Bugojno

Ogranak MH u Bugojnu 31. je listopada održao prvu izvještajnu skupštinu. Predsjednik Antonio Džolan osvrnuo se na aktivnosti Ogranka, čiji je rad zapažen i prepoznatljiv od osnutka 2013. Uspješno su održana dva božićna sajma, koji su posjetiteljima nudili niz kulturnih aktivnosti, a sudjelovali su izlagači iz cijele BiH. Posebno je medijski popraćeno bilo postavljanje najvećeg adventskog vijenca u BiH na fontani poznatoga bugojanskog umjetnika Stipe Ledića 2014. U ljetnim mjesecima organizirani su simpoziji o svecima uskopaljskih župa. Ogranak je ostvario suradnju s raznim udrugama i drugim ograncima MH, što se odrazilo u međusobnim gostovanjima i organizaciji zajedničkih događanja. Važna je aktivnost nagrađivanje izvrsnih učenika nagradom Matice hrvatske i knjigom u istoimenoj nakladi, čime ih se nastoji potaknuti na ustrajnost u marljivu radu. Budući su planovi ogranka organizacija Trećega božićnog sajma, obnavljanje i pokretanje prvoga književnog časopisa u Bugojnu Obzorja te gostovanje članova Ogranka u OMH u Osijeku. Fra Ivica Baketarić posthumno je proglašen počasnim članom zbog neizbrisiva traga koji je ostavio pomogavši mladim članovima prilikom osnutka Ogranka. (Anita Visković)

Dubrovnik

OMH u Dubrovniku predstavio je 4. studenoga drugi i treći broj časopisa Dubrovnik za 2015. Oba su broja posvećena dvama velikanima hrvatske povijesti, Josipu Jurju Strossmayeru i Ivanu Mažuraniću. Najnoviji broj otvara nova interpretacija Mažuranićeva epa Smrt smail-age Čengića Zdenka Zlatara.

OMH u Dubrovniku, 2015.

Predsjednica dubrovačkog OMH Vesna Čučić istaknula je tekstove Eda Pivčevića o putovanju Sir Richarda Guylforda hrvatskom obalom 1506, Svjetlost i strah Ivana Grljušića te tekst Fabijana Lovrića o albanskom pjesniku Muji Buçpapaju. Treći broj donosi dvije novine – prvi je broj u novome uredništvu, a premijerno donosi i izbor radova iz učeničke literarne radionice, koju vodi umirovljena profesorica Jele Sršen.
(Ida Hitrec)

Đurđevac

Listopad je u književnom životu Podravine već tradicionalno obilježen sjećanjem na Frana Galovića, a središnji je događaj Galovićeva jesen. Prinos manifestaciji dao je i OMH u Đurđevcu, koji je u suradnji s Gimnazijom dr. Ivana Kranjčeva, OŠ Grgura Karlovčana i Gradskom knjižnicom organizirao 9. natjecanje u recitiranju pjesama Frana Galovića Prizivamo Frana. Natjecanje je održano 15. listopada u Gradskoj knjižnici kao pretprogram 22. Galovićeve jeseni, a natjecalo se sedamnaest učenika iz gimnazije, strukovne i osnovne škole. Prvo i drugo mjesto pripalo je gimnazijalcima Marku Vraniću i Antoniju Vrbančiću, a treće Saneli Stevanoski iz strukovne škole. Prizivamo Frana nije samo natjecanje, već i recital, pa valja istaknuti važnost te manifestacije za promoviranje književnosti i aktivno uključivanje mladih u kulturni život grada. (Nikola Cik)

Grude

Ovogodišnja je Kulturna jesen s Maticom hrvatskom u Grudama trajala cijeloga listopada, a bila je u znaku obilježavanja desete obljetnice obnove rada OMH u Grudama. Manifestacija je otvorena predstavljanjem knjige Slom lažnog proroštva Gorana Marića. Predstavljene su i knjige Ante Kraljevića Kada ptice ne pivaju (priče) i Chiarina pisma (pjesme). Antun Lučić, predstojnik Katedre za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, sadržajnim je izlaganjem pojasnio umjetnički duh kojim Ante Kraljević obogaćuje hrvatski književni milje. Obnovljena gradska knjižnica u Grudama pokazala se kao idealan prostor za odvijanje književnih manifestacija, pa su iz Ogranka najavili i buduće. U Staroj je crkvi u Gorici održana završna svečanost Kulturne jeseni predstavljanjem knjige Ike Skoke I najveći komunikator. O knjizi su govorili književnik i knjižničar fra Ante Marić te dekan Filozofskog fakulteta u Mostaru Zoran Tomić. Bogatstvu i raznovrsnosti programa pridonijela je izložba slika grafičara Mirana Palčoka iz Splita u galeriji goričke crkve. (Mario Bušić)

