Bugojno

Muška klapa Dobrkovići gostovala je 6. ožujka u bugojanskoj crkvi sv. Ante Padovanskog zahvaljujući OMH u Bugojnu. Uveličali su misno slavlje izvedbom prigodnih liturgijskih pjesama posvećenih korizmenom vremenu, u kojem se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa. Klapa je osnovana 2014. u Dobrkovićima u Širokom Brijegu na prijedlog Ivana Spajića. Posebne zasluge za postignute uspjehe zaslužuje njezin voditelj Živko Ključe. U početku su pjevali za svoju dušu, a s vremenom su počeli javno nastupati. Posebno se izdvajaju nastupi na promocijama knjiga, Danima Matice hrvatske, Danima fra Didaka Buntića, Primoštenskim užancama, godišnjici pogibije Blage Zadre u Vukovaru i promociji monografije Širokog Brijega u Zagrebu. (Antonio Džolan)

Buje

U sklopu predstavljanja glagoljice i glagoljskog pisma OMH u Bujama organizirao je 26. veljače za građane Grada Novigrada prikazivanje filma Glagoljski zapisi s Bujštine Mladena Juvenala Milohanića. Tim je povodom predavanje o glagoljici održao predsjednik Ogranka Zlatan Varelija posebno se osvrnuvši na ulogu glagoljaša trećoredaca, koji su djelovali u Novigradu do 1806. Ogranak je 9. ožujka organizirao i predstavljanje romana Evanđelje tame Zorana Antičevića. Uz autora, roman su predstavili glavni urednik Daniel Mikulaco, predsjednik OMH u Puli, i Zlatan Varelija.

(I. H.)

Dubrovnik

U Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku održana je 11. ožujka, u suorganizaciji s tamošnjim ogrankom MH i Francuskom alijansom, promocija knjige Molière–Paljetak: Šmigalove furbarije. Objašnjavajući kako su iz Molièreova djela Skapenove spletke nastale Šmigalove furbarije akademik Paljetak rekao je da je u prosincu 2014. od ravnatelja KMD-a Ante Vlahinića dobio nalog da na dubrovački „ponaški“ Molièreovo djelo.

Petra Jelača, Luko Paljetak i Antun Česko

Uzimao sam od svega ponešto, kako bih komiku originala učinio što pristupačnijom svojim sugrađanima, a pritom ne iznevjerio duh djela – zaključio je. Antun Česko, govoreći o Paljetku kao negromantu riječi, kazao je da je on renesansna stvaralačka osobnost, istodobno i pjesnik i nenadmašni znanstvenik, homo universalis. Nadmašio je prethodnike i postao jedan od najizvrsnijih frančezarista. Naglasivši interakcijsku narav Paljetkove prerade, Česko je rekao da na kraju to više nije samo Molièreovo, već i Paljetkovo djelo. (Baldo Marunčić)

Imotski

U proteklih petnaestak mjeseci OMH u Imotskom objavio je u malim nakladama i bez javnoga predstavljanja više knjiga, među kojima se ističu povijesna knjiga Sveti Juraj u Hrvata splitskog odvjetnika Ivana Mužića i Pisma Ivanu Mužiću iz pera Bogdana Radice. Objavljen je i roman Manje-više isti ljudi autora Josipa Budiše, koji donosi priču o četirima umirovljenicima, njihovim dvojbama treće životne dobi, preispitivanju moralnih i materijalnih dosega životnih putova pod obiteljskim, tradicionalnim, ideološkim, režimskim i drugim stegama. Knjiga je pisana iz naizmjeničnog kuta dvojice od četvero glavnih junaka, koji govore jezikom suvremene čakavice. U Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu predstavili su je 3. ožujka urednik Mladen Vuković, Mladenko Domazet, Nedjeljko Marinov, Ljiljana Skataretiko i autor, a u glazbenom dijelu nastupili su pjevač Petar Nižić uz gitarističku pratnju Darka Šegvića. (I. H.)

