Vijenac 568

Matica hrvatska

IZ OGRANAKA

Blato

Na blagdan sv. Nikole 6. prosinca u konobi Zlinje OMH u Blatu održao je tradicionalnu Večer blatske riči. Učenici Srednje škole Blato pod mentorstvom profesorica Jadranke Žuvela i Tončice Farac pripremili su tekstove Petra Nadila, kojemu je večer bila posvećena. Klapa Koraja otpjevala je nekoliko pjesama, dvije navedenog autora: Mornaru moj i Blato u srcu mom. Poetski dio Večeri zaokružen je u duhu nadolazećih blagdana s pjesmom Pokloni nekom ove Božićne dane autorice Đurđice Šeparović, a posjetitelji su uživali u tradicionalnim dalmatinskim specijalitetima. (Franciska Jurišić Bačić)

Bugojno

Drugu godinu zaredom članovi i prijatelji Ogranka MH Bugojno zaslužni su za izradu jednog od najvećih adventskih vijenaca u Bosni i Hercegovini oko fontane kod crkve sv. Ante Padovanskog. Borovinom obavijena fontana sjajit će sve vrijeme došašća najavljujući Božić. Prva je svijeća upaljena 29. studenoga. Kako Advent tradicionalno nalaže, svake nedjelje palit će se po jedna svijeća. Nakon svete mise župnik sv. Ante Padovanskog iz Bugojna fra Zoran Tadić blagoslovio je vijenac, a za potpuni blagdanski ugođaj tamburaši Zlatne žice odsvirali su i s okupljenima otpjevali nekoliko božićnih pjesama. (Antonio Džolan)

Čakovec

Kao krunu svih događanja u Mjesecu hrvatske knjige OMH u Čakovcu 27. studenog organizirao je svečanu promociju godišnjaka Hrvatski kajkavski kolendar 2016.

 

 


Izd. OMH u Čakovcu, 2015.

 

 

Uz nazočnost brojnih suradnika i prijatelja Ogranka Kolendar su predstavili predsjednik čakovečkog ogranka Ivan Pranjić, glavni urednik Stjepan Hranjec, zamjenik župana Međimurske županije Zoran Vidović i Dragutin Feletar. U umjetničkom dijelu programa sudjelovala je Vokalna skupina Zrinski iz Nedelišća. Ovogodišnje izdanje Hrvatskog kajkavskog kolendara na više od četiristo stranica donosi teme posvećene 450. obljetnici Sigetske bitke, priloge posvećene drugim obljetnicama, povijesne teme, prirodoslovne i folklorističke teme, putositnice, beletristiku i dr. Uz Kolendar, tiskan u nakladi od dvije tisuće primjeraka, tiskana je i mapa Rodoslovlje obitelji Zrinski. Na svečanoj promociji svi prisutni složili su se da je Kolendar izdanje koje čuva riječ kaj od zaborava. (Ana Marciuš)

Čitluk

Davor Domazet Lošo predstavio je 29. studenog u Hotelu Brotnjo knjigu Admiralovi zapisi ili O pobjedi i ljubavi u organizaciji OMH u Čitluku i Kulturno-informativnog centra Čitluk. Knjiga je osvojila čitateljsku publiku, a za svoje ostvarenje autor je nagrađen književno-publicističkom nagradom Bili smo prvi kad je trebalo za najbolju knjigu iz Domovinskoga rata za 2015. Nakon uvodnoga je pozdrava autor, poznati geostrateg, pobrojao borbene postrojbe iz Domovinskog rata s područja općine Čitluk te pozdravio pripadnike postrojbi. Knjiga govori o prvom hrvatskom admiralu Janku Vukoviću plemenitom Podkapelskom, svetom Maksimilijanu Kolbeu, Josipu Brozu Titu, Prvom i Drugom svjetskom ratu, prvom predsjedniku RH Franji Tuđmanu i Domovinskom ratu. (Andrija Stojić)

Daruvar

U daruvarskom je ogranku MH u sklopu Dana Matice hrvatske u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 26. studenoga predstavljena knjiga Ljudevita Jonkea Rasprave i članci, koju je za tisak priredio Ivo Pranjković. Uz njega o knjizi je govorio njegov katedarski kolega Krešimir Mićanović, također profesor na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Obojica su istaknula nemjerljivu ulogu Ljudevita Jonkea i njegov dugogodišnji autoritet u standardnojezičnim i jezičnopolitičkim pitanjima u Hrvatskoj od pedesetih do početka osamdesetih godina 20. stoljeća. Predstavljanje je zaokruženo zanimljivim razgovorom predstavljača i publike o Ljudevitu Jonkeu i problemima suvremenoga hrvatskog jezika. (Antun Marjanović)