Jastrebarsko

U povodu proslava dviju obljetnica Tadije Smičiklasa, 170. godišnjice rođenja i 100. smrti, OMH u Jastrebarskom i udruga Uskok iz Sošica izdali su knjigu Tadija Smičiklas i njegov Žumberak, svečano predstavljenu 23. listopada u dvorani Glazbene škole. Nakon pozdrava predsjednice OMH u Jastrebarskom Klementine Škrabe i tajnika Uskoka Željka Hranilovića, o veličini Tadije Smičiklasa i značenju njegova svekolikog djelovanja u hrvatskoj znanosti i kulturi te o ulozi Matice u hrvatskoj sadašnjici govorio je njezin potpredsjednik Stjepan Sučić. O prošlosti i sadašnjosti Žumberka te posebno o važnoj ulozi uskoka u hrvatskoj povijesti govorili su gosti iz Samobora Janko Jelenić i Tomo Gvozdanović, a o mogućnostima koje pred Žumberkom stoje nešto je rekao Mile Vranešić. Poznate i nepoznate Žumberčane koji su svojim djelima neprocjenjivo obogatili život jaskanskog kraja i Lijepe naše prizvao je Nino Škrabe. Predstavljanju su prisustvovali brojni uglednici, a završilo je Pjesmom Žumberku, koju je s radošću pjevala cijela dvorana. (I. H.)

Koprivnica

U sklopu Galovićevih jeseni koje suorganizira i koprivnički OMH 21. listopada održana je glazbeno-poetska večer Z mojih bregov, nazvana po istoimenu nedovršenu ciklusu Galovićevih kajkavskih pjesama.

Fran Galović

Galovićeve stihove krasnoslovio je Ivan Picer, a Iva Picer čitala je pjesme V trsju, Crn-bel i Klet na Brailleovu pismu. Nadahnut stihovima iz zbirke, koja se smatra vrhuncem Galovićeva pjesničkog djelovanja, uglazbio ih je Zoran Crnčić. U jednako nadahnutu glazbenom dijelu večeri sastav Zeleni oblaci, koji, osim Crnčića, čine vokalistica Josipa Kolar i pijanist Martin Kolarić, izveo je deset Galovićevih pjesama. Poetični ugođaj Jeseni posebice je udahnula izvedba pjesme Jesenski veter. (I. H.)

Kutina

U Mjesecu hrvatske knjige Ogranak MH u Kutini 23. listopada predstavio je nakladničku djelatnost u novoj Hrvatskoj knjižnici i čitaonici u Pleternici, u kojoj prvi koraci knjižničarstva sežu u 1907. Zamjenik gradonačelnice Marinko Markota naglasio je povezanost Pleternice i kutinskog ogranka MH, koji pjesničkom priredbom Grozdovi i stihovi povezuje moslavačko i pleterničko vinogorje. O djelovanju i nakladništvu OMH u Kutini govorio je predsjednik ogranka Dragutin Pasarić, osvrnuvši se na povijesne i prirodoslovne teme i zaštitu kulturne baštine, a predložio je da se osnuje Ogranak MH i u Pleternici. Ona je povjereništvo, kao i Kutina, imala još 80-ih godina 19. stoljeća. U pjesničkome dijelu moslavački je zavičaj na kajkavštini predstavila Katarina Brkić. Kazališna amaterska družba Beskućnici izvela je jednočinku Bračno savjetovalište Ante Juretića, a glazbeno je ozračje večeri dao Vlado Bauer. (I. H.)

Podstrana

U suorganizaciji OMH u Podstrani i Hrvatske udruge Benedikt u Splitu i u Podstrani 28. i 29. listopada predstavljena je knjiga Stogodišnji teror jugoslavenstva i komunizma u Hrvatskoj. Prigodnim predavanjem knjigu je predstavio sam autor, povjesničar Josip Jurčević.

Josip Jurčević

Kazao je kako su Hrvati prvi put dobili napisanu povijest svoga naroda tek 1882, kada je objavljen prvi dio Poviesti hrvatske Tadije Smičiklasa. Budući da je Hrvatska bila dio dvojne, Austro-Ugarske Monarhije, rješavanje „hrvatskog pitanja“ nije ovisilo o odnosu snaga u Hrvatskoj, nego o interesima koji su određivani u Austriji i Ugarskoj, rekao je, osvrnuvši se na razdoblje Nezavisne Države Hrvatske. U nastavku izlaganja dao je osvrt na zločine jugoslavensko komunističkog režima od 1945. do 1990. (Ivica Luetić)