Klanjec

OMH u Klanjcu održao je 18. veljače izbornu skupštinu na kojoj je izabrana nova vodeća struktura ogranka. Za predsjednika izabran je Nikola Benković, klanječki liječnik. Skupština je usvojila program rada za 2016, u kojemu se ističu obilježavanje 220. obljetnice rođenja Antuna Mihanovića i stručno-znanstveni skup posvećen uređenju srednjovjekovne utvrde Cesargrad. Skupštinu je predvodio dosadašnji predsjednik Nikola Filko, čijom je zaslugom Ogranak postao pokretačem raznih aktivnosti i projekata. Zahvalnost za njegov rad i potporu za angažiranost Ogranka iskazali su počasni gosti, potpredsjednici MH Damir Barbarić i Stjepan Sučić te tajnik za ogranke Mihovil Antić. Ovogodišnji je program Ogranka počeo 26. veljače predavanjem Marine Krpan Smiljanec Lokalna/zavičajna povijest: kako ju proučavati, prezentirati i komunicirati. Prikazavši razglednice Klanjca s početka 20. stoljeća, predavačica se osvrnula na genealoška istraživanja i efemernu građu kao neopravdano zanemaren izvor podataka o povijesnim, socijalnim i ekonomskim prilikama mjesta. (Kristina Kroflin)

Križevci

Nagrađivani pjesnik i predsjednik OMH u Varaždinu Ernest Fišer predstavio je 22. veljače u OMH u Križevcima svoju zbirku pjesama Macbeth na fajruntu. Promociju je moderirala predsjednica OMH u Križevcima Renata Husinec, a o zbirci i o Fišerovu cjelokupnu umjetničkome opusu govorio je književni kritičar Mario Kolar, koji je posebno naglasio važno mjesto zbirke unutar kanona poezije na kajkavskome narječju. Fišerove stihove uglazbili su i na predstavljanju izveli pijanist Ivan Mežnarić i sopranistica Valentina Geci Koren.

S predstavljanja nove knjige Božice Jelušić

Premijerno je križevačkoj publici Fišer predstavio svoju najnoviju zbirku pjesama Doba nevremena, koja je nekoliko dana prije izišla iz tiska. Večeri kajkavske poezije nastavljene su u križevačkom ogranku MH 10. ožujka predstavljanjem dviju zbirki pjesama – Ftič kesnokrič Božice Jelušić i Božja ofčica Mirne Weber. (Iva Rupčić)

Marija Bistrica

Temom Kajkavska usmenoknjiževna baština OMH u Mariji Bistrici obilježio je 5. ožujka Tjedan hrvatskoga jezika. U prvome dijelu programa, naslovljenu Tak je puviedala moja babica, predstavili su se polaznici Dječjega vrtića Pušlek te prvoga i četvrtoga razreda OŠ Marija Bistrica; kazivali su poslovice, zagonetke i priče što su im pripovijedali stariji ukućani. Pridružila im se i novinarska skupina bistričke osnovne škole radioigrom Legenda o črnem kipu, koja je na općinskom Lidranu predložena za državnu smotru. U drugom dijelu predstavljen je prvi dio Pregleda povijesti kajkavske usmene književnosti autora Ivana Zvonara. O projektu povijesti kajkavske književnosti govorio je u ime nakladnika Hrvatske udruge Muži zagorskoga srca Rajko Fureš, a o knjizi sam autor. Bistrička usmenoknjiževna baština na trenutak je oživljena, a njezini istraživači i interpretatori ovoga su puta bili najmlađi. (Ivančica Tomorad)

