Bugojno

U okviru trodnevnice sv. Iliji proroku, patrona župe bugojanskog mjesta Kandija, 17. srpnja u suradnji sa tamošnjim župnim uredom, OMH u Bugojnu organizirao je predavanje na temu Prorok Ilija – otvoreno pitanje tko je moj Bog. Gost predavač bio je Božo Lujić, profesor biblijskih znanosti na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu i KBF-u Sveučilišta u Zagrebu. Govoreći o porijeklu i vremenu kada se rodio i živio prorok Ilija, Lujić je istakao njegovu iznimnu važnost u borbi za čistoću vjere. Stoga i ime Ilija na hebrejskom (elijjahu) znači “Moj Bog je Jahve” i to predstavlja životni program toga neobičnog proroka. Nakon predavanja u Hrvatskom domu Kandija, prisutni su u crkvi sv. Ilije proroka proslavili misu koju je predvodio Lujić u koncelebraciji sa župnikom don Pavom Nikolićem. Predavanje je održano kao svojevrsni nastavak ciklusa obilježavanja patrona župa koji je OMH započeo prošle godine.
(Antonio Džolan)

Buje

Ogranak Matice hrvatske u Bujama objavio je novo, peto, izdanje u biblioteci Prvi koraci –  zbirku Trenuci Dore Hrelja. Biblioteka potiče mlade na pisanje, što inspirativni tekstovi ove imaginativne petnaestogodišnjakinje svakako čine. Zbirka, obogaćena crtežima autorice, sastoji se od dva dijela – naslov Trenuci obuhvaća pjesme, a prozne radove okuplja naslov Crveni put. Između sna i stvarnosti, iluzije i zbilje, mlada autorica smješta tematski i žanrovski raznolike tekstove kroz koje se protežu promišljanja o životnome ushitu, razočaranjima, propitivanja svemira, čovjekovoj povezanosti s prirodom, a zastaje i nad vječnim pitanjem nad svime „što u nama drijema“. U odjekivanju rijeke riječi pronalazi svoj „jezik snova“ kojime u proznom tekstu Crveni put artikulira težnju za visinama i ljepotom. Ta težnja, koju Dora dijeli s velikim pjesnicima, govori da je prvim koracima zakoračila na dobar put na kojemu ju prate i neophodni suputnici – sposobnost prenošenja impresija, slikovnost i muzikalnost koje je pokazala u ovoj zbirci. (Ida Hitrec)

Čakovec

Predsjednik OMH u Čakovcu Ivan Pranjić 7. srpnja predstavio je rad Ogranka u prvoj polovici 2015. i najavio predstojeće aktivnosti. Kazao je kako je plodna godina u izdavačkom smislu oplemenjena i brojnim događanjima. Istaknuo je da su Međimurska županija i Grad Čakovec u svoje ovogodišnje proračune uvrstili dotacije za njihovu djelatnost te time omogućili dostojanstvenu egzistenciju.

Ivan Pranjić

Pranjić je apostrofirao da su knjige Pjesmarica Ane Katarine Zrinski akademika Josipa Bratulića i Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja Vinka Žganca njihova najvažnija ovogodišnja izdanja. (G. G.)

Čitluk-Posušje

U organizaciji ogranaka MH u Čitluku i Posušju, uz 60. obljetnicu smrti pjesnika Augustina Tina Ujevića na pitomom krajobrazu podno znamenitog brda Nečajna u Kovačima na Grginu guvnu 15. srpnja priređen je vrijedan kulturni program. U ime domaćina okupljene je pozdravio novinar Ljubo Kovač, dok je predsjednik čitlučkog OMH Andrija Stojić istaknuo Tinovo dugogodišnje prijateljstvo sa broćanskim sportašem, glazbenikom prosvjetnim djelatnikom  Matom Petrušićem, koji je 1935. bio balkanski prvak u bacanju koplja. Stojić je najavio i simpozij o Ujevićevu djelu koji se u povodu 125. obljetnice pjesnikova rođenja planira za iduću godinu. Skup je pozdravio i predsjednik OMH u Posušju Blago Kovač, nakon čega je nastupila mlada akademska glazbenica Lucija Zovko, izvevši na gitari nekoliko antologijskih pjesama Tina Ujevića, te mladi gitarist Gabrijel Miličević. Potom su nastupili članovi Vijeća mladih općine Posušje, sa prigodnim poetsko-glazbenim recitalom,  dok je stihove govorio Srećko Slišković. Druženje okupljenih s Tinovom poezijom, uz nezaobilaznu blatinu i žilavku koje je volio uživati i pjesnik, potrajalo je dugo u noć. (G. G.)

