Tračak svjetla u izdavačkoj krizi

Ovogodišnji Interliber održao se 10–15. studenog i izazvao, sada već 39. godinu zaredom, gužvu oko 5. i 6. paviljona Zagrebačkoga velesajma. Novi naslovi, pripremani nerijetko posebno za ovu prigodu, predstavljanja knjiga, gostovanje domaćih i inozemnih književnika i autora, neposredni razgovori s autorima uz potpisivanje knjiga, susreti nakladnika, knjižara i knjižničara, književne radionice, okrugli stolovi i ove su godine, uz dobro sajamsko raspoloženje svih onih koji podnose gužvu i relativnu nepreglednost ponude, bili okosnica bogatoga programa koji se odvijao na pozornici i na izložbenim prostorima izlagača. Mnogi će reći kako je upravo sajamski karakter Interlibera glavni mamac koji iz godine u godinu, na sreću nakladnika i domaće kulture, zagrize tradicionalno velik broj posjetitelja raznolikih interesa, svih generacija i nestalnoga budžeta.

Znanstveni kvart

Sudeći po ovogodišnjem Interliberu, posjetitelje su, osim ljubavi spram knjige, privukle i akcijske i promotivne cijene izdanja koje su nudili svi važniji domaći nakladnici predstavljajući, usred sveprisutne opće i nakladničke krize, na Zagrebačkom velesajmu bogat program prepoznatljivih starih i najavljivanih manje ili više zvučnih novih izdanja s najrazličitijih područja. Na ovogodišnjem Interliberu predstavio se i poslovni svijet izdavačkog i edukativnog stvaralaštva s najvećom ponudom knjiga i učila na jednom mjestu.
Sajamsku koncepciju ove je godine Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske u suradnji sa Zagrebačkim velesajmom odlučila spasiti od monotonije novim sajamskim događanjem. Riječ je o dobro posjećenu programu znanstvene kulture, nazvanu Znanstveni kvart, u kojem su uživali posjetitelji željni znanja u praksi, posebno oni najmlađi. Taj dodatni sadržaj ovogodišnjeg Interlibera osmišljen je kao niz interaktivnih događanja, pokusa, igara i radionica sa svrhom prenošenja znanja i popularizacije svih znanosti na praktičan i zabavan način na primjeru znanstveno-tehnoloških izložaka predstavljenih na promotivnim postajama u 6. paviljonu. Ostvaren je pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Hrvatskog povjerenstva za UNESCO te Grada Zagreba. U bogat program Znanstvenog kvarta uključile su se brojne udruge, fakulteti, muzeji, knjižnice znanstveni instituti te istaknuti pojedinci iz znanstvene zajednice. Zanimljiv logotip i vizual dobro posjećenih programa na kojemu su najmlađi, ali i oni nešto stariji posjetitelji mogli zaviriti u svijet hijeroglifa i mikrobiologije, kao i prošetati geološkim razdobljima ili proučiti 3D-printer osmislio je zagrebački likovni umjetnik i ilustrator školskih udžbenika, slikovnica i dječjih časopisa Sven Nemet.

Organizatori su, kao i nakladnici svjesni maloprodajne krize i važnosti Interlibera u komunikaciji s čitateljima, zadovoljni rezultatima koje je polučio program osmišljen kao „raznolik i šarolik, za sve ukuse i generacije, koji je ponudio druženja s autorima, promocije knjiga, stripova, biblioteka, glazbenih kompilacija i albuma do igraonica, kreativne radionice, okrugle stolove, nagradne kvizove“, u kojima su svi posjetitelji, njih više od stotinu tisuća, mogli uživati i sudjelovati besplatno. 
Hrvatski nakladnici predstavili su niz zanimljivih beletrističkih i publicističkih novih naslova, poput onih ih pera Borivoja Radakovića, Miljenka Jergovića ili Zorana Ferića, kao i svjetski poznatih i nagrađivanih autora kao što su Jonathan Franzen, Jim Crace ili Patrick Modiano.

Glavni urednik Frakture Seid Serdarević izdvojio je poslastice koje su posjetiteljima pripremili na ovogodišnjem Interliberu, posebno ističući roman ovogodišnjeg dobitnika Njegoševe nagrade Miljenka Jergovića Sarajevo, plan grada, zatim pikarski roman Seroquel ili Čudnovati gospodin Kubitschek Ludwiga Bauera, kao i roman ovogodišnjeg dobitnika Europske nagrade za književnost Luke Bekavca Policijski sat, koji je svojevrsni nastavak romana Drenje i Viljevo, koji pod krinkom memoara, rekonstrukcije jedne privatne povijesti i borbe s nepostojanošću sjećanja, ulazi u zonu „stvarnosti“.

Inteliber – prilika da se povoljno popune kućne biblioteke / Snimio Mirko Cvjetko

Na Frakturinu štandu novu knjigu Oblak boje kože predstavio je osobno Nebojša Lujanović, a na istom su mjestu predstavljeni i roman Dora Bruder nobelovca Patricka Modianoa, Noću dolaze lisice suvremenoga nizozemskog pisca Ceesa Nootebooma te hit-roman nadolazeće zvijezde francuske književnosti Laurenta Bineta HHhH, kao i mnogi drugi zanimljivi naslovi.