Dubrovnik

Dubrovački ogranak Matice hrvatske predstavio je, u suradnji s OMH u Konavlima, 4. prosinca najnovija izdanja u Domu Matice hrvatske na Grudi. Istog je dana u Kini otvorena izložba na kojoj je promovirana slikovnica za djecu Marin Držić, izdanje dubrovačkog ogranka. Naime, ilustratorica Andrea Petrlik Huseinović uvrstila je osam ilustracija iz slikovnice o Dum Marinu među izloške u Nacionalnoj knjižnici Kine u Pekingu. Slikovnica autora Luka Paljetka jedno je od izdanja iz ciklusa o znamenitim Dubrovčanima, a objavljena je 2010. u biblioteci Cvijeta. Na međunarodnom je izboru najboljih i najzanimljivijih knjiga White Ravens 2011, kao jednom od popratnih događanja sajma knjiga u Bologni, uvrštena u katalog dvjesto pedeset odabranih knjiga za djecu i omladinu. Uskoro bi trebala biti objavljena i u prijevodu na engleski jezik. (Baldo Marunčić)

Grude

Desetu je obljetnicu djelovanja grudski ogranak MH obilježio 27. studenoga svečanom akademijom, kojoj je prisustvovao i gospodarski tajnik MH Damir Zorić. Čestitajući MH Grude uspješan desetogodišnji rad, Zorić je istaknuo važnost ulaganja u ljude i razvitak njihovih resursa. To je pozdravio i načelnik općine Grude Ljubo Grizelj kazavši da dijeli sreću i zadovoljstvo uspješnim djelovanjem i radom Ogranka koji vrijednim radom predstavlja općinu Grude. Predsjednik Mario Bušić ukratko je predstavio rad Ogranka u proteklih deset godina – izdavačka djelatnost, predstavljanja knjiga, koncerti, izložbe, natječaji, izdavanje Godišnjaka i znanstveni skupovi samo su dio aktivnosti. Grudski je ogranak posebice prepoznatljiv po suorganizaciji Šimićevih susreta s općinom Grude i po redovitu organiziranju Božićnoga koncerta u grudskim župama. U sklopu Akademije predstavljen je i Godišnjak te su podijeljene zahvalnice zaslužnima za uspješan rad Ogranka. (I. H.)

Marija Bistrica

U kapelici svetoga Petra i Pavla u Mariji Bistrici pred tristotinjak posjetitelja predstavljen je 5. prosinca izdavački prvijenac OMH u Mariji Bistrici, slikovnica Legenda o črnem kipu / Legenda o crnom kipu autorice Anite Klemar i ilustratorice Ane Kaić. Slikovnicu je uredila Snježana Husinec, predsjednica OMH u Mariji Bistrici, koji ju je tiskao uz potporu Općine Marija Bistrica i Ministarstva kulture RH. Glumica Marija Borić pročitala je kajkavsku verziju teksta, a djeca iz Dječjega vrtića Pušlek dramatizirala su legendu pa je publika mogla vidjeti i živu slikovnicu. Legendu o črnem kipu predstavili su urednica i dvojica recenzenata. Stjepan Hranjec naglasio je njezin dvojezični karakter i namjeru da se sačuva bogatstvo kajkavske baštine, a da opet bude razumljiva široj publici.

 

 


Izd. OMH u Mariji Bistrici, 2015.

 

 

Monsinjor Nedjeljko Pintarić govorio je o duhovnoj poruci priče o drvodjelji koji izrađuje kip Majke Božje i pohvalio je ilustracije Ane Kaić u kojima se prepoznaju autohtoni, bistrički motivi. Glazbeni gosti bili su učenici Osnovne glazbene škole iz Marije Bistrice Borna Simeunović i Nika Kovačić te pjevački zbor, a za kulisu se pobrinula Medijska skupina OŠ Marija Bistrica. (Ivančica Tomorad)

Nova Gradiška

U povodu Dana grada 4. prosinca OMH u Novoj Gradiški priredio je, uz pomoć direktorice Dinke Matijević i djelatnice Ivane Matošević, u prostoru Turističke zajednice, izložbu Godišnjaka i ostalih izdanja Ogranka. O radu i izdavačkom programu govorio je predsjednik Ogranka i glavni urednik Godišnjaka Josip Ostić, a izložbu je otvorio gradonačelnik grada Nova Gradiška Željko Bigović. U glazbenom i literarnom dijelu programa sudjelovali su Hrvatska pjevačka skupina Slavča, članovi Udruge stvaratelja u kulturi i članovi KLD Rešetari. Izložba će biti otvorena do kraja godine. (I. H.)