Rijeka

Predstavljanje knjige Huda jama slovenskog istraživača Romana Leljka održano je u auli Svetišta Majke Božje Trsatske u Rijeci, pred tristotinjak zainteresiranih. Okupljenima se u ime organizatora OMH u Rijeci obratio predsjednik ogranka Goran Crnković, naglasivši važnost pijeteta prema svim nevinim žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća. Roman Leljak objasnio je tijek istraživanja odnosno ulazak u rov Barbara u ugljenokopu kod mjesta Huda Jama. Prikazan je i kraći dokumentarni film o samom iskapanju. Nakon Leljka skupu se obratio gospićko-senjski biskup Mile Bogović, predsjednik komisije za Hrvatski martirologij pri HBK. Biskup je naglasio važnost angažiranja državnih institucija u pronalaženju i identificiranju žrtava Drugoga svjetskog rata te nužnost da svaka žrtva ima svoj grob kao temeljnu civilizacijsku obvezu svih nas. Najavljena je i komemoracija za žrtve u Hudoj Jami, koja bi se trebala održati u prosincu. (I. H.)

Rovinj

Na XII. susretima književnika hrvatskih manjina s književnicima u Republici Hrvatskoj, održanima 22–24. listopada u Rovinju, potvrđen je prinos stvaralaštva iseljenika na hrvatskome jeziku obogaćivanju hrvatske kulture te apostrofiran jezik kao nit koja povezuje narod u neraskidivo zajedništvo. Susrete organiziraju Hrvatsko kulturno društvo Franjo Glavinić u Rovinju, Ogranak Matice hrvatske u Rovinju i Hrvatska matica iseljenika pod pokroviteljstvom Državnog ureda za Hrvate izvan Republike. Dobrodošlicu okupljenima poželio je predsjednik rovinjskog HKD-a Branimir Crljenko poručivši, na primjeru dugovječnosti Susreta, da je Rovinj grad primjer suživota i tolerancije u koji se drugi trebaju ugledati. Nazočne su pozdravili i predsjednik OMH u Rovinju Goran Zgrabljić i predsjednik Gradskog vijeća Rovinj Davorin Flego. Glavni tajnik Matice hrvatske, Zorislav Lukić, prigodu je iskoristio da zahvali rovinjskom Adrisu na donaciji za Matičine projekte. Susrete su otvorili brojni književnici čitanjem ulomaka iz svojih djela, a teme su stručno-znanstvenog skupa bile: književnost između domovina, jezična i kulturna prožimanja te standardi zaštite manjina. (I. H.)

Samobor

U povodu obilježavanja dvadeset i pet godina rada OMH u Samoboru otvorio je svoje nove prostorije na Trgu Matice hrvatske, u koje se preselio zahvaljujući Gradu Samoboru. Tajnica Ogranka Lada Lokmer nazočne je članove, predstavnike institucija i građane upoznala s poviješću rada Ogranka pročitavši referat Ivanke Brekalo. Pododbor Matice hrvatske u Samoboru osnovan je 1936, pod vodstvom odvjetnika Stjepana Oreškovića, a nakon Drugoga svjetskog rata njegov je rad prekinut. Novoosnovanom je Ogranku 1971. rad zabranjen, sve do 12. listopada 1990, kada su Upravni i Nadzorni odbor donijeli program rada za 1990/91. Goste je pozdravio predsjednik OMH u Samoboru Gordan Črpić, a govorila je i počasna predsjednica Ranka Novosel. Čestitke su uputili i Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske, i Juro Horvat, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Samobora. Glazbeni je program, u kojemu su, osim članova OMH u Samoboru, sudjelovale i članice OMH u Svetoj Nedelji, priredio voditelj Glazbenog odjela Ogranka Ivan Mužanić. (I. H.)

Slavonski Brod

Dragutin Tadijanović za svojega je života u povodu rođendana okupljao prijatelje i štovatelje, a i nakon smrti ponovno ih je okupio po osmi put 4. studenoga na tradicionalnoj manifestaciji Sjećanje na Dragutina Tadijanovića u organizaciji OMH u Slavonskom Brodu, Galerije umjetnina, Slavonskog Broda i Rastušja. U sklopu manifestacije u Rastušju, koje je bilo trajni izvor Tadijina nadahnuća, dodijeljene su dvije nagrade i otkrivena je spomen-ploča.

Nagrađeni Ernest Fišer

Ovogodišnji je dobitnik nagrade iz Tadijine zaklade HAZU-a za najvažnijega hrvatskog pjesnika Ernest Fišer i njegova zbirka kajkavske poezije Macbeth na fajruntu (MH, 2013) kojoj je to već četvrta nagrada. Fišer je, kazao je Vinko Brešić, zaslužan da se hrvatska književna riječ održi posebice na kajkavskom dijalektu. Povelju uspješnosti Srebrne svirale primio je Borben Vladović. U ime OMH u Slavonskom Brodu povelju mu je dodijelio Antun Bartek, a predsjednik Ivan Medved uručio mu je nekoliko knjiga u izdanju Ogranka. Vladović se predstavio stihovima i poezijom iz nove zbirke Luna na struju. (I. H.)

