Blato

U organizaciji OMH u Blatu i Hrvatskoga žrtvoslovnog društva 29. siječnja u Središnjici MH predstavljena je knjiga Franka Burmasa Žrtve komunizma na Korčuli – traganje za istinom. Uvodnom se riječju obratio predsjednik Ogranka Rade Kaštropil, rekavši da je knjiga nastojanje za zaključivanjem jednog dijela povijesti na Korčuli, ali i da se ona dalje proučava. S time se složio i predsjednik MH Stjepan Damjanović rekavši da nećemo pronaći mir ako ne valoriziramo prošlost. O knjizi su govorili autor Franko Burmas i predsjednik HŽD-a Zvonimir Šeparović. Svojevrsnim korčulanskim martirologijem nastoji se otkriti istina o likvidacijama 85 otočana, Dubrovčana i na Korčulu dovedenih i pogubljenih zarobljenika. Brojne jame i stratišta kao što su Vranine, Šibalove noge, Paklenica i Bultina te groblje sv. Luke u Korčuli i groblje sv. Križa u Blatu svjedoče o partizanskim i komunističkim zločinima u Drugom svjetskom ratu i poraću na Korčuli, o zaluđenosti ideologijom, mržnji, ubijanju i gaženju slobode. Predstavljanje su uveličali Vladimir Šeks, savjetnik predsjednice RH, Branko Bačić, zastupnik Sabora RH i sudac Ustavnog suda RH Miroslav Šeparović. (I. H.)

Čitluk–Grude–Posušje–Široki Brijeg

U bosanskohercegovačkim ograncima MH prošloga je tjedna održano nekoliko predstavljanja knjige Huda jama: strogo čuvana tajna slovenskog istraživača pismohrana i publicista Romana Leljaka. U Grudama 26. siječnja, u Širokom Brijegu 27. siječnja, u Čitluku 30. siječnja te u Posušju 31. siječnja uz autora je knjigu predstavljao glavni tajnik Hrvatskoga nacionalnog etičkog sudišta Zdravko Vladanović.

Predstavljanje knjige Huda jama u Čitluku

Autor je publiku upoznao s načinom na koji je nastala knjiga, provedenim istraživanjima i rezultatima do kojih je došao radeći na rasvjetljavanju sudbine 3000 ljudi kojih su životi na nehuman način prekinuti u dubokim oknima rudnika Huda jama, koji je dugo čuvao tajnu o njihovu stradavanju. Istraživanje je Leljak započeo 1989, no trebalo je dvadeset godina da dođe do posmrtnih ostataka žrtava. Prikazana su i dva kratka dokumentarna filma. Prvi javnost upoznaje s pismom koje je mlada majka napisala nerođenom djetetu, a drugi je nastao u samom rudarskom oknu tijekom probijanja kroz 300 metara zida do rudarskog kopa. Dokumentarni zapisi prikazuju zatečene posmrtne ostatke onih koji su u najvećem broju bili živi zakopani golemim količinama materijala što je trebao prikriti sudbinu stradalih. (I. H.)

Đakovo

Mali zeleni bicikl, prva knjiga Dubravka Fergera, objavljena u nakladi đakovačkog ogranka MH, predstavljena je 23. siječnja u Đakovu. Putopisna je to proza u kojoj autor opisuje doživljaje devetogodišnjega dječaka na putu od Đakova do Bapske. Tijekom puta suočava se s okrutnošću svijeta odraslih. Moralo je proći pedeset i više godina da bi nadahnutim tekstom autor počeo retrospektivno raspletati mrežu života. U tu paukovu mrežu upleo se odmah po zatvaranju dvorišnih vrata, sjedanju na mali zeleni bicikl i odlasku u veliki svijet, odnosno u avanturu vožnje biciklom od Đakova do Bapske. Želja za pisanjem javila se u njemu u najtežim danima života, kada se borio protiv teške bolesti, svjestan prolaznosti života i svoje nemoći. Uz nazočnost mnogobrojnih ljubitelja knjige Mali zeleni bicikl predstavili su književnici Josip Palada i Adam Rajzl. U ime izdavača govorio je Vlado Filić, predsjednik đakovačkog ogranka MH. (I. H.)

