Čabar

OMH u Čabru i Grad Čabar bili su domaćini ovogodišnje dodjele nagrade Gorančica, održane 21. travnja, kojom se već dvanaest godina vrednuju najbolja književna djela tematski ili zavičajnom pripadnošću autora Gorskog kotara.

Dodjela Gorančice Zlatku Pochobradskom

Dobitnik je ovogodišnje Gorančice pjesnik Zlatko Pochobradsky za zbirke pjesama Portret i Tišine krik u izdanju OMH u Čabru. Prvu nagradu podijelile su zbirka poezije Z Branke Arh u izdanju OMH u Rijeci i Erotikon Zlate Bujan Kovačević i ilustratora Grge Marjanovića u izdanju OMH u Delnicama, a druga nagrada dodijeljena je knjizi Dva desetljeća u službi lovstva i zaštite prirode autora Alojzije Frkovića. Od prošle godine Gorančicu podupire i Primorsko-goranska županija, koja pobjednika nagrađuje novčanom nagradom. (Ivan Janeš)

Đurđevac

Đurđevečki pjesnik Vladimir Miholek objavio je petu zbirku poezije Lumera vajs u izdanju udruge Stih iz Kalinovca i OMH u Đurđevcu, koji su i organizirali predstavljanje 15. travnja. Mihaela Cik, autorica predgovora, predstavljajući knjigu izložila je strukturnu podjelu zbirke na prvi dio, u kojemu autor postavlja dijagnozu stvarnosti, a u drugome dijelu nalazi lijek za prepoznate bolesti društva. Naglasila je duhovnost i misaonost Miholekovih stihova koje proizlaze iz njegove privrženosti vjeri. O dosadašnjim Miholekovim ostvarenjima govorio je Nikola Cik, predsjednik Ogranka, naglasivši njegov istraživački rad na temama povijesti Đurđevca i opsežni Opis i rječnik đurđevečkoga govora. (Antonija Mandić)

Gospić

Novi broj Ličke revije, glasila OMH u Gospiću, predstavljen je 7. travnja u Samostalnoj narodnoj knjižnici. Prisutne je pozdravio ravnatelj knjižnice Milan Šarić, a časopis su predstavili predsjednica Ogranka Ana Lemić i potpredsjednik Ivan Brlić. Ana Lemić govorila je o povijesti Matice hrvatske u Lici istaknuvši da je počela djelovati 1843, godinu poslije osnivanja u Zagrebu, te je ostavila duboke tragove u kulturnom i izdavačkom djelovanju na području Like. Osvrnula se na suradnju s kulturnim i obrazovnim ustanovama na području Ličko-senjske županije i najavila planove za budućnost. U ime uredništva prisutnima se obratio Ivan Brlić. Časopis Lička revija pokrenut je 2002. s ciljem poticanja znanstvenika i umjetnika na stvaralački rad obradom pretežito regionalnih sadržaja. (I. H.)

Karlovac

U ediciji Tri stoljeća karlovačke kulturne baštine OMH u Karlovcu izdao je cjelovit pretisak Hrvatskih urbara Radoslava Lopašića (1835–1893.) u povodu 180. obljetnice njegova rođenja. Urbare je u ediciji Monumenta historico-juridica slavorum meridionalium (Povijesno-pravni spomenici Južnih Slavena) 1894. objavila JAZU. Vrijedna zbirka propisa kojima su od ranoga srednjeg vijeka uređivani odnosi vlastele i kmetova neiscrpno je vrelo za proučavanje pravne, gospodarske, jezične i društvene povijesti. Na predstavljanju pretiska 22. ožujka u Gradskom kazalištu Zorin dom govorili su Milan Kruhek i Marina Marinković istaknuvši značenje Lopašićeva djela i njegovu aktualnost za interdisciplinarna istraživanja, ali i za čitanje pojedincima koji u njima mogu pronaći podatke o povijesti pojedinog kraja, običaja i onovremenih odnosa. U glazbenome dijelu Joško Stojanov na violini je izveo skladbe Johanna Sebastiana Bacha. (Hrvojka Božić)

Koprivnica

Nakon što je Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora na inicijativu HAZU-a proglasio 2016. godinom Nikole Šubića Zrinskog, OMH u Koprivnici u javnoj inicijativi predlažio je Gradu Koprivnici i TZ Grada Koprivnice da se godina Nikole Šubića Zrinskog proglasi i u Koprivnici u povodu 150. obljetnice imenovanja tamošnjega Zrinskog trga. Trg je dobio ime 1866. o tristotoj obljetnici Sigetske bitke (1566). Ogranak će nizom predavanja i organiziranim posjetima Čakovcu i Zrinu obilježavati obljetnicu, a na to poziva i pojedince, udruge i ustanove. Inicijativa je pokrenuta sa svrhom pomnijeg upoznavanja poveznica Zrinskih i Koprivnice, razvoja turističkog potencijala povijesnosti Koprivnice i nastojanja da se ovogodišnji Renesansni festival odvija na bedemima koprivničke tvrđave u znaku obljetnica.  (Dražen Ernečić)

Opatija

OMH u Opatiji 20. travnja organizirao je predavanje Vladimira Medice pod naslovom Poznati Hrvati i njihov doprinos razvoju svjetske znanosti. Predavač je u prvome od dvaju predavanja govorio o hrvatskim znanstvenicima od Hermana Dalmatina iz 11. stoljeća preko Fausta Vrančića sve do Nikole Tesle.