Opatija

OMH u Opatiji uz potporu društva Stubica d. o. o. iz Lovrana 2. prosinca u galeriji Laurus u Lovranu organizirao je predavanje člana predsjedništva Roberta Žigulića Rodoslovna baza podataka lovranskog starog grada i lovranštine iz XVIII. i dijela XIX. stoljeća. Podaci za rodoslovlje nađeni su u matičnim knjigama krštenih, vjenčanih i umrlih te u knjigama stališa duša. Navedeni su i drugi arhivski izvori korisni za takve pretrage. Prikazana je uporaba računalnoga programa koji po unosu obrađuje podatke o osobama i njihovim rodbinskim odnosima. Rezultat je pregledni rodovnik, koji je Žigulić bio izradio za neke lokalno poznate obitelji, a uporabljiv je za bilo koje područje uz pretpostavku da su matične knjige dostupne u izvornom ili nekom drugom obliku. Predavač je publici opširno odgovarao na pitanja te je dao upute za samostalno sastavljanje rodoslovlja. (Julijan Dobrinić)

Orašje

Posavskoj je javnosti 24. studenoga OMH u Orašju predstavio zbirku pjesama Kako smo pobijedili gromove fra Ivana Kramara iz župe Palling na jugu Bavarske. Publiku su pozdravili predsjednik Ogranka Vidan Janjić te gvardijan i župnik fra Marijan Živković Mićo.

 

 


Predstavljanje knjige Kako smo pobijedili gromove

 

 

Urednica knjige Jelena Brezić, psihologinja koja živi i radi u Münchenu, kazala je da je fra Ivan sve doživljaje i osjećaje izrazio pjesmama: „U dobro je usmjerio i sve ono ružno što je preživio. Otvorio je i u potpunosti razgolitio vlastitu dušu.“ Marijana Živković izdvojila je pak tematsku raznolikost i velik broj pjesničkih ukrasa kao posebnosti Kramarova pjesnikovanja. O nadahnuću za pisanje pjesama fra Ivan Kramar rekao je: „Riječ je najveće oružje u rukama čovjeka. Ta riječ, koja gori u svima nama, traži da iz nas izađe. Netko je izgovori, netko napiše priču, ponetko roman, a ja pišem pjesme. Kako smo pobijedili gromove moja je životna retrospektiva. Moji su gromovi različitih oblika.“ (Nedjeljko Nedić)

Osijek–Vinkovci

Roman Medaljon Anite Martinac, objavljen ove godine u nakladi OMH u Čitluku, u istoj je godini doživio drugo izdanje, u sunakladi s OMH u Vinkovcima. Zajedničko izdanje predstavljeno je u Vinkovcima 27. studenoga u programu manifestacije Domovina u srcu: dani Hrvatske matice iseljenika u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Predstavili su ga Ante Nadomir Tadić Šutra, hrvatski književnik i skladatelj, i autorica. Medaljon je prvi roman o škriparima, hercegovačkim Hrvatima koji se po završetku Drugoga svjetskog rata nisu mirili s komunističkim režimom, a ime su dobili po tome što su se skrivali po škripovima u stijenama, sve do 1951, kada nestaju. U organizaciji Hrvatske matice iseljenika –Podružnice u Vukovaru, OMH u Vinkovcima, OMH u Čitluku i OMH u Osijeku roman je 28. studenoga predstavljen u Vukovaru i Osijeku. (Aneta Pšihistal)

Podstrana

U organizaciji Društva Poljičana Sv. Jure – Priko i OMH u Podstrani, pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, 4. prosinca u Podstrani održan je prvi dio znanstvenog skupa Poljica 2015. – prvih tisuću godina. Duga tradicija Poljica nije nam ostavila samo Poljički statut i soparnik, s čime ih najčešće povezujemo. Bogatstvo pisane riječi, književne, pjesničke, zakonodavne, bogatstvo običaja, nošnji, arhitekture, ljepota krajolika, a posebno ljudsko bogatstvo, ovaj prostor i narod učinili su posebnim. Ovom prilikom eminentni hrvatski znanstvenici predstavili su dio tog bogatstva. Teme su bile raznovrsne: akademici Mislav Ježić i Nenad Cambj govorili su o slavenskom duhovnom nasljeđu na području Poljica, odnosno o antičkim ličnostima na području Poljica, akademik Radoslav Tomić o umjetničkoj opremi poljičkih crkava, a don Slavko Kovačić o glagoljaškim svećenicima. Povjesničari Ante Nazor i Tvrtko Roguljić osvrnuli su se na odnose Poljica sa susjednim Splitom, odnosno Sinjem. Dio bogatih arheoloških nalazišta predstavila je arheologinja Vedrana Delonga, a o poljičkoj nošnji govorila je Dinka Gjeldum. (Darijo Radović)

