Ne odustajemo

Obilježavajući smrt tvorca hrvatskoga pisma glagoljice sv. Ćirila (14. veljače 869) i Dan materinskoga jezika (22. veljače), Ogranak Matice hrvatske u Bujama, jedan od najagilnijih na prostoru Istre, 23. veljače još je jednom uspješno prezentirao svoje djelovanje. Prvo je toga dana Osnovnoj školi Milana Sorge u Oprtlju darovao dvadeset osam stolaca i šest stolova, namijenjenih opremi informatičke učionice i blagovaonice škole, a zatim je u večernjim satima u kinodvorani u Bujama javnosti predstavio film Glagoljaški zapis s Bujštine autora vlč. Mladena Juvenala Milohanića.

Predavanje akademika Josipa Bratulića Glagoljica: pismo – znak – slika u Bujama

Oba događaja uveličao je akademik Josip Bratulić, koji je prvo djeci i uposlenicima škole u Oprtlju govorio o važnosti hrvatskoga jezika, a onda je u večernjim satima zainteresiranima u Bujama, nakon projekcije filma Glagoljaški zapis s Bujštine, održao predavanje pod naslovom Glagoljica: pismo – znak – slika. Govoreći o povijesti glagoljice i njezinim tvorcima Ćirilu i Metodu, Bratulić je govorio i o hrvatskoj povijesti, identitetu i jeziku kojim, kako je rekao, čovjek otkriva svijet, imenuje ga i čini svojim. Zaključio je da je jezik jedina i prava čovjekova domovina.

Da je jezik prava čovjekova domovina, te su se večeri mogli uvjeriti svi koji su gledali film Glagoljaški zapis s Bujštine, koji je preko glagoljice povezao iskonsko i suvremeno, začetke ne samo crkve i religije nego i snagu glagoljice, koja je ostavila duboke tragove u jeziku i pismenosti Istre.  

Glagoljska baština u crkvenoj uporabi i društvenom životu, vidjelo se u filmu, vrlo je prisutna u središnjoj Istri, zatim Buzeštini, i na trećem mjestu u Bujštini. Dvadesetpet minutni film gledatelje je upoznao s glagoljskim lokalitetima koji svjedoče ili čuvaju glagoljske zapise u kamenu, matičnim knjigama, glagoljskim bogoslužnim knjigama, notarskim spisima i drugdje.

Film je snimljen još 1995, a prošle 2015. tehnološki je poboljšan kako bi bio dostupan što većem broju zainteresiranih. Nažalost, film je nastao uz pomoć donatora, a ne onih koji se i zakonski trebaju brinuti o očuvanju kulturne baštine. U realizaciji filma sudjelovali su uz vlč. Mladena Juvenala Milohanića snimatelj i redatelj filma Josip Pino Ružić, Ana Zubčić Kuhar i Lorena Kmet.

Posljednjih godina osim filma Ogranak je snimio CD dua Anite i Dantea Marušića s hrvatskim napjevima iz sela Marušići, organizirao izložbe klizališnoga plakata, profesionalnoga kazališta Otokar Keršovani iz Buja (1954–57) u Istarskom narodnom kazalištu – Gradskom kazalištu Pula, objavio dvije knjige poezije i slikovnicu Daniela Načinovića, donirao slikovnice osnovnim škola u Umagu i Novigradu, održao niz književnih večeri... I umjesto da bude pohvaljen, kao aktivni promicatelj hrvatske riječi i hrvatske kulture na cjelokupnom prostoru Bujštine, Ogranak iz Buja omalovažavala je čak i gradska samouprava Grada Umaga.

Unatoč omalovažavanju Zlatan Varelija, predsjednik Ogranka Matice hrvatske iz Buja, najavljuje nove projekte. „Namjera nam je upoznati cjelokupnu hrvatsku javnost o neprocjenjivom blagu o kojem se danas vrlo malo ili gotovo nikako ne brinemo. I dalje ćemo promicati hrvatski identitet koji se urušava nebrigom samoupravnih vlasti na ovim prostorima“, kaže Varelija.