Mladi glazbenici nemaju gdje steći iskustvo

Ime Hrvatskoga komornog orkestra (HKO) naći ćete u redovitim mjesečnim programima Hrvatskoga glazbenog zavoda, gdje taj orkestar priređuje svoje koncertne cikluse. Posljednji koncert, pripremljen u suradnji s Austrijskim kulturnim forumom u Zagrebu, Hrvatski komorni orkestar održao je 8. ožujka. Koncertom je ravnao maestro Pavle Dešpalj, doživotni počasni šef dirigent Orkestra. U skladu s dugogođišnjom praksom Orkestra, da naime predstavlja i muziciranjem prati darovite mlade glazbenike, kao gost solist nastupio je mladi austrijski pijanist Christian Traxler u programu Večeri austrijske glazbe – točnije glazbe velikana bečke klasike Haydna i Mozarta. No o tom koncertu, kao i o mnogim drugim glazbenim i uopće kulturnim događajima, niste mogli ništa i nigdje čuti ili pročitati jer dnevna pa i tjedna glasila o tome više ne pišu.

Snimio Tugomir Hrabrić

To je i jedan od povoda ovom razgovoru. Želimo nadalje podsjetiti i na gotovo tri desetljeća postojanja Hrvatskoga komornog orkestra. Orkestar je osnovan na poticaj Hrvatske udruge orkestralnih i komornih glazbenih umjetnika, koja i danas postoji, a baš je obuhvaćena i proslavom 70. obljetnice Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika. Idejni začetnik osnutka Hrvatskoga komornog orkestra bio je 1988. Anđelko Ramušćak, koji i danas kao predsjednik te umjetničke organizacije obavlja ulogu svojevrsna direktora dobrovoljca, menadžera orkestra. 

Anđelko Ramušćak diplomirao je klarinet 1964. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a na Akademiji za glasbo u Ljubljani, u razredu Mihe Gunzeka, završio je poslijediplomski studij. Još kao student postao je 1963. član Zagrebačke filharmonije, a trideset godina poslije, od 1993. do 2002, bio je i Filharmonijin direktor. Kako bi se i dodatno uključio u potporu Zagrebačkoj filharmoniji u našoj javnosti, Anđelko Ramušćak utemeljio je 1994. Društvo prijatelja Zagrebačke filharmonije, čiji je predsjednik još i danas, okupljajući vjerne poklonike orkestra koji u ovoj sezoni obilježava 145 godina postojanja.

Može li se Hrvatski komorni orkestar na bilo koji način smatrati orkestrom Hrvatske udruge orkestralnih i komornih umjetnika – HUOKU-a?

Naravno da smo kao orkestar članovi HUOKU-a, a i od sama početka s udrugom imamo izvrsnu suradnju.

Osim vas, tko se zapravo brine za Hrvatski komorni orkestar, čiji je to orkestar?

Orkestar je registriran kao Umjetnička organizacija koja djeluje pod imenom – Hrvatski komorni orkestar. Kao i svaka umjetnička organizacija orkestar ima svoj Statut, nadalje ima Umjetničko vijeće, i sve ono što je predviđeno za djelovanje profesionalnih orkestara.

I za najminimalnije troškove valja osigurati novac? Kako dolazite do novčanih sredstava? Ima li orkestar sponzora ili generalnog podupiratelja?

Osnovni je financijski podupiratelj Grad Zagreb, bolje rečeno Gradski ured za kulturu, obrazovanje i šport. Osim Gradskog ureda Orkestar ima i povremenu potporu od Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Orkestar nema stalno zaposlene članove, članove vezane ugovorima o radu. Pretpostavljam da ima stalne suradnike glazbenike koji se pozivaju i koji se odazivaju pozivima na sviranje u nastupima orkestra kada ih uspijete organizirati?