Uz publicističke naslova, u Frakturi su publicirali i tri nove zbirke poezije, Aleksandra Huta Kona Padajući izbornik s ilustracijama Dominika Vukovića, Dobri za sve Sonje Manojlović s crtežima Saše Šekoranje te Knjigu stvari / Knjigu tijela Aleša Štegera. Prepoznatljivost na tržištu Fraktura je odlučila osigurati originalnim besplatnim elektronskim tjednikom F književni magazin, pokrenutim u povodu Interlibera, koji će svakoga petka na adrese pretplatnika donositi intervjue, ulomke iz neobjavljenih rukopisa te dojmove i kritike prevoditelja.

Novi romani Ferića i Radakovića

Naklada Ljevak i ove se godine fokusirala na prijevode nagrađivanih europskih autora i na važne publicističke projekte od nacionalnoga kulturnog značaja, iz čega se izdvaja
roman češkog autora Tomaša Zmeškala Životopis crno-bijeloga janjeta, koji je upravo gostovao u Zagrebu u sklopu Ljevakova književnog festivala Europea U Dvorištu.
Čitateljima su ponudili i psihološki triler austrijskoga pisca Paulusa Hochgatterera Slast života, novi roman Mihaila Ajvaza Drugi grad, roman portugalskog autora Alfonsa Cruza Kokoschkina lutka te hit-roman u Hrvatskoj već poznata turskog pisca Ahmeta Umita Ubojstvo Sultana. Od domaćih autora predstavili su novi roman Kristijana Vujičića Knjiga izlazaka, kao i važne publicističke knjige, onu Katarine Horvat-Levaj Barokna arhitektura te Nikola Filipović. Majstor arhitekture Zrinke Paladino, ali i zanimljiv naslov priznate povjesničarke Marije Todorove Imaginarni Balkan.

Nakladnik VBZ na Interliberu je predstavio dvadesetak novih naslova vodećih svjetskih i domaćih autora, među kojima se ističu Ferićev roman Na osami blizu mora, koji je izašao nakon četverogodišnje pauze, te roman u rimama Borivoja Radakovića Što će biti s nama.
Na svom su štandu predstavili i novu knjigu Bekima Sejranovića Tvoj sin Huckleberry Finn, možda prvi takav roman na ovim prostorima, pri čemu posveta Marku Twainu nije nimalo slučajna. No najveći interes šire čitateljske publike izazvao je novi roman Jonathana Franzena Čistoća, koji je svjetsku premijeru imao prije mjesec dana i sada je top-tema književnoga svijeta, dok je upravo na Interliberu predstavljena i Amerikana, novi roman Chimamande Ngozi Adichie, mlade nigerijske književne zvijezde koja je već dobila velike svjetske nagrade.
Osim toga, u VBZ-ovoj biblioteci Europom u 30 knjiga, kao posljednji naslov ove godine, objavljen je i roman nizozemskog klasika W. H. Hermansa Damoklova mračna komora, po mnogima jedan od najboljih romana o Drugome svjetskom ratu.

Mali ali vrijedan zagrebački nakladnik zapažene prijevodne literature OceanMore za Interliber je pripremio dva nova romana, Žetvu Britanca Jima Cracea te Život počinje u petak rumunjske književnice Ioane Parvulescu, dobitnice Europske nagrade za književnost 2013, kao i druženja s domaćim autorima.

Bogato Matičino izdavaštvo

Iz Matice hrvatske poručuju kako se ovogodišnja rekordna posjećenost Interlibera osjetila i na štandu na kojemu je Matičino nakladništvo predstavljalo naslove domaće literature kao i prijevode koji čitateljima ulijevaju povjerenje. Subota je bila dan susreta s uglednim autorima čija su djela objavljena u ovoj nakladi, a koji su odvojili vrijeme za potpisivanje knjiga i druženje s posjetiteljima. Dubravko Jelačić Bužimski, Pavao Pavličić i Viktor Žmegač posjetili su sajam i svjedočili, poput brojnih drugih autora, interesu publike za njihova djela. Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik autora Marka Samardžije, kroatista, jezikoslovca i sveučilišnog profesora, novo je ovogodišnje izdanje Matice koje je izazvalo dosta zanimanja. Poseban je događaj i Enciklopedija Matice hrvatske, prvi svezak, A–G, „Iz književne, kulturne, društvene i političke povijesti Hrvatske 1842–2014.“, koje je glavni urednik Igor Zidić. Naime, na tragu Barčeva mota da je povijest Matice hrvatske ujedno povijest hrvatske kulture, pokrenut je prije nekoliko godina projekt četverosveščane Enciklopedije Matice hrvatske, jedinstvenog enciklopedističkog i leksikografskog djela koje obrađuje sva područja kulturnog, političkog, društvenog, znanstvenog i stvaralačkog života. Posebnost uredničke koncepcije EMH u odnosu na druga enciklopedijska djela sastoji se u posvemašnjoj otvorenosti prema izražajnim, stilskim i metodološkim osobitostima autora i njihovim sklonostima da neistražene ili tabuizirane teme obrade na temelju arhivskih i drugih istraživanja, onkraj bilo kakvih ideoloških postavki i uvjerenja. Na prvom svesku Enciklopedije Matice hrvatske radilo je 54 suradnika te obuhvaća 485 natuknica s približno 1600 kartica autorskoga teksta opremljena sa 745 ilustracija. Matica je predstavila i opsežnu i studioznu biografska knjiga Jevgenija Paščenka o Jurju Križaniću napisanu iz ukrajinske perspektive i u kontekstu kulture baroka, ukrajinsko-hrvatskih književnih i kulturnopovijesnih veza, kao i vrijedan Leksikon Sinjske alke urednika Stipe Botice, te brojna druga nova i stara, domaća i prijevodna izdanja znanosti, publicistike, književnosti i umjetnosti.