Književni Nobel Svetlani Aleksijevič

Dobitnica je ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost bjeloruska književnica i publicistica Svetlana Aleksijevič – objavila je Švedska akademija 8. listopada, u 13 sati i 12 minuta. Autorica koja se bavi prije svega tragedijom koju donosi komunistički režim i trpnjom koju izaziva nemogućnost postizanja slobode, životom i svakodnevicom među žrtvama i egzekutorima, kulturom „koja neprekidno ima povišenu temperaturu“ i u kojoj „svaka bjeloruska obitelj može ispričati roman boli“ bila je kandidatkinja i favoritkinja za čuvenu nagradu već nekoliko godina. U obrazloženju se ističe „njezino polifonijsko pisanje, spomenik patnjama i hrabrosti našega doba“.

Svetlanu Aleksijevič strani mediji nazivaju odvjetnicom razočaranih, a snažno odjekuju njezini tekstovi o ratu u Afganistanu, o katastrofi u Černobilu, o sovjetskoj perestrojki, o tranziciji, „porazu i gubitku“. Knjige su joj u Bjelorusiji bile godinama zabranjene jer je kritizirala Lukašenkov režim. Brojne su prijevode doživjele njezine knjige Posljednji svjedoci. Djeca u Drugom svjetskom ratu, Dječaci cinka. Afganistan i posljedice i Černobil. Kronika budućnosti. U Hrvatskoj je 2013. objavljena njezina potresna knjiga Rabljeno doba – kraj crvenog čovjeka, o raspadu Sovjetskoga Saveza, u nakladi Edicija Božićević, u prijevodu Fikreta Cacana. Nakon objavljivanja upravo te svoje knjige ovjenčana je i prestižnom Mirovnom nagradom Udruge njemačkih knjižara 2013, koja se dodjeljuje književnicima, znanstvenicima i umjetnicima za iznimne prinose u širenju ideje mira.

Svetlana Aleksijevič tek je četrnaesta žena koja dobiva Nobelovu nagradu za književnost, ali i prva nobelovka iz male zemlje, danas ponižene Bjelorusije. U svojim dokumentarističkim knjigama govori o velikim povijesnim traumama dajući glas svjedocima vremena, što sama naziva „žanrom ljudskih glasova“. Zbog neslaganja s vlasti 2000. napušta Bjelorusiju i tek se nakon desetljeća egzila 2011. vraća u Minsk.

Svojim pisanjem pokrila je neke od najvažnijih događaja u Bjelorusiji u doba Sovjetskog Saveza i nakon njegova raspada. Dobila je brojne nagrade: Lajpcišku nagradu za europsko razumijevanje (1998), Herderovu nagradu (1999), Mirovnu nagradu Erich Maria Remarque njemačkih knjižara u Frankfurtu (2001), Nacionalnu nagradu američkih kritičara (2006).

Nobelova nagrada bit će joj uručena 10. prosinca u Stockholmu.