Devet stoljeća hrvatske filozofije

Od Hermana Dalmatina, koji je Europu u 12. stoljeću upoznao s Aristotelom, preko Frane Petrića, čija je renesansna misao utjecala na Hobbesa, Descartesa i Newtona, do splitskog nadbiskupa i znanstvenika De Dominisa i Ruđera Boškovića, da spomenemo samo neke, hrvatski su učenjaci od srednjeg vijeka naovamo sudjelovali u svim važnijim europskim filozofskim tokovima. O tome svjedoči novo trosveščano izdanje Instituta za filozofiju Hrvatska filozofija od 12. do 19. stoljeća, koje donosi izbor iz latinskih djela tridesetorice hrvatskih filozofa nastalih u rasponu od devet stoljeća. Dvojezičnu ediciju, koja usporedno prilaže latinski izvornik i hrvatski prijevod, uredili su Erna Banić-Pajnić, Mihaela Girardi-Karšulin, Filip Grgić i Ivana Skuhala, dok redakturu latinskih tekstova potpisuje Luka Boršić. Na prijevodu je radilo četrnaestero prevoditelja, a uredništvo edicije čine: Luka Boršić, Bruno Ćurko, Stipe Kutleša, Ivica Martinović i Josip Talanga.

Izd. Institut za filozofiju, Zagreb, 2015. / snimio Mirko Cvjetko

Važnost novog izdanja Instituta u tome je što na jednom mjestu sustavno predstavlja sve bogatstvo i širinu hrvatske filozofske baštine. Rezultat je to dugogodišnjega znanstvenog i istraživačkog rada djelatnika Instituta i njihovih suradnika, započeta još u sedamdesetima, a osim stručnjacima i studentima zbirka reprezentativnih filozofskih tekstova usmjerena je i široj čitateljskoj publici. S obzirom na to da u trenutku kad se (na poticaj ondašnjeg ravnatelja Instituta Vladimira Filipovića) počelo raditi na ediciji nije postojao prijevod ni jednog čitavog djela na latinskom iz starije hrvatske filozofije, što se kroz vrijeme promijenilo, ovdje je riječ i o važnom prevoditeljskom pothvatu.

Kod izbora autora i djela urednici su se vodili kriterijima kvalitete i reprezentativnosti teksta za određenog autora ili razdoblje, a ponajprije filozofskom važnošću ili utjecajnošću autora i tekstova. Iz tog razloga neki su filozofi – poput Hermana Dalmatina, Matije Vlačića Ilirika, Frane Petrića i Ruđera Boškovića – zastupljeni većom količinom teksta, a kako su donesena djela iz različitih razdoblja njihova života, može se pratiti i razvoj njihove filozofske misli.

Čitatelj u ovim trima knjigama, uz ostalo, može pročitati što su hrvatski filozofi svojedobno domislili o sreći, grijehu, uzrocima plime i oseke, o smislu znanosti, o kometima, o novoj logici, o matematici, zrakama vida i svjetlu u lećama, o dugi, živim silama i drugim pitanjima koja su u to vrijeme bila u obzoru filozofije, a danas se njima bave različite grane znanosti, od fizike, astronomije, kemije ili biologije do teologije, antropologije i poetike.