Kranjčević, pjesnik vječnih nemira

Velika obljetnica rođenja jednog od najvažnijih hrvatskih pjesnika, Silvija Strahimira Kranjčevića, bila je povod Ogranku Matice hrvatske u Sarajevu da u suradnji sa zagrebačkom središnjicom, u sklopu Dana Matice hrvatske, 16. listopada organizira znanstveni kolokvij na kojemu su hrvatski i bosanskohercegovački književni povjesničari i filolozi sarajevskoj kulturnoj i znanstvenoj javnosti predstavili najnovije spoznaje i saznanja o temi Kranjčević.

U svojemu je pozdravnom govoru prof. dr. Stipe Botica, potpredsjednik Matice hrvatske, posebno naglasio važnost suradnje književnih znanstvenika dviju država na ovoj važnoj kroatističkoj temi, a predsjedništvu Akademije nauka i umjetnosti BiH, gdje se skup održavao, u ime Matice hrvatske darovao je prvi svezak nove Matičine Enciklopedije.

Akademik Krešimir Nemec u svojem je izlaganju apostrofirao proturječja Kranjčevićeve građanske i pjesničke osobnosti. „Kranjčević nije bio buntovnik, njegova građanski uredna biografija nimalo ne nalikuje uzbudljivoj predodžbi o pjesnicima kakvu nam je u nasljeđe ostavio romantizam. On je bio činovnik i pjesnik; vodio je dosadan vanjski i intenzivan unutrašnji život.“ No usprkos suprotnostima dvostrukoga, privatnog i umjetničkog Kranjčevićeva života, njegova životna i stvaralačka putanja ipak se, naglasio je akademik, u određenom smislu podudaraju: „Kod Kranjčevića postoji korelacija između životnoga puta i simboličkoga puta stvaranja. Trima njegovim životnim postajama – mladosti, zreloj dobi i starosti – odgovaraju tri pjesničke zbirke koje je za života objavio: Bugarkinje, Izabrane pjesme i Trzaji.“ Svojim je pjesničkim djelom, zaključio je akademik Nemec, Kranjčević postao međašem u hrvatskom pjesništvu te se danas moderna hrvatska poezija dijeli na onu prije Kranjčevića i onu poslije njega. 

Ivo Pranjković govorio je o jeziku i stilu Kranjčevićeve poezije. Podrobno je analizirao specifična obilježja njegova izraza, a kao stilski upadljive karakteristike njegova pjesništva istaknuo je, među ostalim, refleks jata u nastavcima riječi (vidljiv i u naslovu antologijske pjesme Iza spuštenijeh trepavica), tzv. biblijski red riječi te leksički obilatu uporabu arhaizama, srbizama te riječi koje pripadaju bosanskim govorima, kao i relativno čestu uporabu neologizama ili vrlo rijetkih riječi (npr. pjenje, nebište, kovalo, vjekotrajno, rugovet…).

„Je li kojega hrvatskoga pjesnika prije Kranjčevića toliko odredila, opčinila i slamala ljudska patnja?“, zapitao je u svojem referatu posvećenom pasionskoj Kranjčevićevoj poeziji Božidar Petrač, predsjednik Društva hrvatskih književnika. Kranjčević je kao pjesnik uporno postavljao temeljna pitanja čovjekova usuda, stoga se u njegovoj poeziji po prvi puta u hrvatskom pjesništvu do krajnjih granica očitovala razapetost između ideala i stvarnosti, vjere i sumnje. U Kranjčevićevoj lirici, zaključio je Petrač, prepoznajemo kako čovjek podnosi svoju razapetost između bitka i opstanka po slici Muke Kristove.

Sarajevski profesor Enver Kazaz Kranjčevića je portretirao kao pjesnika etičkoga aktivizma i „najvećeg propitivača Boga u južnoslavenskom pjesništvu“. Naglasio je bitnu intertekstualnu poveznicu Kranjčevićeva opusa s Biblijom, ali i kritiku institucionalne religije koja se u njegovoj poeziji može odčitati. Juraj Martinović usporedio je Kranjčevića i slovenskoga pjesnika Antona Aškerca kao dvojicu pjesnika koji označavaju prijelomne točke u svojim nacionalnim književnostima, a Zdenko Lešić je u svjetlu postkolonijalne teorije sagledao časopis Nada, koji je Kranjčević u Sarajevu uređivao od 1894. do 1903, kao imperijalni austrougarski projekt koji se u anektiranoj BiH trebao suprotstaviti sve jačem rasplamsavanju hrvatskoga i srpskog nacionalizma. Svojim je radom u uredništvu Nade, smatra Lešić, Kranjčević potkopao izvornu kolonijalnu intenciju časopisa te je u listu književnost predstavio kao autonomno područje slobodnoga umjetničkog stvaranja, zahvaljujući čemu je Nada postala jednim od najvažnijih časopisa hrvatske moderne. 

Stipe Botica govorio je o hrvatskim narodnim pjesmama iz Bosne i Hercegovine koje je svećenik Mihovil Pavlinović, Kranjčevićev suvremenik, skupio u svojoj zbirci, a koja prezentira od znanosti još nedovoljno uočenu važnu folklornu građu.

Fra Perica Vidić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Sarajevu i domaćin kolokvija, podsjetio je da se Dani Matice hrvatske u Sarajevu održavaju već petnaesti put te predstavio bogat program manifestacije koja traje cijeli listopad.