Metković

U sklopu manifestacije Dani Neretve u Zagrebu 17. je listopada u Palači Matice hrvatske predstavljena knjiga Nošnja u delti Neretve kroz stoljeća. Djelo profesorice Radojke Bagur plod je njezina dugogodišnjeg istraživanja folklora. U nastojanju da spoznaje o izgledu i ulozi nošnje rekonstrukcijom otrgne od zaborava služila se brojnim izvorima – djelima pučkih usmenih pripovjedača, razglednicama, fotografijama… Uz autoricu, u ime suizdavača knjigu su predstavili Dražen Jelavić, tajnik Hrvatskoga sabora kulture, i Ratko Krstičević iz metkovskog OMH. Obojica su djelo ocijenili prijeko potrebnim prinosom očuvanju neretvanskoga zavičajno-kulturnog identiteta. Latinist Jozo Marević, koji je autorici pomogao u izradi vrijednoga Rječnika zavičajnog nazivlja, istaknuo je stručnost i doprinos djela etnografsko-folklorističkoj literaturi. Autorica je govorila o nošnji u delti Neretve s kraja 19. i početka 20. stoljeća posebno istaknuvši njezinu protežnost do današnjih dana. Iako je i sama knjiga slikovita, profesorica je dodatno približila izgled nošnje modnom revijom koju su priredili članovi KUD-a Metković. Objasnila je izgled i funkciju pojedinoga djela muške i ženske nošnje pritom ih kontekstualiziravši u godišnja doba i prigode u kojima su se nosile. Publika je, osim knjigom i revijom, bila odvedena u davninu i dubinu vremena neretvanskoga kraja pjesmom i plesom KUD-a Metković i kantautora Darka Matičevića. (Ida Hitrec)

Opatija–Rijeka

Za Hrvatskom posezali su dosad svi susjedi. Posljednje je bilo za srpsko-crnogorske agresije, kojoj se hrvatski narod odupro u Domovinskom ratu. O civilnom žrtvama te agresije govori knjiga Zločini nad civilima u srpsko-crnogorskoj agresiji na Republiku Hrvatsku autora Andrije Hebranga, u izdanju Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990–1991. i OMH u Zadru. Poslije se rat nastavio uništavanjem prirodnih, gospodarskih, obrazovnih, kulturnih i znanstvenih resursa, ali i dehrvatizacijom, o čemu se govori u knjizi Hrvatska u raljama djece komunizma autora Tihomira Dujmovića (vlastita naklada). Predstavljanje je u zajedničkoj organizaciji Matičinih ogranaka u Opatiji i Rijeci održano 12. listopada u auditoriju Vile Antonio u Opatiji, a knjige su predstavili autori.  (Julijan Dobrinić)

Osijek–Žepče

Izaslanstvo osječkih djelatnika u kulturi predvođeno predsjednikom osječkog ogranka MH Ivicom Završkim 16. listopada sudjelovalo je na sjednici Inicijativnog odbora za osnivanje ogranka MH. Dosad je pristupnice potpisalo osamnaest budućih članova MH, a na sjednici su izabrani članovi inicijativnog odbora. Poseban dar Osječana bile su dvije predstave – 260 dana autora Marijana Gubine u izvođenju glumaca Hrvatskoga narodnog kazališta Osijek i Mjesečina Anamarije Jurišić u izvedbi studenata Umjetničke akademije u Osijeku. Osječki ogranak domaćinima je darovao i svoja brojna izdanja. U općini Žepče, kako je tijekom primanja naglasio načelnik općine Matko Zovko, većinsko je hrvatsko stanovništvo, koje je unatoč ratnim zbivanjima opstalo na svom području te unatoč brojnim poteškoćama njeguje hrvatsku kulturu. (G. G.)

Sisak

Ogranak Matice hrvatske u Sisku predstavio je u Zagrebu svoje dvije nove knjige. Knjiga razgovora Andrije Tunjića Teret šutnje predstavljena je 14. listopada u Matici hrvatskoj pred brojnom publikom, među kojom je bio i izaslanik predsjednice RH Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović Vladimir Šeks te predsjednik MH Stjepan Damjanović. Predstavili su je urednik Miroslav Ležaja i Nino Škrabe, a u ime nakladnika predsjednica sisačkog OMH Đurđica Vuković. Drugu, knjigu Mirne Rudan Lisak Apstraktna reproduktivna kao produktivna umjetnost, predstavili su 16. listopada na Muzičkoj akademiji urednik Andrija Tunjić, Zlatko Kauzlarić Atač, Ljubomir Gašparović i Đurđica Vuković. Tunjićeva knjiga sadržava sedamdesetak razgovora s istaknutim osobama različitih svjetonazora i nacionalnosti, mahom umjetnicima, ali i filozofima, znanstvenicima i političarima, koji u razgovoru s autorom otkrivaju različite poglede na hrvatsku zbilju. „Teret šutnje svojevrstan je presjek hrvatske najnovije povijesti,…Tunjić iskazuje zavidnu upućenost u područja vrlo složenih kulturnih i društvenih tema i problema, on je bez sumnje vrhunski majstor razgovora“, rekao je Škrabe. Za knjigu Mirne Rudan Andrija Tunjić rekao je da će „podjednako biti zanimljiva umjetnicima i stručnjacima, ali i svom čitateljstvu koje zanima reproduktivna umjetnost kao prostor interpretacije već ostvarenih umjetničkih djela.“

(Fanika Pojer)

Široki Brijeg

Agilni matičari iz Širokog Brijega u posljednje vrijeme organizirali su dva vrijedna događaja. U Narodnoj knjižnici 12. listopada organizirali su predstavljanje u nakladi Ogranka objavljene zbirke pjesama fra Mladena Rozića Dodir neba, o kojoj su govorili don Ilija Drmić i fra Ante Marić. Knjigu Nacija i nacionalno pitanje autora akademika Bože Žepića, profesora emeritusa Sveučilišta u Mostaru, predstavili su 22. rujna akademik Josip Muselimović i Mile Lasić. „Za Bosnu i Hercegovinu sve su opcije otvorene, ja zagovaram mirno rješenje da se narodi na referendumu odluče žele li živjeti zajedno ili odvojeno“, rekao je Žepić. (G. G.)

Zabok

U sklopu Dana K. Š. Gjalskog, OMH u Zaboku 21. listopada organizirao je književnu tribinu Lik i djelo K. Š. Gjalskog u povodu obilježavanja 80. godišnjice smrti velikoga književnika. Julijana Matanović, prošlogodišnja dobitnica nagrade Gjalski i profesorica na zagrebačkom Filozofskom fakultetu koja godinama poučava studente o poetici Gjalskog, kao voditeljica tribine razgovarala je s kolegama s Katedre za noviju hrvatsku književnost i Suzanom Coha i Domagojem Brozovićem. Suzana Coha govorila je o odnosu Gjalskog i preporoda. Izlaganje je temeljila na sličnostima i razlikama triju romana – Osvit, Za materinsku riječ i Dolazak Hrvata. Brozović se u izlaganju Gjalski i fantastika posvetio motivima sna, noći i smrti u Tajinstvenim pričama Gjalskoga, dok je Julijana Matanović u središte izlaganja stavila prepoznavanje piščeve biografije u tumačenju djela (Janko Borislavić i Radmilović). Predavači su stručnim izlaganjem i osobnim stavovima otvorili nove vizure piščevih djela i podsjetili da je K. Š. Gjalski veliko ime naše književnosti. (Sandra Babnik Lončar)