Dekodiranje Petra Bergama

Knjige o glazbi uza sve vrijedne napore i nisu brojne, tim više što su upućene vrlo ograničenu krugu čitatelja. Možda se u nas širi interes probudi kada je riječ o nekoj monografiji pop-rock-zvijezde ili tek nekolicini imena iz ozbiljnoglazbenoga kruga provjerenih veličina minulih stoljeća, onih znanih iole upućenu, a počesto i opremljena poput slikovnice s prigodnim snimkama najpopularnijeg iz opusa. Takvih se i nađe u domaćem izdavaštvu u velikom knjižnom formatu i tvrdo ukoričenih. Ma kako bilo, svako je novoobjavljeno izdanje o glazbenicima dobrodošlo.

Izd. Cantus d.o.o, HDS i Bašćinski glasi, Zagreb, 2015.  / Petar Bergamo

Put nove knjige u izdanju Cantusa d.o.o., Hrvatskoga društva skladatelja i južnohrvatskog etnomuzikološkog godišnjaka Bašćinski glasi ponešto je drukčiji. Na tragu monografija o hrvatskim skladateljima ili moćnim interpretima. Ali i na stanovit način drukčije. Skromno i ozbiljno opremljena nova knjiga objavljena prošle godine naprosto se zove Lik sjene, a da mogućem čitatelju isprva bude jasnije, tu je i podnaslov – Dekodiranja kompozitorske šifre Petra Bergama (1930). Sastavljena je od svježe naručenih autorskih tekstova o njegovu opusu sagledanu u jednom njegovu dijelu ili s raznih motrišta. Dokumenti obuhvaćaju izbor iz kroničarskih zapisa iz dnevnih novina ili časopisa, razgovore koji se iskazuju vrlo sadržajnima u relativno kratkim odgovorima koje dopušta novinski/časopisni prostor. Osobno su mi najdraži zapisi autora, baš kao primjerice i čitanje raznih izbora iz prepiske skladatelja iz prošlosti, zamolbi mecenama ili crkvenim moćnicima, pregovora o honoraru autoru nakon pokoje blagonaklone narudžbe.

Snimio Damil Kalogjera

U knjizi Lik sjene su dakako i oni bibliografski prilozi koji pridonose stvaranju slike o mjestu i vremenu nastanka dijela jednoga važnog i značenjima bremenitog opusa. Zbirkom tekstova i dokumenata knjiga Lik sjene doista počinje dekodirati, a da li će se opsežni i nadasve zahtjevan posao ikada okončati, teško je reći. No vrata su se vrijednim knjižnim izdanjem otvorila i svaki je novi prilog dobrodošao.

Već na prvim stranicama čitatelja dočekuje nešto toliko aktualno da boli glava: „Društvena agonija Europe prve polovine dvadesetoga stoljeća – svjetski ratovi, velika ekonomska kriza, revolucije, diktature – rezultirali su ne samo raspadom morala nego i intelektualne misli: filozofija gubi svoj raison d’etre, književnost se hermetizira, slikarstvo bježi u apstrakciju (...) od jedinstvenog muzičkog jezika, terorom avangarde, nastaje efekt Kule babilonske: koliko kompozitora toliko jezika; postmoderna je nastavila sličnim putovima.“ Stil ili možda njegova moguća izgradnja ostaje samo tlapnja izolirana na pojedinačne napore za igrače staklenim perlama. Doduše, književnost se ne hermetizira nego u velikom dijelu postaje robom poput krumpira ili rajčice. Ono što nije potencijalni hit i ne umnaža se u tisućama pa i milijunima kratkoročnih primjeraka izvan je žarišta tržišta do neba gladna novca slijedom izbrušenoga sustava ispiranja mozga potrošačima. Očigledan je primjer Johnatana Franzena, kojega su nakon velikoga prodajnog uspjeha prvog romana „tržišni zakoni“ i izdavači natjerali da na brzu brzinu napiše sljedeći u skladu s nekim osnovnoškolskim pojmovima o slobodi. Stigao je bastard pisca koji je nedvojbeno sljednik velike američke romaneskne tradicije.

Na rubovima traženja smisla i donkihotski sve osamljenijeg otpora nametanim vrednotama šarolikog imperativa vječne zabave u svijetu kakav danas jest, ustrajan je skladatelj Petar Bergamo. Dobra je vijest da se čini da doslovno svaka njegova skladba neokrznuta diktatom ostavlja trag. Od dječjih pjesmica ili onih za solo glazbala do komornih sastava, orkestra, elektronike, scenske ili filmske glazbe. Svi naručeni ogledi po pomnom izboru Marije Bergamo skupljeni su u knjizi Lik sjene, tekstovi o svim stranama stvaralačkog života Petra Bergama koji je provodio u raznim sredinama. Dug je i niz autora tih „krhotina“ koje otvaraju mnoga vrata i bistre opis „lika sjene“: Eva Sedak, Dalibor Davidović, Đurđa Otržan, Krešimir Seletković, Erika Krpan, Borut Loparnik, Dubravko Detoni, Mladen Tarbuk, Bojan Bujić, Nedjeljko Fabrio, Igor Kuljerić... i mnogi, mnogi drugi. Svaka će od njih odškrinuti prozor za pogled na djela skladatelja kojega zapravo slabo poznajemo u njegovoj kompleksnosti. A za komadić novog upoznavanja vjerojatno će se uvijek naći neka nova zgoda. Sa zadovoljstvom, u još jednom malom prilogu dekodiranja kompozitorske šifre Petra Bergama. Knjiga Lik sjene tomu itekako pridonosi.