Hrvatski prinos prirodoslovlju BiH

U organizaciji Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske, Ogranka Matice hrvatske u Sarajevu, a u sklopu Dana MH u Sarajevu, 23. listopada održan je znanstveni skup Uloga Hrvata znanstvenika u razvoju bosanskohercegovačkog prirodoslovlja. Skup je održan pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i uz potporu Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. O važnosti i značaju skupa govori i činjenica da je održan u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, u velikoj dvorani Akademije.

Na početku nazočnima se obratio predstavnik Akademije nauka i umjetnosti BiH, akademik Vladimir Beus, riječima dobrodošlice. Potom je govorio predsjednik sarajevskog OMH, akademik Petar Perica Vidić, koji je naglasio važnost skupa u okviru Dana Matice hrvatske u Sarajevu, koji se održavaju četrnaesti put, a prisutne je pozdravila i pročelnica Odjela za prirodoslovlje i matematiku MH Jasna Matekalo Draganović.

Sudionici sarajevskog skupa na izletu u Kraljevoj Sutjesci  / Izd. MH, Zagreb, 2015.

Prvu skupinu predavanja otvorio je Ivica Martinović izlaganjem o Jurju Dragišiću, koji je rodom iz Srebrenice, a u Europi se smatra za jednog od najvećih filozofa srednjeg vijeka. Berislav Šebečić izlagao je o Josipu Šebečiću i njegovu životnom putu od Volavja kod Jastrebarskog do Sarajeva i njegovoj vrijednoj ostavštini, a Tatjana Kren prezentirala je zanimljive detalje iz astronomskih opservacija Ivana Mažuranića, koje se protežu kroz njegov ep o Smail-agi Čengiću. Uslijedilo je predavanje Adnana Busuladžića, koji je prisutne upoznao s Odjeljenjem prirodnih nauka Zemaljskoga muzeja BiH, poznatom po tome što su u njemu radili mnogi vrsni hrvatski biolozi. Pored prirodnjaka i matematičari su dali vrijedan prinos razvoju znanosti u BiH, a o čemu je govorio Darko Veljan.

U drugoj skupini Dalibor Ballian predavao je o poznatom europskom uzgajivaču šuma Konradu Pintariću, kojega više cijene u zapadnoj Europi nego u zemlji gdje je radio. O samozatajnoj znanstvenici i dugogodišnjoj ravnateljici Zemaljskog muzeja u Sarajevu Željki Bjelčić-Pavić detaljno je govorila Dubravka Šoljan, dok je o entomološkim istraživanjima u BiH tijekom povijesti, o kojima se malo zna, govorila Paula Durbešić. Dubravka Šoljan dala je nove detalje iz života i rada Čedomila Šilića, poznatoga botaničara koji je ostavio dubok trag u regionalnoj botanici, a ujedno je bio likovni umjetnik koji je za svoje brojne knjige samostalno izrađivao ilustracije. Uslijedio je pregled povijesti istraživanja roda Edraianthus A.DC. (Campanulaceae) u flori Bosne i Hercegovine, koji su dali Darko Mihelj, i Dubravka Šoljan. U tom su predavanju pobrojani brojni botaničari koji su istraživali te vrijedne vrste u bosanskohercegovačkoj flori. Posljednje u ovoj skupini bilo je predavanje akademika Teodora Wikerhausera i Vesne Vučevac Bajt, o životu i radu Jakova Rukavine, vrsnoga parazitologa koji je na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu utemeljio veterinarsku parazitologiju te ostavio neizbrisiv trag u razvoju discipline.

Treću skupinu u popodnevnom dijelu otvorio je Rifat Hadžiselimović predavanjem o prirodoslovcu akademiku Tonku Šoljanu. Iako je na ranijim skupovima Odjela za prirodoslovlje i matematiku MH bilo riječi o tom vrsnom znanstveniku, Hadžiselimović je iznio neke nove detalje iz životnog i radnog puta Tonka Šoljana, najvećeg ihtiologa naših prostora. Snježana Paušek-Baždar i Vanja Flegar imale su predavanje o Franji Krleži i njegovu doprinosu u stvaranju temelja i razvitku kemije u Hrvatskoj i BiH. Kada je u pitanju teorijska fizika, tu se ne može zaobići akademik Krunoslav Ljolje, a o njegovu životu i radu govorili su Josip Brana i Ankica Valenta. Naglasili su veliki doprinos akademika Ljolje znanosti, ali i edukaciji mladih fizičara. O još jednom fizičaru, Vladimiru Stjepanu Vrkljanu i njegovim istraživanjima relativističke kvantne fizike, predavanje su održali Branko Hanžek i Dubravko Horvat. O trećem fizičaru, Karlu Kempni, izlagao je Zvonimir Jakobović.

Prvo predavanje posljednje sekcije imali su Vanja Flegar i Snježana Paušek-Baždar, o Mladenu Deželiću, koji je silno pridonio izgradnji Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu i počecima organizirane nastave i znanstvenih istraživanja iz kemije, na Medicinskom i Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Zatim je slijedilo predavanje Berislava Šebečića o rudama, točnije o boksitima Suvaje kod Bosanske Krupe, manganskoj rudi i mineralima kod Striževa te uljnim/bituminoznim škriljavcima južne Hercegovine i zapadne Bosne i njihovu značenju za Bosnu i Hercegovinu. Predavanje o prirodoslovnoj komponenti u arhitektonskoj misli i praksi Jurja Neidharta, koji je arhitektonskim rješenjima želio sačuvati gradske starine i arhitektonska rješenja vezati za prirodni okoliš, održao je Zvonko Pađan. Posljednje je bilo predavanje Krunoslava Kovačevića, o manje poznatim detaljima iz života nobelovca Vladimira Preloga, rođena 1906. u Sarajevu, a koji je umro u Zürichu 1998.

Završetkom predavanja nije iscrpljen sav dnevni red skupa, jer je na kraju predstavljen časopis Prirodoslovlje. O njemu je govorila glavna urednica Barbara Bulat, predstavivši njegovo mjesto u Matici hrvatskoj. Istaknula je da se u novom broju, podijeljenu sudionicima, mogu naći svi referati sa skupa.

Na kraju se prisutnima obratio August Janeković te završnom riječju podvukao značenje ovoga znanstvenog skupa, a naglasio da i dalje treba raditi na afirmaciji znanstvenika koji su pridonijeli razvoju prirodoslovlja u Bosni i Hercegovini.