Nacionalna filologija danas

Od 25. do 27. studenog na Filozofskom fakultetu u Zagrebu održan je znanstveni skup Zaboravljeni počeci: nacionalna filologija u interdisciplinarnoj humanistici u povodu 140 godina kroatistike na Sveučilištu u Zagrebu (1875–2015). Na skupu su izlagali znanstvenici sa zagrebačkoga, riječkog, splitskog i osječkog sveučilišta, uz goste sa Sveučilišta u Ljubljani i Sveučilišta u Kostanzu te iz institucija kao što su Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje te Zavod za lingvistička istraživanja HAZU-a.

Već je nakon prvih četiriju izlaganja na Svečanoj akademiji bila jasna tematika skupa. Naime, skup se nije okretao samo slavnoj kroatističkoj prošlosti, već suvremenoj situaciji u kojoj se nalazi nacionalna filologija i pogledu u budućnost koji podrazumijeva propitivanje potencijalnih problema s kojima bi se nacionalna filologija mogla susresti. Izlaganje Hrvatska znanost o književnosti i novi mediji profesora Krešimira Nemeca odnosilo se na budućnost hrvatske znanosti o književnosti i na probleme s kojima se ona već sad susreće u digitaliziranoj produkciji i recepciji književnosti. Neizbježna su pitanja kako redefinirati književnost i pristupiti analizi novijih književnih formi poput blogova te drugih oblika mrežne „književnosti“. Profesor Ivo Pranjković u izlaganju Jezikoslovna kroatistika danas i sutra predložio je i način budućega funkcioniranja Odsjeka za kroatistiku pa je tako iznio ideju da se na studij uvedu jezikoslovni kolegiji kojima bi se studente osposobilo za prevođenje i lekturu. Izazovi novoga doba, određena tehnološkim napretkom, ekonomskom, društvenom i moralnom krizom te virtualizacijom i digitalizacijom, pred nacionalnu filologiju postavljaju zadaću da preispita svoj položaj, ulogu, smjer i uklopljenost u suvremene teorijske tokove. Profesor Stjepan Damjanović svoje je, zapaženo, izlaganje naslovio Slovinski u povijesti hrvatskoga jezika i hrvatske filologije, a profesor Vlado Pandžić Studij kroatistike i nastavni predmet Hrvatski jezik u ozračju suvremenih kurikulskih teorija. Izlaganjima u sljedećim dvama danima obuhvatila su se upravo navedena pitanja unutar jezikoslovnih, književnih i metodičkih tematskih okvira. Na skupu je predstavljen i zbornik radova Transmisije kroatistike s međunarodne znanstvene konferencije u Poznanju 2013.

Organizacijski odbor uključio je u obilježavanje ove obljetnice i izrazito aktivne studente kroatistike koji su na Svečanoj akademiji izveli ulomke iz predstava, nagrađenih Rektorovom nagradom. Osim navedenoga, prikazali su i publikacije kao što su časopis studenata kroatistike Jat te plodonosne projekte kao što su zbornik Tekstom o tekstu, nastao na kolegiju profesorice Bernardine Petrović, Leksikon književnih kritičara, nastao na kolegiju profesora Krešimira Bagića, i studentske projekte koji se sastoje od kreativno-umjetničkoga i znanstvenoistraživačkoga rada na kolegijima profesorice Mire Muhoberac. Izložba ispred prostora fakultetske knjižnice, oblikovana tako da kronološki prikaže rad Odsjeka za kroatistiku, obogatila je zanimljiv, kvalitetan, stručan i izrazito posjećen skup.

Profesori Odsjeka za kroatistiku uspješno prenose znanja studentima, organiziraju hrvatske i međunarodne skupove, intenzivno objavljuju stručne radove, podupiru studente i potiču njihovu kreativnost, ali i čuvaju hrvatsko jezično, književno te kulturno blago. Zbog sumraka koji danas, nažalost, obavija humanističke znanosti i zbog česta nerazumijevanja uloge nacionalne filologije, kao ključnog elementa čuvanja nacionalnog identiteta, skup ne samo da je bio proslava obljetnice najvećeg odsjeka na najvećem hrvatskom fakultetu nego je i upozorio na važnost nacionalne filologije i humanističkih znanosti, koje se danas posve neopravdano pokušavaju izgurati na akademske margine.