Proslava sedamdeset godina HDS-a

Sedamdesetogodišnji jubilej ove godine slave pravne osobe (po)novoustrojene u godini okončanja Drugoga svjetskog rata pa tako i Društvo kompozitora, utemeljeno 19. srpnja 1945, iz kojega je proizašlo, u samostalnoj Republici Hrvatskoj, sadašnje Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), nastavljajući tradiciju srodnih društava u predratnoj Jugoslaviji. Taj jubilej je, kako i priliči, zaključen svečanim koncertom izabranih, raznovrsnih djela hrvatskih skladatelja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog koja su izvodili pjevači, solisti i sastavi uz pratnju triju orkestara HRT-a, Simfonijskog, Jazz i Tamburaškog.

Koncertu je prethodila svečana sjednica Skupštine HDS-a, na kojoj su dodijeljene godišnje nagrade te predstavljene knjige Kronike i Članovi koje dobivaju svi članovi. Prikazan je i pedesetominutni dokumentarni film Tonija Volarića o 70 godina HDS-a.

Svečani koncert održan je pred gotovo punom dvoranom Lisinski. Najprije su na bini bili članovi Tamburaškog orkestra predvođeni dirigentom Sinišom Leopoldom te Ladarice i Adam Končić, a svirale su se skladbe Adalberta Markovića, Julija Njikoša, Živana Cvitkovića, Stjepana Mihaljinca (Zadnji fijaker) i Tomice Simovića (Balthazar). Uz Jazz orkestar pod vodstvom Saše Nestorovića svirao je Šimun Matišić, a pjevao Marko Tolja glazbu Miljenka Prohaske, Boška Petrovića, Ive Robića (Samo jednom se ljubi) i Ive Körblera (Polazi sve). Sa Simfonijskim orkestrom kojim je ravnao Tonči Bilić pjevali su Monika Cerovčec i Miroslav Živković, a trubu svirao Dario Teskera, i to fragmente djela što su ih skladali Stanko Horvat, Ivo Brkanović, Marko Ružđak, Boris Papandopulo, Arsen Dedić (Glembajevi), Igor Kuljerić, Natko Devčić, Ivo Tijardović i Jakov Gotovac.

Iako su izvedeni brojni i raznovrsni prilozi, slušatelji su ih pažljivo i s odobravanjem primali i nagrađivali pljeskom, pa je ta gotovo paradna večer imala lijep uspjeh.

Na svečanosti su dodijeljene i godišnje nagrade i priznanja. Nagradu Vatroslav Lisinski za svekoliki doprinos hrvatskom glazbenom stvaralaštvu dobio je pijanist Goran Filipec za album Macek – Complete Piano Music nakladnika Naxosa s integralnim klavirskim opusom Ive Mačeka.

Priznanje Josip Andreis za muzikologiju i publicistiku pripalo je Vjeri Katalinić za knjigu Sorkočevići, dubrovački plemići i glazbenici, a nagrada Franjo Ksaver Kuhač za tradicijsku glazbu – kantautorici i etnomuzikologinji Lidiji Bajuk za autorske te glazbenoistraživačke projekte na temelju glazbene baštine međimurskog kraja.

Priznanje Milivoj Körbler za autorsko stvaralaštvo popularne glazbe dodijeljeno je Davoru Gopcu za pjesme na albumu Ćiribu, ćiriba grupe Psihomodo pop, nagradu Boris Papandopulo za autorsko stvaralaštvo ozbiljne glazbe dobio je Ante Knešaurek za skladbu Mjesec za simfonijski orkestar, dok je priznanje Miroslav Sedak Benčić za autorsko jazz-stvaralaštvo uručeno Borni Šercaru za projekt Jazziana Croatica.

Nagrada Adalbert Marković za afirmaciju položaja skladatelja i autorskih prava dodijeljena je Miroslavu Drljači Rusu, glavnom muzičkom uredniku Narodnog radija za afirmaciju hrvatskoga stvaralaštva.