Mostar

Ususret Uskrsu, OMH u Mostaru objavio je blagdansko izdanje književno-poučnog časopisa za mlade Cvitak. Taj hrvatski list najveće naklade u BiH, nagrađen 2002. Srebrnom poveljom MH te Zlatnom poveljom MH 2008, utemeljio je 2000. Krešimir Šego, koji ga je uređivao do smrti u prosincu 2014, a do tada ga je, u sunakladištvu s udrugom UG Cvit Međugorje, izdavao OMH u Čitluku. Od 2015. u suradnji s istom udrugom izdaje ga OMH u Mostaru pod uredničkom palicom Ane Šego. I pod novim vodstvom Cvitak se diči izvrsnošću sadržaja i oblikovanja, što se očituje u sveprožimanju iznimnosti njegova likovnog, pjesničkog i didaktičkog aspekta, koji riječju njeguju stalni suradnici, a među njima i slavni umjetnici poput Zvonimira Baloga i Luka Paljetka. Paljetak u uskršnjem broju pjesnikuje o simbolima Uskrsa, koji su okosnica i većine drugih tekstova. Uskršnji Cvitak donosi i druge tekstove iz stalnih rubrika kao što su Bonton, Cvitkov klub čitatelja, Junaci moga djetinjstva, Taj ludi, ludi svijet i dr, a likovnim i literarnim izričajem list obogaćuju i njegovi mladi čitatelji.

(I. H.)

Nova Gradiška

OMH u Novoj Gradiški 1. ožujka održao je redovnu godišnju izvještajno-izbornu skupštinu. U razdoblju između dviju skupština gotovo je udvostručen broj redovitih članova Ogranka, a ove su godine u članstvo primljena i tri učenika Gimnazije Nova Gradiška. Uz Godišnjak i tradicionalne manifestacije (Dani hrvatskoga jezika, Dodjela knjiga MH najboljim učenicima škola, Mjesec hrvatske knjige) poboljšana je suradnja s udrugama i ustanovama u kulturi i prosvjeti te s braniteljskim udrugama iz Domovinskog rata. Prije dvije godine počela je i suradnja s Ministarstvom kulture RH u obnavljanju zaštićenog spomenika kulture, crkve iz 13. stoljeća.

Marko Samardžija

Za predsjednika ponovno je izabran Josip Ostić. Skupštini su prisustvovali brojni predsjednici udruga, potpredsjednik MH Stjepan Sučić, tajnik za ogranke MH Mihovil Antić te predsjednica OMH u Požegi Vesna Vlašić. Ogranak je 10. ožujka organizirao i predstavljanje Srpsko-hrvatskog objasnidbenog rječnika Marka Samardžije. Uz autora, u predstavljanju su sudjelovale recenzentica knjige Marija Znika i glavna urednica Romana Horvat. (I. H.)

Opatija

U OMH u Opatiji održano je 9. ožujka predavanje Poštanske marke Rijeke, Fiume 1918–1924. Ivana Martinaša, predsjednika Zbora ispitivača poštanskih maraka Hrvatskoga filatelističkog saveza. Pričom o riječkoj filateliji predavač je ilustrirao društveno-političku situaciju u Rijeci od završetka Prvoga svjetskog rata pa sve do pripojenja Kraljevini Italiji. Slojevita riječka povijest odrazila se i na filateliju. Tako je u razdoblju od pet i pol godina riječka država izdala stotinjak različitih poštanskih maraka u nakladi od samo nekoliko stotina, pa do nekoliko desetaka tisuća primjeraka. Danas se u filatelističkim katalozima riječke poštanske marke nalaze kao izdvojena cjelina pod nazivom Fiume. Sva izdanja poštanskih maraka prikazana su prikladnim projekcijama. (Julijan Dobrinić)

Osijek

Sporazum o suradnji Odjela za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera i Ogranka Matice hrvatske, dviju institucija koje oblikuju kulturni život Osijeka, potpisan je 2. ožujka u prostorima. Sporazum su potpisali predsjednik osječkog ogranka MH Ivica Završki i pročelnica Odjela za kulturologiju Ivana Žužul. Među prisutnim predstavnicima institucija teško se moglo razlučiti tko je predstavnik Ogranka, a tko Odjela, jer su gotovo svi profesori, nastavnici i asistenti objavili svoje knjige u nakladi Ogranka, članovi su Predsjedništva ili Nadzornog odbora ili aktivno rade u izdavanju Matičina časopisa Književna revija. Ivica Završki rekao je da zbog toga nije slučajno da je osječki OMH prvi sporazum o suradnji potpisao upravo s Odjelom za kulturologiju, a Ivana Žužul pohvalila je taj formalni čin institucija. Odjel i osječki OMH već godinama zajednički organiziraju različite projekte na dobrobit i sa svrhom kulturnoga i znanstvenog uzdizanja Osječana. (I. H.)

