Vijenac 576

Likovna umjetnost

Tomislav Buntak, Bijeg, Galerija Vladimir Bužančić, 21. ožujka–15. travnja

Bijeg u Remetincu

Iva Bagarić

Galerija Vladimir Bužančić novo proljeće započinje postavom izložbe Bijeg akademskoga slikara Tomislava Buntaka. Izložba je realizirana u sklopu programske koncepcije Galerije VB Između života i umjetničkog djela, koja naglasak stavlja više na proces nastanka pojedinoga rada nego na njegovo finalizirano stanje. Uspješno smo pobjegli od zime, a atmosfera remetinečke galerije odvodi nas u neke daleke krajeve, neke druge svjetove i neku potpuno drugu klimu.

 

 

 


Ladanje
, digitalni print na papiru, 1999-2015.

 

 

Od dvadeset izloženih radova svi su, osim dva relativno malena ulja na medijapanu, digitalne grafike, koje Buntak izvodi crtajući u Paintu, najjednostavnijem računalnom programu za crtanje. Svi radovi nastali su između 1999. i 2015, a poznavateljima Buntakova rada na prvi pogled bit će vidljiva tematska i morfološka dosljednost. Kako je ideja ciklusa unutar kojeg je realizirana izložba rasvijetliti proces nastanka umjetničkog djela, izbor medija vrlo je zanimljiv. Promatrajući crteže u Paintu zapravo je neobično jednostavno razložiti cjelokupni prizor na sastavne dijelove.

Kamo bježi Tomislav Buntak? Izložba nameće odgovor: u glazbu, u strip, u imaginarne tropske predjele, u zamišljene mračne labirinte, na morsku pučinu, a da zapravo i ne izađe iz atelijera.

 

 

 


Morski prizor
, digitalni print na papiru, 1999-2015.

 

 

Omoti albuma Roxy Music, Neneh Chery i Patti Smith direktnim su citatom prešli s CD-a na slikarevu grafiku. I unatoč linerarnosti i plošnosti koje nužno nameće jednostavnost programa u kojemu su nastale te tri grafike sa ženskim likovima popularnih glazbenih umjetnica, dojmljivo su realizirana interpretacija postojećih fotografija. Dubinu gradi slaganjem različitih ploha boje jednih preko drugih stvarajući tako planove i oblikujući sjene, a potencirana ili ne, pikselizirana obrisna linija daje tim grafikama zanimljivu vibrantnost. Nebitno je jesu li muzika ili vizualna oprema albuma ono što Buntaka potiče na eskapizam, no domišljato i vješto slikarevo baratanje zapravo šturim i nezahvalnim alatom kakav je Paint nikoga ne iznenađuje. Riječ je naime o jednom od najboljih majstora crteža i kompozicije u današnjem hrvatskom slikarstvu.

Gogenovski motivi dalekih tropskih predjela i matisovska morfologija prepoznatljivi su elementi Buntakove umjetnosti, koji su u većini ovdje izloženih radova odmah uočljivi. Listovi s prizorima interijera koji su većinom prikazi atelijera sa slikarom i modelom nose različite metafore i simboliku. Isti prizor koji nalazimo i u boji i u crno-bijelom izdanju otvoreno evocira scene gogenovskoga tropskog raja, imaginarnoga dalekog otočkog utočišta iz slikareve mašte, koje sumira u jednostavnosti i koloritu mjesto unutarnjega bijega. Rad Joie de vivre otvorena je konotacija na Matisseovo slavljenje života, koje i Buntak veselo prihvaća. Oba rada bogato su ispunjena različitim otočkim, tribalnim motivima koji varijacijama povezuju izložbu.

Morski prizor pomalo je nejasna sukcesivna priča s gotovo filmskim kadrovima i iz ptičje perspektive prikazuje živahnu pučinsku interakciju morskih bića, ljudi, čamaca i jedrilice. Još jedan crno-bijeli prizor bogate dinamike i eskapističke atmosfere.

Labirint ili Ljubavnici dva su grafička lista koloristički mračna i mistična poput Minotaurova labirinta, no pomnim promatranjem prenose naslovnu ideju kroz obrise muških i ženskih likova. Opet do izražaja dolazi dojmljivost crtanja u Paintu i procesualnost same izvedbe, a tematski uvodi i nov topos, noćni urbani krajolik.

Najkompleksnije je izveden rad serija od šest listova nazvana Interijer (Studio). Šest različitih scena prikazuju umjetnika i model u različitim aktivnostima unutar atelijera i stripovski narativno pričaju priču Buntakovih imaginarnih i simboličkih prostora.

Cijelu izložbu zaokružuju spomenuta dva ulja koja kao da su plod umjetnikova likovnog istraživanja u računalnom programu suvereno prenesen u tradicionalni medij.

Vijenac 576

576 - 31. ožujka 2016. | Arhiva

Klikni za povratak