Romi su obogatili Europu

Danas u Europi živi više od dvanaest milijuna Roma, što ih čini najvećom europskom manjinskom skupinom. Ipak, u svim zemljama Europske Unije, pa i u Hrvatskoj, prati ih slaba integracija i često tretiranje kao „građana drugog reda“. U skladu s prosvjetiteljskom misijom i vizijom osnivača biskupa Josipa Jurja Strossmayera, 4. studenog u palači HAZU-a održan je znanstveni skup Položaj Roma u Republici Hrvatskoj: jezik, kultura i književnost. Time su organizatori skupa – HAZU, Udruga za promicanje obrazovanja Roma u Republici Hrvatskoj Kali Sara i Ured saborskog zastupnika Veljka Kajtazija – pokušali u akademskoj zajednici i javnosti potaknuti interes za specifično romska pitanja i problematiku. Kao što se može iščitati iz naslova, tematski je skup bio orijentiran na dvije komplementarne teme: specifičnost romskog jezika, književnosti i pisma te aktualne probleme romske zajednice u Hrvatskoj i svijetu.

Položaj Roma ne može se popraviti ako socijalno
pomaganje ne prati i pomoć
u podizanju razine kulturnoga
života

U uvodnom pozdravu glavni tajnik akademije Pavao Rudan naglasio je kako je to prvi znanstveni skup posvećen Romima. Akademik Rudan zahvalio je svim organizatorima što su mu omogućili da prvi put čuje romsku himnu, a u nadi da će se i u budućnosti govoriti „o Romima, njihovoj kulturi, njihovu jeziku i baštini“ u HAZU-u, istaknuo je: „Ovo je akademija hrvatskog naroda i svih građana Hrvatske, ovo je akademija i romskog naroda.“

Radnom skupu potom se obratio saborski zastupnik romske manjine u Hrvatskoj Veljko Kajtazi upozorivši da je obrazovanje jedini izlaz romskom narodu iz bijede i problema u kojima se nalazi. U tom je smislu upozorio da je„stanje duha jedne potlačene i diskriminirane nacije uvelike uvjetovano niskom razinom obrazovanja i takva nacija ne može uspjeti dok se to ne promijeni.“ Ocijenio je da je Hrvatska predvodnica u poštovanju manjinskih prava, no prema njegovim riječima još smo daleko od onoga što bismo nazvali jednakopravnošću svih građana. Ipak, zahvaljujući Hrvatskoj, rekao je, danas Romi imaju i svoj blagdan: Međunarodni dan romskoga jezika i književnosti. Kajtazi je posebno zahvalio HAZU-u, „koji je postao dio kampanje koja daje svoj doprinos napretku romske zajednice u Republici Hrvatskoj“.

Predsjednik Međunarodne unije Roma Stanislaw Stankiewicz obratio se skupu na romskom jeziku izrazivši radost što se u krovnoj instituciji hrvatske znanosti i umjetnosti govori romski jezik. Skupu se obratio i rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, istaknuvši promjene koje su se u Hrvatskoj dogodile posljednjih godina, s posebnim osvrtom na one u obrazovnim politikama s kojima će romski jezik dobiti zasluženo mjesto u obrazovnim institucijama, od osnovnoškolskih do visokoškolskih.

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer podsjetio je da su Romi autohtona manjina i da se njihova prisutnost u Hrvatskoj bilježi više od sedamsto godina. Iako su Romi zbog svog načina života dugo bili marginalizirani i izloženi pogromima, valja napomenuti kako su i u takvim okolnostima Romi obogatili europsku kulturu. Romi su, kaže Tolnauer, „uveli limenu glazbu u Turskoj, klarinet u Grčkoj, flamengo-gitaru u Španjolskoj, jazz-gitaru Djanga Reinharda te mnoge specifičnosti u muzičkoj umjetnosti, naročito u plesu, kulturi i, kamo god bi došli, obogatili su kulturu te zemlje.“

U znanstvenom dijelu skupa akademik Pavao Rudan na temelju genetike ljudskog roda govorio je o povijesti čovječanstva, akademik Mislav Ježić i Katarina Katavić govorili su o srodnosti romskog jezika s novoindoarijskim jezicima, a Alemko Gluhak referirao je o povijesti proučavanja romskog jezika, dok je romist Gheorghe Sarau izlagao o pravopisu, redakciji, fonetici, morfologiji i sintaksi romskog jezika.

U dojmljivom nastupu Ljatif Demir sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta sadašnje stanje i razvitak romskog jezika opisao je romskom poslovicom: „Kad je bez krila, i najljepši leptir na svijetu izgleda kao crv.“ Krila romskoga jezika njegova su tradicija, riječi i terminologija iz prošlosti, lokalni izrazi, stručni rječnik, rekao je, a odgovornost za ta krila pripada svim institucijama u državi koje se brinu o jeziku, kao i samoj romskoj zajednici.