Prilozi kulturnoj baštini

Posljednji broj časopisa Mogućnosti koji promiče nova saznanja iz književnosti, umjetnosti te proučava kulturne probleme i dalje ostaje vjeran tradicionalnoj, čvrstoj strukturi, koja uz svega sedam autora i autorica donosi raznolike tekstove iz područja kulturne baštine, drame, proze, poezije i eseja.

Izd. Književni krug Split, 2015.

„Slijedite, dakle, uvijek i neumorno put vrline, pa se nadajte i vjerujte da ćete sigurno zadobiti jednu od nagrada što se vrlini duguju, bilo prolaznu, koja je manja, ili vječnu, koja je veća i najuzvišenija.“ Te su riječi jedna od mnogih uputa koje je u djelu Baštinicima ostavio plemić, vrtlar, arhitekt, pjesnik, ratnik, pravnik, bibliotekar i antikvar iz 17. stoljeća Jerolim Kavanjin. Nataša Barta Paripović u kratkom je uvodnom tekstu o tom dugo očekivanu prijevodu istaknula kako je Kavanjinovo djelo zapis o osobnom, ali i univerzalnom životnom iskustvu i dostignućima koja mogu biti plodan izvor budućim istraživačima naše kulturne baštine. Prilog je toj kulturnoj baštini tekst Danijela Bučana nastao u sklopu manifestacije Knjige Mediterana, koja je upravo proslavila 27. godišnjicu. Bučan je podsjetio na pomalo zaboravljen multikulturalizam na primjeru kulture Al-Andalusa, što je ime područja kojim su Arapi vladali na Iberskom poluotoku, omogućivši sudioništvo muslimana, Židova i kršćana u tadašnjoj Španjolskoj.

Već spomenuta čvrsta struktura rubrika drame, proze i poezije ovaj put donosi povijesno-karnevalsku igru Brune Popovića Gustl Matoš koja, kako ističe Boris Senker, nije politička melodrama, ni moderna pasionska igra, već kabaretsko-dramska biografija A. G. Matoša iz vizure tužno-nasmijana princa. Miroslav Pelikan i Mirko Prelas u kratkim pričama i ulomcima iz većih proznih uradaka isprepleću teme rata, umjetničkog (ne)nadahnuća, straha; mnogo je tu refleksija o zaboravu, o svakodnevnim sitnicama, ljubavima, prekrivenih sjetom, poput Prelasove: „Pa i ono što čovjek doživi, i što mu se najdublje usiječe za čitavog života u sjećanju, ne plaši ga više od te lepršave stvari, voljene.“ Konveresije, poetski blok Danijela Župančića, kaleidoskop je pjesničkih svjetova subjekta koji jezičnim ludizmom i književno-znanstvenim referencijama spaja metafiziku, filozofiju, kozmos, likovnost i dr. s osobnim ispovijedima, depresijama i društveno-političkom svakodnevicom.

Drugi, ali sličan osobni svijet, ovaj put jezični, donosi Mario-Nepo Kuzmanić u tekstu o splitskom govoru njegove bake Franine. Ovaj broj časopisa Motrišta zaključuje tekst Tonćija Šitina u kojem se otkriva nepoznati život umjetničkih djela slikara Frane Missija, zatim njegov senzibilitet te naposljetku – što vrijedi za koncept časopisa u cjelini – stalna potreba za istraživanjem novih izraza.