Karlovac–Osijek

Ovogodišnja laureatkinja Hrvatske književne nagrade Grada Karlovca Zdravko Pucak Josipa Gogić predstavila je 22. siječnja u Osijeku, u organizaciji Odjela za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera, svoju nagrađenu zbirku pjesama Nacrtati usne, objavljenu u nakladi OMH u Karlovcu. Svečanost je otvorio osječki književnik i pjesnik Anđelko Mrkonjić pozdravivši goste iz karlovačkog ogranka MH i podsjetivši da je autoričin pjesnički rukopis proglašen najboljim za 2015. na Pjesničkim susretima u Drenovcima. Prosudbeno povjerenstvo Nagrade u obrazloženju je naglasilo da se zbirka Josipe Gogić izdvojila od ostalih osobitošću stila, specifičnim stvaralačkim konceptom i jezičnom kultiviranošću. Predstavljena kao nadasve intimistička, to je zbirka izdvojenih trenutaka ljubavnih proživljavanja, melankoličnih raspoloženja, pisana uvjerljivo, profinjeno, dopadljivo, često tajnovito s nizom pjesničkih slika dovedenih u neočekivane odnose; istovremeno smisao u njima izričući i tek naznačujući, najčešće intenzivirajući tek naznake. Predstavljanje je popraćeno interpretacijom pjesama u izvedbi Ivane Vukičević, studentice glume i lutkarstva. (Neda Omrčen) 

Kutina

Vjeran tradiciji OMH u Kutini s Povjereništvom u Popovači svake godine u nekom od naselja uz Lonjsko polje priređuje skup Budućnost na rubu močvare posvećen Svjetskom danu močvarnih staništa. Ovogodišnji domaćin 30. siječnja bilo je naselje Potok. Stručnu potporu edukaciji stanovništva za čuvanje te prostorno najveće hrvatske močvarne baštine daje Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje. Poruku Ramsarske konvencije Vlažna staništa za našu budućnost. Živjeti održivo u ime Ministarstva zaštite okoliša i prirode prenijela je Marijana Jurić. Zahvalila je žiteljima Potoka i drugih mjesta koji tu poruku izražavaju poštovanjem prema iskonskim blagodatima prirode. Skupom je obilježena i 200. obljetnica seljačke bune u Moslavini o kojoj su govorili čelnici kutinskog ogranka MH Dragutin Pasarić i Dražen Kovačević. Prijedlog vrijedan spoznaje nacionalne i socijalne baštine pohvalio je Đuro Vidmarović, član Glavnog odbora MH. Uz izložbu u organizaciji Udruge pčelara Lipa Popovača govorilo se o kvaliteti meda s pčelinje paše u Lonjskom polju. Prije središnjega djela skupa uz učenički program otvorena je likovna izložba Akvareli Ludmile Milice Biželj. (I. H.)

Nova Gradiška

OMH u Novoj Gradiški organizirao je 27. siječnja predstavljanje Pjesmarice Ane Katarine Zrinske. U Gradskoj vijećnici, popunjenoj do posljednjeg mjesta, akademik Josip Bratulić, priređivač knjige, govorio je o Ani Katarini Zrinskoj kao pjesnikinji i mučenici oduševivši brojnu publiku obiljem podataka o obitelji Zrinskih i Frankopana. Urednica Romana Horvat govorila je o Pjesmarici i o ostalim projektima izdavaštva o obitelji Zrinskih i Frankopana najavivši do ljeta objavljivanje spjeva Adrianskoga mora sirena Petra Zrinskoga. Interpretiranjem nekoliko tekstova Ane Katarine i Petra Zrinskog u predstavljanju su sudjelovali i novogradiški gimnazijalci Dorotea Bigović, Vlatka Klarić, Mila Podgornjak i Matej Španić, koje je pripremila prof. Vjekoslava Bagarić. U pripremanju važnoga kulturnog događaja sudjelovala je i Zajednica žena HDZ-a Katarina Zrinska na čelu s predsjednicom Ljiljanom Ptačnik. (Josip Ostić)

Opatija

U OMH u Opatiji 20. siječnja Filip Fak održao je predavanje Umjetnička glazba u eri zaboravljenih vrijednosti popraćeno koncertom. Pošao je od teze da onaj tko poznaje prošlost, poznaje i budućnost; dao je povijesni pregled razvoja umjetničke glazbene misli uz razmatranja o formi, sadržaju, društvenoj funkciji, etici i estetici glazbe u različitim povijesnim razdobljima i u različitim društveno-političkim kontekstima sve do današnjih dana. Osim što se glazba, ilustrirana pomno odabranim primjerima, pokazuje pouzdanim svjedokom vremena, pogled iznutra – iz perspektive sama umjetnika – nastoji produbiti svijest o bogatstvu, produhovljenosti i inherentnoj vrijednosti umjetničke glazbe, ali i o blagotvornu utjecaju na pojedinca u suvremenom društvu. Sopranistica Ana Majdak otpjevala je nekoliko pjesama uz izvrsnu glasovirsku pratnju profesora Faka. (Julijan Dobrinić)

Ozalj

Izložba Jezik sveti mojih djedova: hrvatsko-­bugarske usporednice, prvi put predstavljena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, svečano je otvorena 29. siječnja u Gradskoj knjižnici i čitaonici Ivana Belostenca u Ozlju u organizaciji ozaljskog ogranka MH. Izložba svjedoči o stoljetnim povijesnim i umjetničkim prepletanjima dvaju naroda. Ravnateljica knjižnice i članica ozaljskoga OMH Zdenka Stupić u kratkom je roku angažirala sav ljudski potencijal male sredine kako bi izložba bila dostojno prezentirana. U pripremanju joj je pomogao potpredsjednik MH Stjepan Sučić.

