Novo kulturno žarište

Prošle godine hrvatska javnost pozdravila je vijest o konačnom useljavanju studenata i profesora u novu zgradu Muzičke akademije, koja je studentima ove institucije napokon omogućila studiranje u prikladnim uvjetima, na koje se čekalo desetljećima i nastojalo stanje popraviti brojnim privremenim i polovičnim rješenjima. Iako je zgrada Akademije svečano otvorena nešto ranije, nastava je u njoj službeno započela nakon zimskih praznika, 12. siječnja 2015. Točno godinu kasnije Akademija je dobila, odnosno dovršila, i svoju koncertnu dvoranu, koja je dobila ime prema Blagoju Bersi, jednom od najvažnijih hrvatskih skladatelja, koji je i sam bio istaknuti profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i odgojio niz mladih skladateljskih talenata.

Uz glavnog projektanta zgrade Akademije, arhitekta Milana Šosteriča, za dovršetak dvorane zaslužni su projektanti akustike Ivica Stamać, Hrvoje Domitrović i Kristijan Jambrošić (FER), projektant scenske rasvjete Boris Popović (ADU) i projektantica interijera arhitektica Vilina Vučinović iz tvrtke Jurcon. Moderno zamišljena dvorana opremljena je posebnim podiznim platformama koje omogućuju smanjivanje i povećavanje pozornice i prostora gledališta prema potrebama djela koje se izvodi, a može primiti najviše 300 posjetitelja (povećanjem pozornice smanjuje se i broj sjedala u dvorani).

Svjesni kako će ova dvorana biti ne samo Akademijina dvorana nego i nova dvorana za sva kulturna zbivanja u gradu Zagrebu, i to ne isključivo glazbena (a za takvim prostorom Zagreb žudi), odgovorni na Akademiji u suradnji s arhitektom i projektantima nastojali su stvoriti uvjete koji bi odgovarali na većinu zahtjeva koje bi gostujući projekti mogli postaviti. Tako je dvorana Bersa, osim klasičnim elementima koncertne dvorane, opremljena uređajima promjenjive akustike, raznim scenskim elementima, podiznim platformama, povlakama, plesnim podom, scenskom rasvjetom, posebno projektiranom orkestralnom rupom, a iako još nisu dovršene, u pripremi su i audio- i videorežije s profesionalnom i, kako kažu s Akademije, vrhunskom opremom, koje će omogućiti snimanje koncerata i drugih događaja u dvorani, ali i omogućiti da se dvorana koristi kao studio za profesionalna snimanja, primjerice, nosača zvuka.

U dvorani su na raspolaganju dva klavira, a u planu je i izgradnja velikih orgulja. No ne treba zaboraviti da je nova zgrada Muzičke akademije opremljena i još trima manjim dvoranama, tonskim studijem te multimedijskom dvoranom, koji također pozivaju da ih se ispuni zanimljivim sadržajima i projektima.

Dvorana je svečano otvorena 12. siječnja u 11 sati, a nakon pozdrava, govora i riječi visokih uzvanika – gradonačelnika Milana Bandića, rektora Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa, ministara kulture te znanosti, obrazovanja i sporta, Berislava Šipuša i Vedrana Mornara, te dekana Akademije Dalibora Cikojevića, slijedila je dodjela priznanja zaslužnim profesorima Muzičke akademije te projekcija 14-minutnog filma Novo ruho Akademije u produkciji i realizaciji studenata Akademije dramske umjetnosti. A tada je započela i prava, glazbena proslava. Krenula je praizvedbom Akademske suite čiji su autori sedmorica profesora-skladatelja Akademije – Mladen Tarbuk, Zlatko Tanodi, Dalibor Bukvić, Frano Đurović, Vjekoslav Nježić, Ante Knešaurek i Berislav Šipuš. Suitu je izveo Simfonijski orkestar Muzičke akademije pod dirigentskim vodstvom Mladena Tarbuka. Glazbeno slavlje nastavljeno je petodnevnim glazbenim programom obilježenim nastupima studenata i profesora Muzičke akademije kako u samoj dvorani, tako i izvan nje.