Nikola Tesla

Predavanjem se ukazalo na svjetsku povezanost znanstvenika i znanosti te na važnost iskoraka u znanosti koji se oživotvoruju nastajanjem novih i unapređivanjem postojećih tehnologija. Istaknuti su slučajevi u kojima prinos znanstvenika nije bio adekvatno i za njihova života prepoznat, i oni u kojima su zasluge pripisane drugima, kao i primjeri kada su takve nepravde ispravljene, nažalost posthumno. (Julijan Dobrinić)

Osijek

OMH u Osijeku 20. travnja predstavio je novo izdanje – pretisak Praktične ilirske gramatike (Gykorlati Ilir Nyelvtan) Ivana Mihalovića tiskane u mađarskoj Baji 1874. Gramatiku hrvatskoga jezika pisanu mađarskim jezikom Mihalović je namijenio Mađarima za učenje hrvatskoga jezika.

Predstavljanje pretiska Ilirske gramatike  / / snimio: Darko Kovačević

Urednica Jadranka Mlikota kazala je da je gramatika dosad bila manje poznata i užoj kroatističkoj javnosti ponajprije zato što nije sačuvana u hrvatskim kulturnim i znanstvenim institucijama, pa je pretisak vrijedan prinos nacionalnoj filologiji. Gramatika svjedoči o neprekinutoj hrvatskoj gramatičarskoj tradiciji i o njegovanju jezičnoga identiteta među Hrvatima u ugarskom Podunavlju. Uz predsjednika osječkog OMH Ivicu Završkog na predstavljanju su govorili suradnici na znanstvenoistraživačkom projektu Hrvatsko-mađarski jezikoslovni dodiri u drugoj polovici 19. st., u sklopu kojega je pretisak objavljen: Ana Lehocki-Samardžić i Borko Baraban. Suradnica na knjizi bila je i prevoditeljica Monika Molnar Ljubić. (Darko Kovačević)

Ozalj

OMH u Ozlju, ozaljska Gradska knjižnica i čitaonica Ivana Belostenca, Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić Karlovac i Ljudska knjižnica Metlika u povodu Svjetskog dana knjige organizirali su putovanje Vlak knjige i prijateljstva kojim su povezali ljubitelje knjiga u trima knjižnicama i trima gradovima. Za tu su prigodu knjižnice iz fondova izdvojile knjige postavljene na Modre police – mudre police (prema zamisli Tonija Gašperiča), koje će trajno ostati u vlaku na zadovoljstvo putnika. Nakon razgledavanja stare jezgre Metlike, Belokranjskoga muzeja i Ljudske knjižnice, po povratku u Ozalj uslijedilo je razgledavanje grada, muzeja i izložbe vrijednih knjiga Ozaljskoga jezično-književnog kruga. Recitali na platou ispred Hidroelektrane u Ozlju najavili su završni dio večeri – proglašenje dobitnika nagrade Stjepko Težak za najbolju kratku ljubavnu priču Međunarodnoga književnog natječaja Moje drago serce. Prvu je nagradu osvojila priča Kad Ana Karenjina plače Zdenke Maltar, drugu Nalivpero Kristine Gavran, a treću Žena u plavom Ivana Katičića. (I. H.)

Slatina

U povodu Noći knjige 22. travnja OMH u Slatini i Gradska knjižnica i čitaonica Slatina organizirali su književnu večer Kovčežić radosti posvećenu dječjem zavičajnom pjesniku Radi Brajnoviću. U programu su sudjelovali učenici osnovnih škola Antuna Gustava Matoša iz Čačinaca, Vladimira Nazora iz Nove Bukovice, Davorin Trstenjak iz Čađavice, Josipa Kozarca i Eugena Kumičića iz Slatine i Mikleuš iz Mikleuša. Recitirali su Brajnovićeve pjesme za djecu iz njegovih zbirki Nevidljivi dječak i Udaljena zvijezda, koje je izdao Ogranak, a predstavila ih je predsjednica Zorica Varga. O značenju i simbolici pjesničkoga stvaralaštva Rade Brajnovića, uz podsjetnik na hrvatski i svjetski dan knjige i velika imena hrvatske i svjetske književnosti Marulića, Shakespearea i Cervantesa, govorila je ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Slatina Ana Knežević. (Zorica Varga)