Otvaranje nove izložbe u Ozlju

On je naglasio da Ozalj zaslužuje ono najbolje iz Zagreba, a to je ovom izložbom i dobio. U izložbenom katalogu istaknuo je prinos MH temi povijesnoga prožimanja hrvatske i bugarske kulture. Nastala u suradnji s Veleposlanstvom Republike Bugarske, izložba je prilog proslavi 200. obljetnice rođenja J. J. Strossmayera, važnoga promotora bugarske kulture u Hrvata. Sadržava ilustrirane panoe te knjige, časopise, fotografije. Budući da je Strossmayerova obljetnica bila tema ovogodišnje Noći muzeja, otvaranjem izložbe započeo je raznolik program kojemu je svrha objediniti sve ozaljske kulturne znamenitosti. (Jasenka Staničić)

Podstrana

U organizaciji OMH u Podstrani i Društva Poljičana Sv. Jure Priko 22. siječnja predstavljena je knjiga Stanja duša poljičkih župa iz godina 1725. i 1726. u Nadbiskupskom arhivu u Splitu autora Joze Novakovića Bepa. Program je vodio predsjednik Ogranka Darijo Radović, a o knjizi su govorili akademik Radoslav Tomić, Marko Rimac i Tvrtko Roguljić. Arhivsku građu pisanu bosančicom predstavljenu u knjizi ocijenili su iznimno vrijednim presjekom povijesti u kojemu su zastupljeni svi poljički rodovi te temeljem za otkrivanje podrijetla i utvrđivanja migracija i rodoslovnih stabala. Arhivski izvori neprocjenjiv su prinos upoznavanju poljičke prošlosti. (I. H.)

Rijeka

Koncert Sakralna glazba Ljuboslava Ljube Kuntarića o 75. obljetnici njegova skladateljskog rada održan je 30. siječnja u riječkoj prvostolnici. Ljuboslav Kuntarić jedan je od najplodnijih hrvatskih skladatelja, koji se okušao u svim glazbenim žanrovima. Zadnja tri desetljeća svog umjetničkog rada posvetio je isključivo sakralnoj glazbi. Koncert je u ime organizatora OMH u Rijeci otvorio predsjednik Goran Crnković naglasivši važnost maestra Kuntarića za hrvatsku kulturu te Crkvu u Hrvata. Nakon njegova obraćanja nastupio je Prvostolni zbor Cantores Sancti Viti, pod ravnanjem Nine Načinovića. Za orguljama je bila Danijela Marinović. Msgr. Juraj Kolarić dao je podulji prikaz maestrova života, profesionalne karijere inženjera građevine te je govorio o njegovim glazbenim uspješnicama. Spomenuo je odličja koja su mu dodijeljena, među kojima se ističe orden Pape Ivana Pavla II. Na koncertu su pjevali studenti iz klase nacionalne prvakinje riječke opere Olge Šober uz klavirsku pratnju Jakova Faka. (Luka Nalis)

Sisak

Ogranak MH u Sisku organizirao je 30. siječnja prvu Stihovnicu Siska u novoj sezoni. Glavni gost večeri bio je Žarko Jovanovski, svestrani zagrebački umjetnik, koji je devedesetih godina diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti. U međuvremenu radio je kao grafički dizajner, da bi zadnjih godina kao sredstvo izražavanja odabrao pisanu riječ i glazbu. Sisačkoj publici je predstavio svoju debitantsku zbirku poezije indikativnog naslova Hrvatska, u kojoj otvoreno i bez zadrške progovara o problemima suvremenoga hrvatskog društva. Potporu mu je na gitari pružio Saša Vrbat. Zagrebačka promocija iste zbirke zakazana je za subotu 6. veljače u 11 sati na tribini Jutra poezije. (Siniša Matasović)

