Hrvatska i europska kulturna luka

Grad Rijeka osvojio je titulu Europske prijestolnice kulture u četverogodišnjem pripremnom procesu u snažnoj konkurenciji u kojoj su se našali Dubrovnik, Osijek i Pula. Muzej Mimara bio je 24. ožujka mjesto odluke ugledne i uspješne inicijative Europske Unije pokrenute 1985, koju je donijelo višečlano povjerenstvo na čelu sa Steveom Greenom. Ovu će titulu Rijeka kao hrvatski predstavnik podijeliti 2020. s jednim irskim gradom (još nije odlučeno kojim) te će zajedno otploviti na putovanje i kreativnim programima preporoditi lokalnu i europsku kulturnu scenu.

Od devet hrvatskih gradova, među kojima su u prvom krugu bili i Zagreb, Đakovo, Split, Varaždin i Zadar, u finalu se našlo njih četiri s iznimno zanimljivim projektima. Dubrovnik je predstavio program pod geslom Grad u nastajanju, kojim je željelo naglasiti kako umjetnost utječe na kulturnu izgradnju grada, Osijek je geslom Kisik ostvario široko razgranatu kulturnu mrežu s regionalnim gradovima, dok je Pula s projektom Demilitarizirajmo poslala jasnu poruku kako kulturom želi graditi nove horizonte grada. Pobjednički riječki projekt pod sloganom Luka različitosti želi definirati povijesni identitet Rijeke, najčešće promatrane kao grad luka, mjesto identitetskih i etničkih raznovrsnosti, kompleksne političke i društvene prošlosti, obilježen razvojem uz more i vodu kao glavne resurse. Stručni tim činili su između ostalih spisateljica i redateljica Mani Gotovac, gradski pročelnik za kulturu Ivan Šarar, intendant HNK-a Oliver Frljić, likovni umjetnik Slaven Tolj, predavač na ADU-u Marin Blažević, arhitekt Idis Turato, internetski izdavač Kristijan Benić, a svi su oni željeli pronaći način kako povezati i transformirati riječki povijesni identitet u kontekstu globalnih aktualnosti s jasnim naglaskom na budućnosti. Upravo je segment budućnosti i napretka naglasio predstavnik povjerenstva i član Europske komisije Steve Green.

Među ostalim kriterijima bili su i europska dimenzija projekta, kulturni i umjetnički sadržaj, sposobnost izvođenja, doseg i upravljanje projektnim ciklusima, kao i prinos dugoročnoj strategiji, koju je posebno istaknula i zamjenica ministra kulture Ana Lederer te nadodala kako je povezivanje kulture s ostalim sektorima, kao što je gospodarski, turistički i sl., dugoročno ulaganje u napredak društva u cjelini. Sva četiri grada naporno su radila na projektima, sudjelovale su stotine ljudi, državnih službenika, institucija, a posebno je Ministarstvo kulture odigralo važnu organizacijsku zadaću, napomenuo je Green. Od 2012, kada je Europska komisija iznijela prijedlog gradova, sve do prijava Ministarstvu kulture 2015. do konačnog cilja došla je Rijeka. Ona sada ima četiri godine kako bi 2020. snažno kulturno porinula i vratila kulturu na svoje mjesto – u svaku poru čovjekova života.