Objavljena izgubljena tragedija Šiška Gundulića

Novi broj Zadarske smotre, četvrti u 2015, donosi pravu književnu senzaciju. U njemu je naime publicirana dosad neobjavljena tragedija Filomena Ivana Šiška Gundulića, unuka slavnoga pjesnika Ivana Gundulića. Djelo je nastalo u Dubrovniku i jedan je od najboljih hrvatskih scenskih tekstova na razmeđu 17. i 18. stoljeća. Urednik časopisa te autor uvoda i transkripcije Josip Lisac podsjeća kako je jedini primjerak drame nestao 1977. u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču. O njemu su pisali Mirko Deanović, Petar Kolendić i Slobodan Prosperov Novak, no primjerak je bio izgubljen i nije mu se moglo ući u trag. Tek prije nekoliko godina, zajedno s knjižničarima iz bečke i zagrebačke nacionalne knjižnice u Beču pronašao ga je upravo Slobodan P. Novak, nakon čega se pristupilo transkripciji. Lisac ističe kako je piščev brat Frano živio u Beču pa je to najvjerojatniji razlog što je u austrijskoj prijestolnici sačuvan taj jedini poznati primjerak Filomene.       

Zadarska smotra u svojim redovitim rubrikama i u ovom broju donosi niz važnih tema. O prošlosti Zadra piše Ante Bralić, osvrćući se na vrijeme Prvoga svjetskog rata. Autor posebno ističe događaje vezane uz potpisivanje Rapalskih ugovora kojim je Zadar, kao i niz drugih dalmatinskih krajeva, nakon Velikog rata završio u sastavu Italije.

Edo Pivčević piše o putovanjima Sir Richarda Guylforda hrvatskom obalom tijekom 1506. Taj visoki državni službenik u službi Henrika VII. hodočastio je dvaput u Palestinu, pri čemu je proputovao i kroz hrvatske krajeve. Tim putovanjima svjedočio je nepoznati autor koji je napisao putopis tiskan već 1511. Pivčević nas obavještava da je do danas sačuvan samo jedan primjerak toga teksta, koji se nalazi u Britanskoj nacionalnoj knjižnici. U nastavku, u povodu 400. godišnjice smrti zadarskoga nadbiskupa Viktora Ragazzonija Zvjezdan Strika predstavlja njegov životni put i njegovo crkveno djelovanje u Zadarskoj nadbiskupiji.

Ivan Pederin u svome eseju govori o Miljenku Smoji i prijeporima vezanim uz njegovo Malo misto u vrijeme kada je nastala i kultna televizijska serija. Šime Ljubičić piše o osnivanju tamburaških zborova u Dalmaciji od 1892. do Prvoga svjetskog rata, a pogled na život i rad poznate zadarske povjesničarke umjetnosti i konzervatorice Ksenije Radulić daje Pavuša Vežić. Ogledom o pjesništvu Tomislava Meštrića Mladen Dorkin ističe njegov opus kao zbirku uspomena na prošla vremena i evokaciju zavičaja.

Časopis donosi i dvadeset i jedan osvrt na recentna knjižna izdanja, a u poetskom dijelu objavljene su nove pjesme Rafaele Božić, Vlatka Majića, Ivana Klarića, Dunje Kalilić i Željka Bajze. Josip Lisac daje prikaz opusa jezikoslovca Krunoslava Pranjića, dok Abdulah Seferović portretira Mariju Braut, jednu od najeminentnijih hrvatskih fotografskih umjetnica. Inga Vilogorac Brčić prisjeća se povjesničara umjetnosti i dramaturga Petra Selema, a na kraju Frane Bilić Šibenskim mementom oprašta se od pjesnika, skladatelja i pjevača Arsena Dedića.