Požega

U povodu 200. godišnjice smrti đakovačkoga biskupa Antuna Mandića, znamenitog Požežanina, OMH u Požegi organizirao je 26. studenoga predstavljanje pretiska monografije Život biskupa Mandića Adama Filipovića Heldentalskog. Knjiga, o kojoj su govorili Vesna Vlašić, predsjednica OMH u Požegi, i Mirko Ćurić, predsjednik DHK – Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog, prikazuje život biskupa i prilike u Slavoniji na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Pretiskom se nastojalo očuvati obilježja Filipovićeva jezika i izvornoga predloška. Profesor Luka Marijanović naglasio je prinos biskupa Mandića gradu Đakovu u gospodarskom, kulturnom i prosvjetiteljskom smislu, čime je udario temelje J. J. Strossmayeru. Predstavljanje su upotpunili učenici Srednje strukovne škola Antuna Horvata prezentacijom školskog projekta Biskup Mandić i Jakob Haibel, kojemu su u središtu autohtoni proizvodi – Haibelove praline, po uzoru na Mozartove, i Sofijini paprenjaci.

 

 


Promocija projekta Biskup Mandić i Jakob Haibel

 

 

U glazbenom dijelu nastupio je Dario Kustura izvedbom menueta iz Haibelova baleta Le nozze disturbate. (I. H.)

Sisak

Ogranak MH u Sisku 4. prosinca organizirao je još jednu u nizu poetskih večeri Stihovnica Siska. Moderator i voditelj projekta Siniša Matasović okupljenoj je publici predstavio mladog autora iz Velike Gorice Zlatka Majseca i njegovu premijernu zbirku poezije Sve filozofije završe u narodnim poslovicama. Stihove su još kazivali: Nerina Sarkotić, Mima Juračak, Ivan Horvat, Igor Petrić i Danijel Župančić. (I. H.)

Velika Gorica

Kakav je jezik iseljenih Hrvata? Kako oni govore? – neka su od pitanja na koje je odgovore dao 25. studenoga Mijo Lončarić predavanjem Jezik Hrvata kajkavaca u Banatu na dvanaestoj Turopolskoj večeri u organizaciji OMH u Velikoj Gorici. Uzimajući u obzir da hrvatske kajkavske dijaspore ima u Mađarskoj, Srbiji, Rumunjskoj, Sloveniji, Slovačkoj, u novije vrijeme i u SAD-u, ta je tema važna i zanimljiva, posebice za jezikoslovce. Potkraj 18. i početkom 19. stoljeća dio kajkavaca iz Pokuplja državno-crkvenom zamjenom zemljišta preseljen je u više banatskih sela. Najviše je takvih sela u Rumunjskoj, a u Srbiji je najveća Boka. Podjelom Banata na Jugoslaviju i Rumunjsku ti kajkavci žive u različitim gospodarskim i kulturnim uvjetima. Zbog toga se jezik različito razvijao, kazao je Mijo Lončarić, zaključivši da je u početku većina kajkavštine imala posebne zajedničke osobine, koje su se poslije razvile u tri različita smjera: sjeverozapad (najmanje promjene –konzervativno), sjeveroistok (najveće promjene – revolucionarna grupa) i jugozapad (Turopolje i Posavina – mlađa revolucionarna grupa). To su skupine koje se mogu nazvati i kajkavskim podnarječjima. (Ana Peternac)

Zadar

U Središnjici MH u Zagrebu 26. studenoga predstavljena je knjiga Hrvoja Kačića Hrvatska Prevlaka, izdanje OMH u Zadru. Stijepo Obad, recenzent knjige, apostrofirao je Kačića kao Dubrovčanina koji najbolje poznaje problematiku hrvatskoga juga, a kompetencije je stjecao i u diplomatskim razgovorima. Obad je dao povijesni pregled hrvatske granice na jugu pozivajući se na knjigu kojoj je suautor Južne granice Dalmacije od 15. st. do danas. Iznimne podatke o povijesti granica iznosi i knjiga Hrvatska Prevlaka, kazao je Stjepan Sučić, naglasivši da ona svjedoči o razgraničavanju onoga što se pozitivno, ljudski odvijalo u Crnoj Gori i u Beogradu od onoga što je bilo nasilno te o nastojanju da Hrvatska na najbolji način očuva svoju granicu i spriječi napade na Dubrovnik. Pritom su najčvršća podloga bili hrvatski branitelji, a Kačić je zapisao njihove pothvate. Autor je u knjizi dokumentarističkim postupkom, istaknuvši povijesnu podlogu, nasljeđivanje granica Hrvatske i Crne Gore još od 15. stoljeća, iznio neosporive dokaze da Prevlaka predstavlja integralni dio Hrvatske. (I. H.)

Vijenac 568

568 - 10. prosinca 2015. | Arhiva

Klikni za povratak