Vijenac 567

Matica hrvatska

DANI MATICE HRVATSKE U TUZLI 2015.

Kultura u sjeni terorizma

Marica Petrović

Ovogodišnji Dani Matice hrvatske u Tuzli započeli su 27. listopada i trebali su trajati do 27. studenoga. Stjecajem teško predvidljivih okolnosti, Dani su izašli iz toga vremenskog okvira i zadnja (najvažnija!) manifestacija nije održana u planiranome terminu.

Sve je bilo dogovoreno i ugovoreno, svi su u Matici bili svjesni značenja dolaska predsjednika Središnjice, akademika Stjepana Damjanovića, na predstavljanje časopisa Gradovrh XII. Predstavljanje je odgođeno u zadnjem trenutku, zbog dana žalosti u povodu terorističkoga napada u Sarajevu. Naime, odgođene su sve javne manifestacije u BiH. Matičari su se nadali da predstavljanje časopisa ne pripada pod tu odredbu pa su potražili objašnjenja od najvažnijih dužnosnika Grada Tuzle. Preporučeno je da se predstavljanje odgodi.

Dani MH Tuzla 2015. započeli su poetskom večeri u kojoj su gostovali nagrađeni pjesnici iz Tuzle: Igor Divković (Tuzlak sa zagrebačkom adresom) proglašen pjesnikom godine Izdavačke kuće Bosanska riječ, Tuzla i Šimo Ešić, dobitnik Godišnje nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine.

 

 

 


S otvaranja tuzlanske izložbe Državnog arhiva u Osijeku

 

U Hrvatskome domu, uz klavirsku pratnju Darija Šehovića, stihove su govorili pjesnici i članice Matice hrvatske, s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli Silva Banović i Daria Vilušić. Bio je je to spontani razgovor pisaca i organizatora, koji je nadišao uobičajena predstavljanja i postao ugodno poetsko sijelo, kako se to u tuzlanskom kraju kaže, a u našim drugim krajevima, divan, prelo i sl.

U okviru Dana realizirana je izložba Državnoga arhiva iz Osijeka. Izložena je ostavština bosansko-đakovačkoga biskupa J. J. Strossmayera u prostoru KŠC sv. Franje, u suradnji Arhiva TK, HKD Napredak i MH Tuzla. Govorili su gosti iz Osijeka, predstavnici domaćina, a predsjednica Ogranka, potpisnica ovih redaka, govoreći u ime  MH,  istaknula je Strossmayerove veze s  Bosnom, napose s Bosanskom Posavinom i bosanskim franjevcima (fra Martin Nedić mu je, iz zahvalnosti, pisao brojne prigodnice).

U Hrvatskom domu je, 10–17. studenoga, održana radionica kreativnoga pisanja i govorenja koju je i ove godine vodio književnik Nedžad Ibrahimović s Filozofskog fakulteta u Tuzli. Trinaest gimnazijalaca iz Gimnazije KŠC sv. Franje dobili su uvjerenja o uspješnome pohađanju radionice.

 

 

 


Izd. OMH u Tuzli, 2015.

 

Svake je godine predstavljanje časopisa Gradovrh najvažnija manifestacija Dana MH. Tada Maticu posjeti najveći broj prijatelja i gostiju koji prate njezin rad. Redovito dolaze i gosti iz Zagreba, iz Središnjice. Ove su godine tuzlanski studenti željeli vidjeti i slušati akademika Stjepana Damjanovića, po čijim knjigama izučavaju našu stariju pismenost. Kao što je napisano u uvodnome dijelu, velik dio Matičinih prijatelja i suradnika Gradovrha razočarano se vrtio ispred zatvorenih vrata Galerije međunarodnoga portreta. Nisu, naime, mogli svi biti telefonski obaviješteni o otkazivanju. I gostima iz Zagreba otkazano je u posljednji trenutak. Zapravo, bili su već spremni za pokret.

Smatralo se da sadržaj večeri u Matici hrvatskoj u Tuzli nije takav da bi, i na kakav način, oskvrnuo dan žalosti: Gradovrh, komorna glazba, stihovi čija je osnovna misaona bit sukladna takvoj večeri (Svakidašnja jadikovka i Resurrectio!). No iz navedenih razloga časopis nije predstavljen 20. studenoga, ali promocija će se održati u novom terminu. O novom broju tada će prema planu govoriti M. Mahmutović i G. Pinkas s tuzlanskoga Filozofskog fakulteta. Stihove Silvija Strahimira Kranjčevića i Tina Ujevića kazivat će S. Banović s ERF Tuzla i glumac Tuzlanskoga narodnog pozorišta I. Kasumović, a srednjoškolci će izvesti glazbeni dio programa. Večer će moderirati D. Vilušić s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

Gradovrh  XII, časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja obaseže 320 stranica, i ima uobičajeni profil. Najviše je priloga iz jezika i književnosti, a tu su i povijesno-filozofske, sociološke, muzikološke teme te kazalište, prijevodi, arhivistika, zemljopis i gospodarstvo. Od književnih priloga objavljena je poezija pjesnika koji su bili gosti ovogodišnjih Dana MH u Tuzli.  

Ove godine nije bilo gostovanja nekoga od Matičinih ogranaka, kao prošlih godina. Nije bilo ni glazbenih večeri koje su godinama uspješno realizirane: Sevdalinka u jeziku, glazbi i književnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini te Večeri tuzlanskih zborova. Za nastavak tih projekata čekaju se bolja vremena. No činjenica da su Dani MH i ove godine održani, unatoč svim krizama, svjedoči da Matica u Tuzli i dalje ima sigurno uporište.

Vijenac 567

567 - 26. studenoga 2015. | Arhiva

Klikni za povratak