Bogatstvo svjetova Huga Pratta

Dvadesetoga kolovoza 2015. navršila su se dva desetljeća od smrti glasovitoga strip-majstora Huga Pratta, a poprilici pet tjedana poslije stripofili i ljubitelji sjetom, poetičnošću, filozofičnošću i metafizikom natopljenih priča „većih od života“ dočekali su izlazak novoga, trinaestog albuma s pustolovinama jednog od najpoznatijih stripovskih junaka i Prattova amblematskog lika Corta Maltesea, naslovljen Pod ponoćnim suncem. Posve je stoga razumljivo da je Kvadrat, najdugovječniji hrvatski časopis posvećen stripu, u studenom objavljen dvobroj 31–32 u potpunosti posvetio upravo Prattu i svim aspektima njegova iznimno bogata autorskog svijeta. Štoviše, taj svijet toliko nadilazi i nadograđuje sam medij stripa kao devete umjetnosti, toliko je slojevit, potentan i raznorodan te razgranat u svim zamislivim smjerovima, da je sasvim opravdano govoriti o Prattovim umjetničkim svjetovima. U tim su svjetovima, kojima se nadahnuto bave i koje podrobno raščlanjuju Kvadratovi domaći suradnici i inozemni autori u prijevodnim esejima, izrazito pedantno rekreirana brojna povijesna razdoblja u koja su smješteni intrigantni zapleti, a stranicama Prattovih bezvremenskih ostvarenja kreću se osebujni, vrlo slikoviti i gdjekad krajnje neobični likovi. U Prattovim stripovima tako obitavaju djevojčica Ana i njezin nerazdvojni prijatelj Dann, koje u pustolovnim romanima britanskog pisca Henryja Ridera Haggarda te stripom Tim Tyler Lymana Younga nadahnutoj Ani iz džungle zatječemo u Africi 1914. Tim se djelom, prvim Prattovim kompletnim autorskim projektom nastalim za vrijeme njegova desetogodišnjeg boravka u Argentini tijekom 50-ih godina prošlog stoljeća, bavi Tomislav Čegir, koji detaljno analizira sve sastavnice autorova prosedea, od dojmljiva baratanja dramom i akcijom kroz koje se profiliraju likovi, njihovi odnosi te motivi i načini djelovanja, preko specifične naracije i uporabe modaliteta klasičnoga pustolovnog žanra, do s tim povezana vizualnog stila oslonjena na tradicionalnu kompoziciju i montažu tabli.

Izd. Ogranak Matice hrvatske u Bizovcu, 2015.

U galeriji sporednih likova Ane iz džungle izdvaja se irski mornar Tipperary O´Hara, svojevrsni preteča Corta Maltesea, pa nije neobično da je najveći broj tekstova posvećen upravo tom junaku, melankoličnom i ciničnom mornaru bez broda kojem niz autora, od Radovana Devlića i Midhata Ajanovića Ajana do Miroslava Cmuka i Željka Porobije, pristupa iz različitih perspektiva, od idejne i ideološke preko mitske do vizualno i narativno analitičke. Kad se govori o Cortu Malteseu, izrazitom individualistu neuništiva pustolovnog duha, a tijekom rada na kojem je Pratt dosegnuo pripovjedačku zrelost i crtačko savršenstvo, osobito se ističe Balada o slanom moru, antologijska priča u kojoj se sin mornara iz Cornwalla i gibraltarske Ciganke, koji kao da je sišao sa stranica Hemingwayeve i Melvilleove proze, prvi put pojavio na strip-sceni, da bi se ubrzo od krijumčara oružja prometnuo u emotivnoga boema i romantika.

Kvadratovi se suradnici iznimno stručno i upućeno bave svim Prattovim stripovima, pa tako i na krvavu povijesnu pozornicu američkog rata za neovisnost smještenim Fort Wheelingom, uzbudljivom storijom o prijateljstvu, odanosti, časti i hrabrosti koja osvaja aromom vjerodostojnosti i u kojoj je važnom sporednom liku autor podario vlastito lice, te posljednjim, a prema nekim izvorima možda i nedovršenim Prattovim stripom Morgan, objavljenim nakon njegove smrti.