Dvanaestog i 15. siječnja održani su tradicionalni koncerti studenata Muzičke akademije uz Zagrebačku filharmoniju, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Uz orkestar filharmonije kao solisti predstavili su se saksofonist Aljaž Razdevšek, pijanisti Ana Dadić i Roland Grlica, mezzosopranistica Iva Krušić, violinistica Eva Šulić te violončelist Vid Veljak, dok su priliku da ravnaju Filharmonijom dobili studenti dirigiranja Davor Kelić, Barbara Kajin i Ante Sladoljev.

Trinaestog siječnja svoj su koncert Akademiji darovali Zagrebački solisti, izvevši program sastavljen od djela Branimira Sakača, Frane Paraća, Johanna Sebastiana Bacha i Dmitrija Šostakoviča. Četvrtak je već pružio uvid u mogućnosti dvorane da ugosti scenske projekte – u suradnji s kazalištem Mala scena izvedena je komična jednočinka Amelija ide na ples Giana Carla Menottija, iako samo uz klavirsku pratnju. Glazbenu izvedbu ostvarili su studenti Muzičke akademije u Zagrebu pod mentorstvom svojih nastavnika, dok režiju potpisuje mlada redateljica Frana Marija Vranković. Slavljenički tjedan Muzičke akademije u povodu otvaranja dvorane Bersa završen je u subotu, 16. siječnja – prigodno, zajedničkim koncertom profesora i studenata Akademije, naslovljenim Vivat academia! Discipuli et profesores. U šarolikom programu Akademija je predstavila čime se (s pravom) ponosi, a uz sadašnje studente na koncertu su nastupili i istaknuti bivši studenti koji pronose ime svoje matične škole po svijetu, kao što će to činiti i generacije koje sada na njoj stasaju.

Predstavili su se studenti limenih puhačkih instrumenata pod ravnanjem studenta dirigiranja Vetona Marevcija, udaraljkaški ansambl biNg bang sa svojim profesorima, perspektivni pijanist Ivan Krpan, gitarski trio Elogio sastavljen od bivših studenata akademije –Tomislava Vukšića (sada docenta na odsjeku za gitaru), Pedra Ribeira Rodriguesa i Petrita Çekua, zatim studentski gudački kvartet Felix, barokni komorni ansambl studenata i profesora, Komorni zbor Muzičke akademije pod ravnanjem prof. Jasenke Ostojić, baritona Leona Košavić u duetu sa svojim profesorom, Giorgiom Surianom, pijanist Aljoša Jurinić, finalist nedavno održana uglednog natjecanja Fryderyk Chopin, a proslavu je zaključio ansambl saksofona, u kojem su se još jednom „pomiješali“ profesori i studenti.

Svečanim otvaranjem dvorane Muzičke akademije tako je završen dugogodišnji proces stvaranja nove Muzičke akademije, započet planovima i željama starima nekoliko desetljeća, a službeno porinut kupnjom zgrade Ferimporta 2001. Projekt vrijedan 211 milijuna kuna urodio je modernom zgradom i vrijednom dvoranom, koja će zasigurno biti poticajan prostor za život kulture u Zagrebu. A izjavu dekana Cikojevića kako je dvorana „zamišljena i projektirana tako da zahvaljujući svojim mogućnostima postane ne samo središte pedagoškog procesa Akademije nego i novo, prepoznatljivo središte zagrebačkog i hrvatskog kulturnog života, kulturno žarište grada Zagreba i prostor u kojemu će se održavati koncerti te razne javne i kulturne priredbe kojima bismo željeli privući širu publiku u našu zgradu“ potvrdila su već prva zbivanja u dvorani, koja su izazvala izniman interes publike, ali i već potvrđeni novi projekti koji će se odvijati u dvorani, a koji uključuju izvedbu opere Madame Buffault Borisa Papandopula, nastup njemačkoga gudačkog kvarteta Henschel, Simfonijskog orkestra Akademije za glasbo iz Ljubljane, kao i autorski koncert Alfija Kabilja koji u povodu 80. rođendana autora priređuju Hrvatsko društvo skladatelja i Cantus