Sisak

U organizaciji OMH u Sisku i Ladice d.o.o. Zagreb 9. ožujka otvorena je Međunarodna izložba vinskih pehara i vrčeva. Izložena su djela trideset i dvoje izlagača iz Čilea, Hrvatske, Italije, Slovenije, Švicarske i Turske, koje je izabrao žiri u sastavu akademskih slikara Frane Grbića, Karela Plemenitaša i Nade Žiljak, laureata Premio Faenza i počasnog člana Međunarodne akademije za keramiku u Ženevi Ive Sassija te povjesničarke umjetnosti i profesorice filozofije Ivane Školnik. O umjetničkim djelima govorio je autor izložbe Hanibal Salvaro, član Međunarodne akademije za keramiku. Izložba se može pogledati u prostorijama Ogranka MH u Sisku do 23. ožujka.

(Đurđica Vuković)

Zabok

U Gradskoj knjižnici Ksaver Šandor Gjalski, OMH u Zaboku i Hrvatska udruga Muži zagorskog srca organizirali su 1. ožujka otvaranje izložbe doajena hrvatskog slikarstva Franje Klopotana te predstavljanje knjige Marka Samardžije. Franjo Klopotan stvara već više od pedeset godina. Jedan je od utemeljitelja Društva naivnih likovnih umjetnika i slikar s međunarodnom reputacijom. Izložbom u Zaboku, naslovljenom Ponizno uz gospodina, predstavljeni su križni put u četrnaest akvareliranih crteža, dvije slike u tehnici ulja na platnu i triptih Golgota u tehnici ulja na staklu. Klopotanov život i djelo predstavio je Rajko Fureš, stoloravnatelj Udruge Muži zagorskog srca. U ambijentu likovne ekspresije iz koje progovara i pjesnička duša predstavljen je i Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik Marka Samardžije. Uz autora predstavile su ga glavna urednica Romana Horvat i prof. Martina Horvat. Druženje sa slikom i knjigom upotpunjeno je glazbenim intermezzom – skladbama Dobro mi došel prijatel i Oko jene hiže u izvedbi Srečka Blažička.

(Sandra Babnik Lončar)

Zadar

OMH u Zadru 3. ožujka prikazao je drugo izdanje Rječnika govora otoka Ista autora Ante Smoljana. O devetome rječniku iz Ogrankove biblioteke Rječnika mjesnih govora govorili su Josip Lisac i Ivica Vigato. Otok Ist s istoimenim naseljem nalazi se u skupini manjih otoka sjeverozapadno od Zadra. Njegov govor pripada najvećem čakavskom dijalektu, srednjočakavskom ili ikavsko-ekavskom. Osobitost govora jest cakavizam, koji u zadarskim otočnim govorima nije česta pojava. U odnosu na prvo izdanje, Rječnik donosi znatne promjene; dodano je više stotina novih natuknica, akcentuirana su oprimjerenja natuknica i dr. Nekoliko pjesama na išćunskom govoru pročitali su Ante Smoljan i Zdenka Arbanas. Autor je naglasio kako je Rječnik plod složenoga rada potaknuta ljubavlju prema rodnome otoku i nastojanju da se njegov govor ne zaboravi.

(Anica Serdarević)

Ispravak

U prošlom broju Vijenca u članku Zakon kojim se Srbija proglasila regionalnim hegemonom u dijelu gdje se govori o zajedničkom zločinačkom pothvatu usmjerenom na uspostavu etnički čistog srpskog područja protjerivanjem Hrvata i nesrpskog stanovništva s određenog prostora (slučaj Martić) pogrešno je umjesto tzv. Republike Srpske Krajine navedena tzv. Republika Srpska.