Vizualna raskoš

I nakon recentne romantične melodrame Brooklyn, adaptacije istoimenoga romana irskoga književnika Colma Tóibína, proze koju je u scenarij pretočio cijenjeni književnik (Sve zbog jednog dječaka, Nogometna groznica) i scenarist Nick Hornby (Sve o jednoj djevojci, Divljina), za svoj scenaristički rad ove godine drugi put nominiran za Oscar i ovjenčan nagradom BAFTA, najuspjelije ostvarenje u dosadašnjoj redateljskoj karijeri Britanca Johna Crowleyja i dalje ostaje izvrsna socijalna drama Dječak A iz 2007. Tim se djelom, svojim trećim dugometražnim, a drugim kinofilmom, obrazovanjem filozof te iskusni kazališni redatelj Crowley, zapažen po hvaljenim adaptacijama znamenitih drama Šest lica traži autora Luigija Pirandella, Shakespearova Macbetha i Okretaja zavrtnja Henryja Jamesa, predstavio kao socijalno senzibilan i angažiran filmaš spretan u ekranizacijama proznih predložaka.

U Brooklynu je impresivno rekonstruirano razdoblje 1950-ih

No dok je Dječak A prilagodba književnog djela promišljeno realizirana dojmljivim isključivo realističnim postupkom s osloncem na iznimno sigurnu i sugestivnu režiju te uporabu zagasitih boja i slabo osvijetljenih interijera koji dodatno naglašavaju nesigurnost, tjeskobu i depresivnost mladoga protagonista, ponešto precijenjen Brooklyn, nominiran za Oscar u kategorijama najboljeg filma, adaptiranoga scenarija i glavne ženske uloge, za koju je izvrsna Saoirse Ronan osvojila i nominaciju za Zlatni globus, znatno je drukčije ostvarenje, koje otvoreno šarmira i zavodi gledatelje te naginje eskapizmu.

Brooklyn je prilagodba nagrađivane proze koja se 2009. plasirala među kandidate za uglednu nagradu Man Booker. Prema sudu književne kritike, posrijedi je zanimljiv opis imigrantskog iskustva, emotivna proza koja publici osim čitateljskoga zadovoljstva pruža i intrigantan uvid u emigrantsku problematiku, obogaćen romantičnim detaljima i daškom pasatizma. Kritika ističe da je Brooklyn istodobno klasična saga o imigrantima suočenima sa životom u novoj sredini i suptilan prikaz mlade žene prisiljene na ubrzano sazrijevanje u neveselim okolnostima. Kao vrijednosti Tóibínove proze često se ističu uvjerljiv opis promjena u američkom društvu tijekom 1950-ih, od postupnoga prihvaćanja crnaca kao kupaca u robnim kućama do razvoja života u predgrađima velikih gradova, a autoru se zamjera oslikavanje protagonistice kao pasivne osobe i lika kojem nedostaje životne energije. U Crowleyjevu filmu tu protagonisticu, senzibilnu Eilis Lacey, Saoirse Ronan tumači kao ipak čvrstu, postojanu te postupno sve samostalniju i odlučniju curu, pri čemu je naglašen glumičin osjećaj za suptilno dočaravanje karakterno-psiholoških nijansi lika koji doživljava transformaciju iz isprva bistre, ali povučene djevojke u mladu ženu spremnu na donošenje važnih odluka i suočavanje s izazovima.

Dvadesetjednogodišnju Eilis na početku zatječemo kao plahu trgovačku pomoćnicu u gradu Enniscorthyju u pokrajini Wexford na jugoistoku Irske, što je piščev rodni. Život u provinciji Eilis je dosadan i tužan, ona ondje ne vidi budućnosti, pa će objeručke prihvatiti prijedlog starije sestre Rose da o njezinu trošku otputuje u Ameriku. Unatoč tuzi što napušta majku Mary (Jane Brennan), koja će se osobito u završnici pokazati kao odveć posesivna i autoritarna osoba, najbolju prijateljicu Nancy (Eileen O´Higgins) i sestru, Eilis će se nakon teške plovidbe naći u Brooklynu, gdje će je smjesta početi mučiti osamljenost i čežnja za domom. No zahvaljujući poznanstvu sa suosjećajnim svećenikom Floodom (uvijek pouzdani Jim Broadbent), smještaju kod temperamentne i cinične gazdarice Kehoe, (autoironična Julie Walters), te pronalasku posla prodavačice, Eilis će se početi privikavati na novi život. Sve će joj krenuti nabolje kad upozna naočitoga Tonyja (Emory Cohen), mladića talijanskoga podrijetla iz radničke obitelji za kojeg će se i udati, da bi se zakompliciralo kad nakon iznenadne sestrine smrti posjeti rodni kraj i majku. Ona će ju početi nagovarati da se uda za lokalnog mladića Jima Farrella, kojeg utjelovljuje Domnhall Gleeson iz filmova Povratnik i Ex Machina.

Raskošno produciran Brooklyn jest komad staromodne romantične melodrame u kojoj redatelj demonstrira istančan osjećaj za emocionalni angažman i stvaranje vizualno atraktivna djela smještena u impresivno rekonstruirano razdoblje 1950-ih. Scenarist Nick Hornby uspio je sažeti prozni predložak i naglasiti ono najvažnije, kreirajući ozbiljnu dramu kakve su studiji nekad intenzivno producirali, no koja se danas ipak doima kao dijelom srednjostrujaška eskapistička zabava za ljubitelje emocijama nabijenih storija osovljenih oko zanimljivih i dovoljno slojevitih karaktera. Film ponajviše plijeni dojmljivom vizualnošću, rekonstrukcijom razdoblja i bogatstvom kolorita, a svidjet će vam se u onoj mjeri u kojoj ste spremni prihvatiti njegovu idejnu i izvedbenu staromodnost.