Orkestar ima stalne članove, no oni nemaju plaću, već po nastupu određenu izvođačku naknadu, koja se obično zove honorarom. Već punih dvadeset i pet godina Orkestar ima svoj ciklus od šest koncerata u Hrvatskom glazbenom zavodu. Izveli smo više od pedeset praizvedbi djela hrvatskih autora, a na međunarodnoj sceni bili smo na turnejama u Luksemburgu, Austriji i Italiji. Jedini smo ansambl koji je sezonu posvetio dvadeset i petoj obljetnici orkestra i dvadeset i petoj obljetnici samostalne Republike Hrvatske. U ciklusu sudjeluju, kao potpora Republici Hrvatskoj, Austrija, Mađarska, Češka i Slovenija. Pokrovitelj je cijeloga ciklusa gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, a pokroviteljica svečanog koncerta u Lisinskom bila je predsjednica Republike Hrvatske, gospođa Kolinda Grabar Kitarović.

Šef dirigent Hrvatskoga komornog orkestra je prema dostupnim podacima bugarski dirigent Dijan Čobanov, koji dio svog umijeća ostvaruje dirigiranjem u Zagrebu. Uz Hrvatski komorni orkestar maestro Čobanov dirigira i u baletu HNK-a.

Nažalost, zbog sadašnjih obveza, maestro Čobanov ne može se zasad brinuti o Hrvatskom komornom orkestru, tako da trenutno djelujemo samo s doživotnim počasnim dirigentom Pavlom Dešpaljom.

Kako u takvim uvjetima možete kreirati bilo kakvu izvođačku umjetničku koncepciju i opredijeljenost i izbjegavati ulogu pretežno pratećeg orkestra od prilike do prilike, od koncerta do koncerta?

Orkestar ne djeluje povremeno, od prilike do prilike. Godišnje održimo najmanje petnaest koncerata. Samo da naglasim, jedini smo umjetnički ansambl koji punih četrnaest godina daruje gradu Vukovaru Božićni koncert. Kod osnivanja orkestra prevladavala je ideja da se nastupima s komornim orkestrom mladi umjetnici pripreme, da steknu praksu, da bi nakon toga mogli muzicirati sa zagrebačkom Filharmonijom, Simfonijskim orkestrom HRT-a, ili u opernom orkestru i drugim profesionalnim orkestrima.

U minulim godinam orkestar je imao značajnih nastupa. S orkestrom je dirigirao mo. Berislav Klobučar, prvi put nakon duge odsutnosti iz Zagreba, boravka i djelovanja u Beču, i to je čini se dosad najvažniji orkestrov nastup. Bilo bi zanimljivo čuti kako ste uspjeli dobiti mo. Klobučara da pri svom prvom dolasku u Zagreb najprije dirigira baš vašim orkestrom?

Maestro Berislav Klobučar odazvao se na moj poziv. Bio je više nego oduševljen da se nakon punih pedeset godina pojavi u Zagrebu. Nastupio je dirigiranjem i vođenjem izvedbe Mozartova Requiema u zagrebačkoj katedrali, koncertom posvećenom maestru Lovri pl. Matačiću, točno na dan njegova rođenja – 14. veljače. Bilo je to 2004. Bilo je to veličanstveno slavlje glazbe! Ne smijemo zaboraviti da je maestro Klobučar bio učenik Lovre pl. Matačića. Upravo tim izborom maestro Klobučar odmah se prihvatio i dužnosti predsjednika ocjenjivačkog suda dirigentskog natjecanja Lovro pl. Matačić.

Za orkestrom kakav je Hrvatski komorni postoji u našoj izvođačkoj praksi stalna potreba. No ipak Hrvatski komorni orkestar nije se nigdje pojavljivao kao stalni orkestar. Možete li objasniti zašto?

Mogao bih ovdje nabrojiti desetke raznih ponuda za nastup koje dobivamo. Ali mi smo financijski jako ograničeni! Da zaključim. Pa, molim vas lijepo, odgovorite mi na pitanje: S kojim orkestrom može mladi glazbenik nakon završetka obrazovanja imati promotivan nastup? Odgovor je: samo s Hrvatskim komornim orkestrom! Ja sam veliki optimist te vjerujem da će se sadašnja situacija popraviti te da će u budućnosti biti više sluha za naše djelovanje.