Vidi, prosudi, djeluj

Istraživanja pokazuju da će djeca prije polaska u školu uz medije provesti osam tisuća sati. Na sedmoj po redu Komunikološkoj školi Matice hrvatske deset je izabranih polaznica s Fakulteta političkih znanosti i Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu dobilo priliku raspravljati upravo o medijskoj pismenosti. Program Škole održan je od 21. do 25. listopada u Matičinoj središnjici u Zagrebu te na studijskim putovanjima u Mariju Bistricu, Samobor i Križevce.

Sudionici i organizatori Komunikološke škole  / Snimio Mirko Cvjetko

Medijskim odgojem do medijske pismenosti naslov je ovogodišnje KŠMH, koja je od 2008. platforma za izvannastavno stručno usavršavanje studenata komunikologije i novinarstva na području medija, za razmjenu iskustva i analitički pristup medijskim problemima. Ovogodišnji program bio je usredotočen na društveni nedostatak znanja o medijima te potrebu jačanja svijesti o nužnosti medijskoga odgoja za medijsku pismenost.

Tijekom brojnih izlaganja studentice su čule kako bi trebao izgledati idealan model medijskoga odgoja, a kako on izgleda u Hrvatskoj. U predavanju akademika Tonka Maroevića naglasak je najviše bio na sreći onih koji su medijski pismeni. Akademik Maroević naznačio je kako je „sreću moguće ostvariti samo ako otvrdnemo, a pritom ne izgubimo vlastitu nježnost i osjetljivost“. Stručnjak za odnose s javnošću i sveučilišni profesor Božo Skoko polaznicama je pokazao koliko je zapravo varljiva važnost „klika“ na medijskim portalima, a tijekom posjeta Poliklinici za zaštitu djece grada Zagreba fokus je stavljen na primjere medijski posredovana nasilja iz hrvatske prakse i na moguća rješenja. Vrhunac je ovogodišnje KŠMH bio okrugli stol o medijskoj pismenosti na kojem je desetak vodećih stručnjaka raspravljalo o strukturi idealnoga modela medijskoga odgoja u Hrvatskoj. U žustroj raspravi svatko je htio dobiti minutu više kako bi izrekao svoja stajališta i podijelio vlastita iskustva. Branimir Bilić upozorio je da je „medijski odgoj, ako ga uopće ima kod nas, kaotičan i prevladava medijska kultura štikle“, a u nastavku se najviše govorilo o radu nevladinih udruga i njihovoj ulozi. Mila Jelavić napomenula je kako sporost sustava teško dopušta promjenu, a predstavnica Agencije za odgoj i obrazovanje, viša savjetnica za stručne suradnike psihologe i nastavnike psihologije Vesna Ivasović da „udruge imaju motivaciju da promijene ono što Ustav i zakon nisu“. Iako iz raznovrsnih područja, stručnjaci su se složili da je medijska pismenost zapravo pismenost suvremenoga digitalnoga doba te da je strategija malih koraka ključna u medijskome opismenjavanju publika – od djece predškolske dobi preko svih uzrasta pa do odraslih osoba.

Svaki dan završio je s nekim zaključkom pa bi prema jednome od voditelja KŠMH Danijelu Labašu „vidi, prosudi, djeluj“ mogla biti i strategija kojom bi se medijski stručnjaci trebali voditi u svom radu, kao što to već čine njihovi kolege u svijetu. Stoga je bitno podjednako obratiti pozornost na roditelje, odgajatelje, učitelje i djecu, jer svaki je medijski pismen pojedinac veliki dobitak za društvo u cjelini.

Na druženju bivših polaznika KŠMH prisutni su se pohvalili onime po čemu je svaka generacija bila specifična te objasnili na koji način konkretno i oni sami pridonose razvijanju medijskoga odgoja i medijske pismenosti u ovome trenutku. Osim teorije, u programu se našlo mjesta i za praktičnu radionicu javnog nastupa pred kamerama. Po završetku snimanja prisutni su komentirali snimke i dobili savjete kako poboljšati govor u javnosti.

Uz izlaganja, studentice su na trima studijskim putovanjima obogatile znanja o lokalnim medijima, kulturi i tradiciji Marije Bistrice, Samobora i Križevaca. O ulozi lokalnih medija u promicanju tradicije najviše se govorilo u Mariji Bistrici, gdje se nalazi jedan od najmlađih ogranaka Matice hrvatske, koji je predstavila predsjednica ogranka Snježana Husinec. Njihov lokalni radio dokaz je da uspješnost medija ne ovisi o najmodernijoj tehnologiji, već o motiviranim ljudima koji radom pridonose napretku zajednice. Inspirativno druženje zaokruženo je odlaskom u Križevce i na Kalnik, s čijom je kulturnom i povijesnom, gastronomskom i enološkom tradicijom polaznice KŠMH upoznao ravnatelj Gradskoga muzeja Križevci Zoran Homen, približivši im ne samo vjersku tradiciju istočnih katolika (grkokatolika) nego i pravila lijepoga ponašanja i druženja uz Križevačke štatute.

Stručno usavršavanje polaznica zaključeno je predavanjem o projektu Djeca medija. Sama inicijativa projekta proizašla je iz prve generacije KŠMH, a svaka dosadašnja pridonijela je opismenjavanjem djece i mladih. Na ovogodišnjoj Školi polaznice su naučile gledati i prosuđivati medijske sadržaje, što će moći primijeniti u budućem djelovanju.

Sedma komunikološka škola Matice hrvatske zatvorena je svečanom podjelom diploma.