Usuglašene svjetlosti

Već u knjizi Raspršena vrela književnih djela (2004) Branko Pilaš, autor zapaženih knjiga, svojim umijećem prepoznavanja autentične književne riječi razvio je dobrodošao model oživljavanja kreativnog procesa: živ, neposredan razgovor s odabranim književnicima, ali i izmaštane književne susrete s piscima koji su nedjeljiv dio književne kulturne baštine u prošlosti. Naglasak književnopovijesnog istraživanja u spomenutoj knjizi bio je na tragu otkrivanja tajne nastanka književnog djela. Taj podnaslov donosi i nova knjiga Izvori i poticaji. Tema nastanka književnoga djela već je dakako i prije zastupljena u hrvatskoj književnopovijesnoj literaturi (primjerice Vlatko Pavletić, Kako su stvarali književnici, 1956). U knjizi Izvori i poticaji prof. Pilaš propituje književno stvaralaštvo iz hrvatske književne baštine, ali piše i o suvremenicima koji još književno djeluju. Uvodeći u svoj književni krug više od trideset književnika poetski koncipiranim ciklusima, Branko Pilaš ostaje dosljedan čitateljsko-nastavničkoj akribiji i ne mistificira tajnu o nastanku književnog djela, ali zato oživljava duh vremena i tradiciju kojoj su književnici pripadali i koju nastavljaju. Tako je znalački znao usuglasiti, metaforički rečeno, svjetlosti koje ih povezuju te osebujno bogatstvo njihovih književnih nadahnuća.

U Pilaševu pristupu književnicima, bilo da su to tzv. dječji pisci ili oni koji su stvarali za odrasle, naglašeno je poštovanje prema činu pisanja, nenametljivo vrednovanje pojedinih opusa i etičko-estetske oduhovljenosti te nedvojbena pripadnost hrvatskoj književnoj auri. Riječju: Branko Pilaš približava nam književnike tako da ih „doživljavamo kao ljude iz susjedstva a ne daleke veličine“, kako je to s pravom naglasila književna kritičarka Dubravka Težak.

Vrijedan je prilog knjizi Tumač, koji sustavno i znalački, ne samo obavijesno, donosi literaturu, tumač pojmova i popis znamenitih osoba, tako da je pojavnost odabranog književnika uključena u vrijeme kojem pripada. Knjiga Izvori i poticaji može izvrsno poslužiti i kao priručnik nastavnicima jer su u njoj sabrani ponajbolji književnici iz hrvatske književne baštine.

U ciklusu Pjesnička kruna čitamo zanimljive i korisne priloge o Bibliji, Hasanaginici, Majci Margariti, Marinoj kruni, koje povezuje svjetlost domoljublja što zrači knjigom. U ciklusu U ozračju književne riječi nalaze se suvremeni književnici, a krug je proširen manje poznatim književnicima (Ratko Bjelčić, Ana Đokić-Pongrašić, Mladen Jurčić). Na kraju pod naslovom Ljepota radosti i tuga srca pojavljuju se vrsni autori hrvatske književnosti za djecu (Jagoda Truhelka, Ivana Brlić-Mažuranić, Mato Lovrak). Posebnu pozornost zaslužuje tekst Tragovima neponovljenim u kojem je autor obuhvatio gotovo sve romane hrvatske književnosti za djecu s temom o Domovinskom ratu. I o tome svjedoči ova knjiga.