Varaždin

S velikim je zanimanjem varaždinska kulturna javnost 22. listopada popratila predstavljanje nove knjige istaknutoga hrvatskog književnika Zvonimira Majdaka Pinot noir. Uspjela književna večer, održana u organizaciji Gradske knjižnice Metel Ožegović u Varaždinu i OMH u Varaždinu, okupila je Majdakove čitatelje i znatiželjnike, koji su pažljivo pratili izlaganja Božidara Petrača, predsjednika Društva hrvatskih književnika, i Ernesta Fišera, predsjednika OMH u Varaždinu. Čestitajući Majdaku na nagradi za životno djelo Vladimir Nazor koju je ove godine primio, Ernest Fišer istaknuo je najvažnije naslove iz njegove bogate bibliografije, koja sadrži više od pedeset knjiga. Govoreći o zbirci Pinot noir Božidar Petrač istaknuo je „novi smjer“ Majdakova spisateljskog rada. Majdak je odgovarao na pitanja publike te je pojasnio zašto je za određena poglavlja knjige odabrao francuske nazive. Ravnatelj Gradske knjižnice Mario Šoštarić zahvalio je autoru što je nastupom obogatio ovogodišnji program Mjeseca hrvatske knjige u Varaždinu.
(Miroslav Klemm)

Varaždinske Toplice

Tradicionalna kulturna manifestacija Kukuljevićevi dani u Varaždinskim Toplicama održana je u organizaciji OMH u Varaždinskim Toplicama tijekom listopada obilježavanjem 20. godišnjice rada Ogranka i 175. obljetnice hrvatskoga glumišta. Manifestacijski programi započeli su 23. listopada kulturno-umjetničkim programom uz spomenike hrvatskom jeziku i Kukuljevićev glagoljski epitaf, a u školama su organizirane radionice dramsko-literarnih družina. Središnja svečanost održana je 28. listopada u hotelu Minerva. Božena Filipan ukazala je na značenje kulturne manifestacije od osnutka godine 1993. i sljedećih godina, u kojima su ostvarena znatna postignuća interdisciplinarnim izučavanjem mikrohistorije, mikrotoponimije, genealogije, kreativnosti i zaštite spomeničke baštine na varaždinskotopličkom području, što je potvrđeno interdisciplinarnim skupom Kukuljevićevo dramsko stvaralaštvo u povijesti Varaždinskih Toplica i hrvatskoga glumišta održanim u sklopu ovogodišnje manifestacije. (I. H.)

Vinkovci–Vukovar–Ilok

Vinkovački, vukovarski i iločki ogranak MH jedanaestu godinu zaredom organiziraju Dane Matice hrvatske u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koji su ove godine održani od 18. do 29. listopada u trima gradovima. Čast je svečanosti otvaranja ove godine pripala vinkovačkom ogranku, a tom je prigodom njegov predsjednik Dražen Švagelj kazao da će se „ovom manifestacijom ogranci zajedno sa Središnjicom približiti građanima i obogatiti kulturni život županije“. Program je manifestacije tematski raznolik i nudi za svakoga ponešto – od glazbenih i scenskih izvedbi do predstavljanja knjiga, večeri poezije, gostovanja poznatih osoba, likovnih izložbi, projekcija filmova i fotografija. Vinkovački je ogranak obilježio i godišnjice smrti dvojice znamenitih Vinkovčana: 40. godišnjicu Vanje Radauša i 30. godišnjicu Dionizija Švagelja, u povodu koje je predstavljena knjiga njegovih sabranih djela Biobibliografija. (I. H.)

Virovitica

U suorganizaciji virovitičkog ogranka MH i Gradskog muzeja 5. studenoga održani su šesti po redu Mikeški divani. Literarno-edukativnim programom, koji je inicirao potpisnik ovih redaka Dražen Bunjevac, skupine su zaljubljenika i članova MH govorom i stihovima otrgnuli zaboravu stari virovitički govor i kulturnu baštinu rodnoga grada. Dragutin Celić osvrnuo se na glavnu temu ovogodišnjih Divana prepričavajući doživljaje iz djetinjstva, što je Đuka Černi popratio starim crno-bijelim fotografijama. Događaj je oplemenjen stihovima Natalije Vidak na lipom mikeškom izričaju, koje su nazočni nagradili pljeskom uz želju da se uglazbe. Fonetičarka i profesorica hrvatskoga jezika Izabela Babić otvorila je Divane pričom Slatko perušanje, a završila je objašnjenjima riječi i pojmova iz mikeškoga govora, čime je potvrdila njegovu jedinstvenost. (Dražen Bunjevac)