Split–Tomislavgrad

Monografija Macelj 1945. autora Damira Borovčaka predstavljena je 14. travnja u Splitu, u suorganizaciji tamošnjeg OMH i Hrvatske udruge Benedikt i u organizaciji OMH u Tomislavgradu 20. travnja. Na splitskom su predstavljanju govorili Aleksandar Jakir, povjesničar, Stjepan Bačić, predsjednik Udruge Macelj 1945, a moderator predstavljanja bio je Marijo Popović. Maceljska monografija dokument je sjećanja na žrtve križnih putova i trajna uspomena na maceljske žrtve. Na 350 stranica slikom i rječju prikazuje logore i kretanje hrvatskih zarobljenih vojnika 1945. u svibnju i lipnju prije strijeljanja u Maceljskoj šumi, u kojoj je prema izjavama svjedoka oko 13.000 žrtava. Više od 130 jama još nije istraženo. Iz dokumenata i iz svakodnevne zbilje da se utvrditi da ubijanja nisu prestala ni poslije rata, a u različitim oblicima nastavljaju se i danas, rekao je na tomislavgradskom predstavljanju predsjednik tamošnjeg ogranka Mate Kelava. (I. H.)

Ston

U povodu Noći knjige 22. travnja stonski je OMH pripremio promociju svojeg novog izdanja – knjige Izabrane studije don Ante Dračevca. Knjiga sadržava velik broj radova iz bogatog opusa dugogodišnjega stonskog župnika (1948–1976), koje je za tisak odabrao i priredio Vinicije B. Lupis rasporedivši ih u nekoliko tematskih cjelina (arheologija, povijest umjetnosti, crkvena povijest, eseji, leksikografija). Ante Dračevac se uz pastoralni rad posvetio opisivanju i očuvanju kulturne baštine hrvatskog juga surađujući s mnogim hrvatskim povjesničarima i arheolozima. Predsjednik OMH u Stonu Joso Stepić zahvalio je svima koji su sudjelovali u nastanku knjige, koja je još jedan vrijedan prinos prošlosti Pelješca i dubrovačkog kraja. O životnom i svećeničkom putu autora govorili su don Josip Barišić i don Miljenko Babaić, a knjigu su predstavili Tomislav Šeparović i Vinicije B. Lupis. (Sandra Vuletić)

Varaždinske Toplice

U organizaciji OMH u Varaždinskim Toplicama 6. travnja održana je tribina Demografski razvoj kao temelj gospodarskog i ukupnog razvoja Hrvatske, koju je vodio demograf Stjepan Šterc. Sve prisutne pozdravio je predsjednik Ogranka Stjepan Juranić. Šterc je upozorio da je pad nataliteta hrvatski najveći problem, uz odlazak mladih iz Hrvatske, naglasivši kako država mora shvatiti da je zbog rađanja sve manje djece ugrožena budućnost cijeloga naroda. Dajući moguće rješenje demografske krize, kazao je da se treba ugledati na zemlje poput Izraela i Irske, koje su razvile uspješnu strategiju i zaustavile negativna demografska kretanja potvrdivši da bez demografskoga rasta nema ni gospodarskog. (Stjepan Juranić)

Zabok

Zabočka pijanistica Kristina Kebet i flautistica Marta Šomođi-Homan iz Zagreba predstavile su se zabočkoj publici koncertom Od Francuske do Hrvatske u jednom dahu održanom 3. travnja u organizaciji OMH u Zaboku i Pučkog otvorenog učilišta. Predsjednik Ogranka Ivica Balagović istaknuo je važnost promocije mladih umjetnika i klasične glazbe u manjim sredinama. Umjetnice su oduševile virtuoznom izvedbom djela Gauberta, Milhauda, Debussyja, Bjelinskog, D. Pejačević, Messiaena i Damaréa. Umjetnost riječi i glazbe Ogranak je spojio 11. travnja organiziravši poetsku večer pjesnikinje Marije Bačaj-Babnik, a njezine je pjesme interpretirala Sandra Babnik-Lončar uz klavirsku pratnju Slavice Viličić. Čarolija poetske riječi i klavirskih nježno-snažnih tonova publiku je vinuo u neslućene prostore duhovnosti i iskrenih emocija. (Tina Marušić)

Zadar

Dotičući aktualnu temu hrvatskoga školstva OMH u Zadru prikazao je 31. ožujka knjigu Nikice Simića Heraklit Mračni u hrvatskome školstvu. Predstavljači Nikola Šimić Tonin, Žaklina Glibo, Igor Radeka i Božidar Šimunić složili su se da knjiga vjerno i kritički iznosi sve prednosti i nedostatke reforme obrazovnoga sustava.

 Potaknuti raspravom nakon predstavljanja, u Ogranku planiraju organizirati večer posvećenu kurikulumu i lektiri hrvatskoga jezika. U sklopu 28. proljetne škole školskih knjižničara Ogranak je prikazao novu knjigu profesorice i knjižničarke Elvire Katić Babin gen. U ime nakladnika govorio je predsjednik Ogranka Božidar Šimunić okarakteriziravši tekstove uspješnim oživljavanjem djetinjstva sjećanjima koja potvrđuju identitet. U tom tonu KUD Kveštura izveo je nekoliko starih napjeva autoričina rodnoga mjesta Diklo. Recenzent Damir Sikirić naglasio je da priče odaju književnicu koja umije svoje uspomene, doživljaje i ideje pretočiti u pisanu riječ sažeto, skladno i lijepo.(Anica Serdarević)