Varaždinske Toplice

OMH u Varaždinskim Toplicama održao je 29. siječnja izbornu skupštinu na kojoj je za novog predsjednika izabran Stjepan Juranić. Novoizabrani predsjednik poznat je i cijenjen posebice u području izdavačke djelatnosti, kojom se bavi niz godina, a dao je velik prinos kulturnom životu Varaždinskih Toplica. Svima je zahvalio na povjerenju, a posebno dosadašnjoj predsjednici Boženi Filipan, koja je, rekao je, godinama putem aktivnosti Ogranka širila ime grada. Izrazio je želju da Ogranak bude nositeljem kulturnih aktivnosti u Varaždinskim Toplicama, najavivši barem jednu aktivnost mjesečno. Čestitke novom vodstvu uputila je gradonačelnica Goranka Štefanić. Zahvalila je dosadašnjoj predsjednici i cjelokupnom Predsjedništvu na brojnim aktivnostima i svemu učinjenome, posebice u organizaciji manifestacije Kukuljevićevi dani. (Karlo Ivanek)

Viškovo

U organizaciji OMH u Viškovu i Udruge za kulturu Ča? 18. siječnja održana je projekcija filma Obahajanja Halubajskeh zvončari 2014. autorice Tatjane Udović. Filmom se nastoji pridonijeti halubajskoj i kastavskoj kulturi, kao i kulturi cijele Hrvatske, s obzirom na to da su halubajski zvončari zaštićeno hrvatsko kulturno nematerijalno dobro.

Halubajski zvončari

Najpoznatiji su po nastupima na karnevalima, no ne smije ih se promatrati samo kao turistički proizvod, već treba posegnuti dublje, u samu srž užance – u trodnevno obahajanje halubajskih zvončara po selima halubajskoga i kastavskog kraja. Antropološkim izučavanjem ritualne prakse halubajskih zvončara ustanovljeno je da iako su zapaženi na karnevalima, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, tek je lokalno stanovništvo upoznato sa zvončarskim ophodima koji predstavljaju srž običaja. Stoga je cilj tu srž, odnosno ophode, približiti široj javnosti i upoznati je s obahajanjima sa svrhom promicanja halubajske i kastavske kulture. (Mirna Međimorec)

Zabok

Ovogodišnja Noć muzeja održana 29. siječnja u Zaboku bila je jedna od najposjećenijih do sada. Program su pripremili zabočki ogranak MH, Pučko otvoreno učilište i Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću. Manifestaciju je otvorio Ivica Balagović, predsjednik OMH u Zaboku najavom predavanja J. J. Strossmayer između hrvatstva i južnoslavenstva člana Odjela za filozofiju MH Marita Mihovila Letice. U predavanju je izneseno nekoliko aspekata Strossmayerova djelovanja: apostrofiran je kao utemeljitelj HAZU-a i donator umjetnina, a predavač je govorio i o njegovoj ulozi u osnivanju modernoga Sveučilišta u Zagrebu. Osvrnuo se na povijesti ideje južnoslavenstva i sveslavenske uzajamnosti, a u tome je kontekstu naglasio Strossmayerovo mecenatstvo prema Hrvatima, Slovencima, Bugarima, Crnogorcima i Srbima. S obzirom na to da zabočka gimnazija nosi Matoševo ime, predavač je govorio o književnikovim stajalištima o Strossmayeru. U svjetlu iznesenih činjenica zaključio je da je Strossmayer sakralnom i svjetovnom, duhovnom i materijalnom ostavštinom zadužio hrvatski narod i Katoličku crkvu. Predavanju je uslijedilo otvaranje izložbe Mačka u likovnom stvaralaštvu djece i mladih i glazbeni program učenika glazbene škole. (Gordana Dugorepec)

Zadar

OMH u Zadru u sunakladništvu s Arheološkim muzejom u Zadru i Sveučilištem u Zadru objavio je knjigu Radomira Jurića Ljetopis kulturnih događanja u Zadru 1986–1996, predstavljenu 28. siječnja. Mnoštvu okupljenih Zadrana prikazali su je Stijepo Obad, Vesna Kalajžić i Božidar Šimunić. Knjiga je nastala kao rezultat dugogodišnjega autorova bilježenja podataka o kulturnim događanjima na zadarskom području. U predgovoru je istaknuo: „Oni koji budu ocjenjivali kulturnu razinu u gradu Zadru od 1986. do 1996. sigurno će posegnuti za ovdje iznesenim brojnim informacijama. Svjesni smo da kvantiteta ne znači uvijek i kvalitetu. Ipak, na koncu možemo reći da je u prethodnom razdoblju učinjeno poprilično, unatoč svim okolnostima u kojima se odvijao kulturni i znanstveni život našeg grada.“ Na samu kraju autor je izrazio nadu da će uskoro biti objavljena i knjiga koja bi obuhvatila razdoblje od 1997. do 2007, čime bi Zadrani dobili nastavak „iskaznice njihova svjetonazora“, kako je knjigu slikovito opisao Božidar Šimunić. (Anica Serdarević)