Novi sjaj dvorca Kutjevo

Dvorac u Kutjevu i slavna kutjevačka vina već su stoljećima simbol gradića u sjeveroistočnom kutu požeške Zlatne doline. Taj zaštićeni spomenik graditeljske baštine, koji su u 18. stoljeću izgradili isusovci na temeljima cistercitske opatije iz 1232, zahvaljujući novom vlasniku, Koncernu Agram, ovih je dana ponovno dobio prepoznatljiv izgled i sjaj otprije tri stoljeća, u što su se 14. listopada u Kutjevu mogli uvjeriti brojni djelatnici medija. Obnovljeni dvorac toga je dana svečano predstavljen javnosti, a uz okupljene reportere, koji su prošetali njegovim hodnicima i dvoranama, na svečanosti su bili predstavnici lokalne samouprave, vjerskog života i kutjevačkih vinara.

Dvorac Kutjevo danas / Snimio Jerko Grubišić

U vlasništvo Koncerna Agram dvorac je ušao akvizicijom iz 2004, a radovi na obnovi započeli su 2014. Iz izjava predstavnika lokalne zajednice moglo se čuti da je obnova za njih vrlo važna, tim više jer je taj amblem Kutjeva već desetljećima bio izvan funkcije, a sada će, uz uljepšanje vizura grada, potaknuti i gospodarski rast. Obnova dvorca važna je i u širem, nacionalnom kontekstu. Naime, u trenutku kada mnoga zaštićena spomenička baština diljem zemlje već desetljećima nije u funkciji i propada, ovakvu inicijativu treba promatrati kao svijetao primjer koji može potaknuti i druge slične akcije.

Domaćin susreta u Kutjevu bio je predsjednik uprave Euroherc osiguranja Damir Zorić, koji je u ulaznoj dvorani baroknog zdanja govorio o procesu obnove i budućoj namjeni povijesnoga kompleksa. Rekao je da je dvorac obnovljen prema najvišim konzervatorskim i restauratorskim standardima, a osim zgrade rekonstruiran je i historicistički perivoj ispred južnoga pročelja iz 19. stoljeća, inače spomenik vrtne arhitekture s vrijednim vrstama stabala. Kazao je da će zgrada ponajprije služiti edukaciji zaposlenika Koncerna, a na njezinoj obnovi i opremi sudjelovali su mahom hrvatski ljudi i tvrtke. Zorić je posebno zahvalio bivšem gradonačelniku Anti Pavkoviću, koji je čuvao dvorac do obnove, popravljao razbijene prozore, održavao travnjake, čime je donekle usporio propadanje. Rekao je da ništa od autentičnih umjetničkih djela nažalost nije sačuvano, no pomno odabranom umjetničkom opremom u budućnosti će se pokušati dočarati njegova povijest.

A ta je povijest bila burna i slojevita. Prvi pisani podaci o Kutjevu potječu iz 13. stoljeća, kada redovnici cisterciti iz Mađarske, u narodu poznati kao bijeli fratri, 1232. osnivaju opatiju Vallis Honesta de Gotho, na mjestu današnjega dvorca. U njihovu je posjedu Kutjevo bilo tri stoljeća, sve do osmanskih prodora. Cisterciti su reformirali tadašnji europski pristup poljoprivredi, a kutjevački kraj odabrali su zbog povoljnih odrednica za gospodarsko funkcioniranje opatijskog imanja (plodno tlo za uzgoj žitarica, obronci Krndije za uzgoj vinove loze). Iz njihova razdoblja sačuvan je danas najstariji vinski podrum u Hrvatskoj (iz 1232). Godine 1698. vlastelinstvo pripada isusovcima. Oni obnavljaju urušeni dvorac koji dobiva osnovu današnjeg izgleda.

Dvorac je teško stradao u požaru 1918, kada je posve uništeno zapadno i istočno krilo te izgorjelo krovište glavnog krila, zajedno sa svodovima prvog kata. Uništene su i umjetničke zbirke obitelji Turković, koja je vlastelinstvom gospodarila od 1882. i tu je ostala živjeti do Drugoga svjetskog rata. Vlastelinstvo je nakon 1945. nacionalizirano i predaje se na upravljanje poljoprivrednom kombinatu. U sljedeće stoljeće i pol bilo je nekoliko pokušaja obnove dvorca (jedan projekt rekonstrukcije napravio je i Viktor Kovačić), no do danas dvorac nije bio u funkciji.