Delnice

Ogranak Matice hrvatske u Delnica početkom godine objavio je vrlo vrijedno izdanje pod naslovom Erotikon kojim bi se rado podičili i mnogo veći nakladnici. Riječ je o konceptualnoj knjizi, poetsko-grafičkoj mapi, koja objedinjuje uspjelu poeziju pjesnikinje Zlate Bujan Kovačević i mnoge prvi put objavljene erotske crteže likovnog umjetnika Grge Marijanovića (Zlarin 1933 – Rijeka, 2009), poznata po njegovu animalističkom opusu.

Izd. OMH u Delnicama, 2015.

Knjigu je zajedno s autoricom uredila predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Delnicama Nives Marijanović, koja je organizirala i nekoliko predstavljanja knjige, među kojima se ističe ono svibanjsko u Palači Matice hrvatske u Zagrebu. Ondje su o knjizi uz Nives Marjanović i autoricu govorili Ivo Kalinski i Željko Nemec, dok su poeziju čitali dramski umjetnik Dubravko Sidor i Vanda Bartulica. Pohvale idu i vrsnom likovno-grafičkom oblikovanju izdanja, koje potpisuje zagrebački dizajnerski dvojac Danijel Den Popović i Goran Popović. (G. G.)

Karlovac

Osječanka Josipa Gogić za zbirku pjesama Nacrtati usne osvojila je ovogodišnju književnu nagradu Zdravko Pucak za mlade pjesnike. Tako je odlučio prosudbeni odbor u sastavu: Stjepan Čuić, Neda Omrčen i Draženka Polović. Nagrada je izraz sjećanja na nadarena mladog i tragično preminula karlovačkog pjesnika Zdravka Pucaka, a ustanovljena je 1995. Zanimljivo je da nagrada u drugu godinu zaredom odlazi u Osijek. (G. G.)

Konavle

Prema odluci Ministarstva kulture umijeće izrade konavoskog veza postalo je hrvatsko nematerijalno kulturno dobro. Na taj je način zaštićena i njegova budućnost, jer će se, po strogim pravilima, provoditi mjere očuvanja koje se odnose na prenošenje znanja, edukacije u smislu umijeća kao i edukacije koje se odnose na istraživački dio i širenje znanja o samom konavoskom vezu. Prijedlog da konavoski vez dobije status nematerijalnog kulturnog dobra potekao je od umjetnice Antonije Rusković Radonić ispred Ogranka Matice hrvatske u Konavlima, a u projekt su uključili i Muzeji Konavle, KUD-ovi Ćilipi i Stjepan Radić te osnovne škole Gruda i Cavtat. 

Konavoski vez

„Ovom će zaštitom, vjerujem, biti lakše provoditi programe u lokalnoj zajednici, a i doći do sredstava za njih. Moramo raditi na opstanku konavoskog veza kao rukotvorstva sa strogo zadanim pravilima i svojim specifičnim uzorcima. Nalazimo se u vremenu u kojemu se vrlo malo veze, a i to što se veze je uglavnom za potrebe izrade suvenira. Tržište koje je prepuno jeftinih uvoznih suvenira smanjuje cijenu domaćim rukotvorinama, pa žene vezu što manje“, rekla je Antonia Rusković Radonić. (G. G.)

Nova Gradiška

Aktivnosti agilnih Matičara iz Nove Gradiške u 2014, predvođenih predsjednikom Ogranka Josipom Ostićem, i kultura grada, predstavljeni su u jubilarnom petnaestom Godišnjaku Ogranka koji je upravo objavljen. U rubrici MH predstavljen je bogat rad Ogranka iz kojega je razvidna uspješna suradnja s kulturnim i braniteljskim udrugama, a u rubrici Kultura uz tekst o primijenjenoj umjetnosti Marije Barbarić Fanuko nalazi se esej Miroslava Prpića o prostoru u kulturi nekad i danas, dok o igračkama naših prabaka pišu Vesna Kolić Kikić i Jasminka Kikić.

U ovom broju obrađeno je pet obljetnica: 20 godina od osnivanja Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Trenk, 95 godina rada Gimnazije, 100 od Matoševa i 200 od Mažuranićeva rođenja te 250 godina župe i crkve sv. Terezije Avilske razgovorom Ivanke Herceg sa župnikom Pericom Matanovićem. U nastavku, Silvije Petranović piše o Prčvi i njezinim tajnama, Goran Đurđenović o počecima kršćanstva u Požeškoj kotlini, a Mislav Kolić o Stjepanu Radiću u novoj Gradišci. Zanimljivi tekstovi mogu se naći i u rubrikama posvećenim zdravstvenom prosvjećivanju, radovima mladih suradnika, humanosti na djelu, književnoj radionici i kulturnim događanjima (G. G.)

