Vrhunski muzički doživljaji

Francuski flautistički virtuoz i dirigent Patrick Gallois bio je gost koncerta iz Majstorskog ciklusa Simfonijskog orkestra HRT-a, održana 26. studenoga u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Umjetnik koji je već u mladosti osvojio najpoznatije svjetske pozornice na koncertu u Zagrebu publici se predstavio obama polovima svoje umjetničke ličnosti; orkestar je vodio u izvedbama Preludija za poslijepodne jednog fauna Claudea Debussyja, Koncerta za flautu i orkestar u h-molu François-Josepha Fétisa, Simfonijskom portretu Karneval Antuna Dobronića te Španjolskoj rapsodiji Mauricea Ravela, a u Fétisovu koncertu nastupio je i kao solist. No to nije bio prvi Galloisov nastup u Hrvatskoj – za našu ga zemlju vežu stare i lijepe uspomene zbog kojih se rado odazvao ponovnom pozivu. Godine 1987. i 1988. nastupio je na festivalu komorne glazbe u Dubrovniku, a i ovoga je ljeta bio dubrovački gost, nastupivši na festivalu Dubrovnik u pozno ljeto. Gallois je u Zagrebu s orkestrom ostvario pamtljiv koncert visoke umjetničke vrijednosti, sastavljen od djela nastalih u 19. i ranom 20. stoljeću. Posebno dojmljivo bilo je oblikovanje boja orkestralnoga zvuka, izraženo u svakome djelu, a napose u Debussyjevu impresionističkom koloritu Preludija. Karizmatični Gallois nadahnuo je orkestar na žive i profinjene interpretacije, a izvedbe su tekle u nadasve skladnu i koncentriranu muziciranju.

Patrick Gallois sa Simfonijskim orkestrom HRT-a  / Snimio Dinko Bažulić

Fétisov koncert za flautu iz 1869. jedan je od prvih skladan za modernu flautu, a Galloisova izvedba bila je podjednako snažna u interpretativnom dosegu kao i u tehničkoj pripremljenosti. Sve virtuozne pasaže prezentirao je visokom razinom sigurnosti i preciznosti, a u interpretaciji je bio vrlo sugestivan. Zaokružen, elegantan ton osim svome umijeću može zahvaliti i posebnosti instrumenta koji svira – njegova flauta nije metalna, kao što je danas uobičajeno, već je, posebno za Galloisa, izrađena od drva uz zlatnu mehaniku, što joj daje topliji i mekši, manje prodoran zvuk. Orkestar je solista pratio pažljivim osluškivanjem, prateći njegovu gradnju fraza, svirajući sigurno i skladno, a publika je uživala u otmjenosti njihova muziciranja. Nagrađeni dugim pljeskom, umjetnici su izveli i dodatak – Nokturno iz suite Baltazarova svečanost Jeana Sibeliusa.

U drugi dio koncerta orkestar Gallois uveo je izvedbom djela hrvatskog autora – Karnevala, simfonijskoga portreta Antuna Dobronića, djela nastala 1913, godinu nakon Dobronićeve diplome iz dirigiranja i kompozicije na Konzervatoriju u Pragu. Karneval ima povijesnu važnost kao jedno od djela izvedenih 1916. godine na znamenitom koncertu kojim je označen procvat novih stilskih stremljenja u hrvatskoj glazbi. Izvedbu Dobronićeva djela bogata idejama i karakterima odlikovale su plastično oblikovane fraze, maštovita interpretacija, kao i preciznost izvedbe i zajedništvo svih dionica orkestra u gradnji djela, posebno intenzivna u drugome stavku. Dionice puhača predstavile su se uglađenim solističkim nastupima. Stoga veseli najava da će Gallois sa simfoničarima HRT-a Karneval snimiti za trajno slušanje. Zagrebački koncert Gallois je zaključio Ravelovom Španjolskom rapsodijom, u kojoj je orkestar poveo u još jedno ostvarenje raskošna tona i široke palete boja, uz izraženo uživanje u stvaranju glazbe koje se osjetilo u pozitivnom naboju što se na pozornici stvarao između orkestra i dirigenta.