Zaokružen opus

U Zagrebu je 18. ožujka umro Ante Sekulić, jezikoslovac, povjesničar kulture, leksikograf i književnik.

Nakon osnovnog i gimnazijskog obrazovanja u Subotici i Somboru, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Sekulić je 1946. diplomirao kroatistiku i klasičnu filologiju, gdje je i doktorirao s temom Govor bačkih Hrvata, koja će ostati njegovo trajno znanstveno zanimanje. Između dva svjetska rata surađuje u Subotičkim novinama, časopisu Klasje naših ravni i Matici hrvatskoj u Subotici, a nakon Drugoga svjetskog rata predavač je u srednjim školama u Sinju, Pazinu, Virovitici i Delnicama, potom na visokoj školi u Rijeci. Zbog svojih nacionalno opredijeljenih stajališta i istupa tri je godine bio u zatvoru kao politički zatvorenik (1947. i 1972–1974).

Sekulić je autor šezdesetak znanstvenih knjiga, poput Književnost bačkih Hrvata, Narodni život i običaji bačkih Bunjevaca, Bački Hrvati te više od šesto članaka s područja jezikoslovlja, kulture i povijesti. Osobito su zapaženi njegovi prinosi o jeziku (Rasprave o jeziku bačkih Hrvata), toponomastici (bački, baranjski i srijemski mjestopisi) i onomastici (Osobna imena, prezimena i nadimci bačkih Hrvata), a osobito Rječnik govora bačkih Hrvata iz 2005, s bogatom frazeološkom građom koju je prikupljao desetljećima. Važna su i njegova istraživanja povijesti katoličkih crkvenih redova u Hrvata. U književnosti je zastupljen kao autor nostalgičnih i duhovnih pjesama u zbirkama Sin nizina, Zvona bjeline, Vijenac uspomena, Poputbina i Izabrane pjesme.

Za doprinos kulturi i znanosti Ante Sekulić dobio je nagradu Ivan Filipović za životno djelo u području pedagoškog rada te odličja predsjednika Republike Hrvatske: Red Danice s likom Stjepana Radića, Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića te odličje Reda hrvatskog pletera. Od 1992. bio je redoviti član papinske Marijanske akademije u Rimu, a od 1996. dopisni je član HAZU-a. Bio je član hrvatskoga PEN-a, Hrvatskoga filološkog društva te Instituta za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović iz Subotice.

Ante Sekulić od svoje je mladosti do smrti djelovao u Matici hrvatskoj te je bio i ostao jedan od najuglednijih matičara. U riječi na sprovodu na Mirogoju 22. ožujka Matičin predsjednik akademik Stjepan Damjanović rekao je: „Ante Sekulić je djelovao u Matici jer je u njoj nalazio prostor za povezivanje, za ono što moderni vole zvati čuvanjem nacionalnoga identiteta. To je čuvanje donosilo velika iskušenja, ali vrlo osjetljivi profesor Sekulić nije nikada vrištao: na nepravde i nepravedne optužbe odgovarao je radom uvjeren da će dovoljan broj radova ispraviti krive slike, da se Domovini najbolje služi radom i znanjem.“