Živost Matice u Osijeku i Čakovcu

Lijepom su se riječju i lijepom pjesmom drugoga dana manifestacije Dani otvorenih vrata Matice hrvatske predstavila dva ogranka MH – osječki i čakovečki, posvjedočivši živost matičara u tim gradovima. Osječki je ogranak, u kojemu djeluje nekoliko odjela, najveći izdavač istočno od Zagreba te jedna od temeljnih kulturnih institucija grada, rekao je predsjednik Ivica Završki. Njegova se važnost ogleda i u suradnji s drugim kulturnim ustanovama kao što je HNK u Osijeku, gdje je predstavljanje pjesmom uveličala operna pjevačica Sanja Tot. Po uzoru na Zagreb, preteča je ogranka bila Ilirska knjižnica u Osijeku utemeljena 1843. Putem knjiga i čitanja ogranak je nastavio ići i u kasnijim godinama – tajnik ogranka Josip Cvenić istaknuo je kao važno izdanje časopis Književna revija pokrenut 1961. oko kojega su se okupljali intelektualci onoga vremena, a objavljuje se i danas. Govorio je o nedaćama s kojima se ogranak nosio, no usprkos tome nastavio je djelovati i prepoznavati darovitost pojedinaca koji su prve knjige objavljivali u ograncima, a neki su od njih danas poznati pisci. Tako je u ogranku prepoznat i dar danas višestruko nagrađivane autorice Ivane Šojat Kuči, koja je govorila o svojim romanima Unterstadt i Jom Kipur. Umjetnički je obol predstavljanju dala i osječka glumica Vlasta Ramljak, čitajući pjesme osječkih pjesnika.

Čelnici osječke Matice Ivica Završki, Ivana Šojat Kuči, Josip Cvenić i osječka glumica Vlasta Ramljak

Čakovečki se ogranak MH predstavio dajući riječ onima s kojima intenzivno surađuje – Zrinskoj gardi i udruzi Braća hrvatskoga zmaja, Međimurskoj županiji i čakovečkoj gimnaziji. Ogranak je 2002. potaknuo osnivanje Zrinske garde Čakovec, o kojoj je govorio Dragutin Trstoglavec. Udruga, koja broji 130 članova, bavi se promocijom i štićenjem hrvatske povijesti, a posebice povijesti Zrinskih na području Međimurja, koju želi vratiti u sjećanje Hrvatima. Publici su se obratili i predsjednik Zavičajnog društva Međimurja u Zagrebu te ravnateljica Gimnazije Josipa Slavenskog Tea Dragić Runjak. Ona je uputila pozdrave brojnim okupljenim gimnazijalcima istaknuvši da je njihova mladost budućnost međimurskog kraja u promicanju znanja, kulture i vrijednosti. Predsjednik Ivan Pranjić zahvalio je prisutnom županu Matiji Posavcu, koji je uvelike zaslužan za omogućavanje djelovanja Ogranka. Dodao je da se uz očuvanje riječi s patinom prošlih vremena, od čega je istaknuo dva izdanja – Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja iz 1924. i 1925. Vinka Žganca te Decretum Ivana Pergošića, Ogranak diči i glazbom iz međimurske kulture baštine koju su izveli cimbalist Neven Kolarić i solistica Nikolina Virgej Pintar.