Pag

Ogranak Matice hrvatske u Pagu objavio je knjigu Časopis Zora (1917. – 1918): Paška perjanica Hrvatskoga katoličkog pokreta: pretisak uredničkog izdanja. Prožet religioznošću, časopis je bio tematski orijentiran na obiteljski i društveni život te na posljedice rata, a zagovarao je moralnu obnovu. Njegov značaj u uvodniku knjige obrađuje glavni urednik Igor Radeka studijom u kojoj smješta Zoru u društveno-povijesni i crkveni kontekst; donosi pregled pedagoških časopisa, a potom govori o Hrvatskom katoličkom pokretu u hrvatskim zemljama od kraja 19. stoljeća do Prvog svjetskog rata. Pokret, koji se odvijao u vrijeme burnog razdoblja, značajan je za cjelokupnu hrvatsku povijest, a osobito se manifestirao na zadarskome području i u Pagu. Iznimna se vrijednost prosvjetno-poučnog časopisa Zora očituje u velikome senzibilitetu prema ženskome pitanju u dalmatinskome katoličanstvu, koje je i u samom vrhu Katoličkog pokreta bilo zanemareno. S obzirom na to da je, prema riječima urednika, nebriga za ulogu Zore i za žensko pitanje u Hrvatskom katoličkom pokretu obilježje i brojnih današnjih istraživanja, ovaj će pretisak biti dragocjen doprinos otkrivanju neotkrivenog ili prešućenog. (Ida Hitrec)

Podstrana

U sklopu programa Podstranskog ljeta i u organizaciji Ogranka Matice hrvatska u Podstrani 14. srpnja u ljetnikovcu vile Cindro u mjestu Strožanac predstavljena je deseta knjiga pučkog pjesnika Ante Tonka Lučića Poljička sloga, koji je u narodnom osmercu opisao vremena i običaje s kojima danas žive Poljičani. Nakon pozdravnih riječi Darija Radovića, predsjednika Ogranka koji je i nakladnik knjige, o zbirci je govorio urednik knjige Mladen Vuković. Publici se obratio i autor predstavivši i svoje šaljive pjesme koje je ove godine kazivao u emisiji Kad se smijah tad i bijah Radio Splita. U predstavljenoj zbirci stihova, autor se kroz petnaest pjesama prošetao kroz sva veća poljička sela, od Podgrađa do Podstrane, otpjevavši uz druge teme i njihove fešte i blagdane, nove crkve i svetišta, godišnje proslave i užance te ljetne gastronomske i kulturne priredbe u organizaciji Društva Poljičana i Ogranka Matice, promičući poljičku slogu. (Ivica Luetić)

Samobor

U izložbenom prostoru Pučkog otvorenog učilišta u Samoboru, u organizaciji ogranaka MH iz Samobora, Zaprešića, Sveta Nedelje, Delnica i Pučkog otvorenog, 14. srpnja otvoren je treći dio izložbe Susreti koja će biti postavljena do 26. srpnja. Likovni umjetnici četiriju Ogranaka ujedinili su svoje radove kako bi pokazali dosege svojih talenata, marljivosti, ustrajnosti i kreativnosti, a napose kako bi izrazili zajedničku želju za dijeljenjem svojih izričaja – susretanjem i izlaganjem u gradovima iz kojih potječu.

S izložbe Susreti u Samoboru

Od početnih sedam umjetnika izlagača u Svetoj Nedelji, na samoborskim je susretima svoje radove izložilo čak njih dvadeset i dvoje. U uvodnom dijelu Susreta glazbom su događaj uljepšali Ivan Mužanić, i Vladimir Šimunov, a o samoj izložbi govorio je Željko Nemec. Skupu se obratila i predsjednica Ogranka u Delnicama Nives Marijanović, darujući Samoborčanima monografiju likovnog umjetnika Grge Marijanovića, a okupljene je pozdravila i počasna predsjednica samoborskog OMH Ranka Novosel. Izložbu je potom otvorila dogradonačelnica grada Samobora, Sanja Horvat Iveković. Manifestacija Susreti, čiji su idejni začetnici predsjednik Ogranka MH Zaprešić, Dragutin Grgas Beli i voditelj Likovnog odjela Ogranka MH Samobor, Željko Nemec, trebala bi se pretvoriti u dobrodošlu tradiciju koja značajno obogaćuje kulturni život gradova sudionika. Namjera je „proširiti“ suradnju i na druge Ogranke zagrebačke županije, ali i šire, kako bi se razmjenjivala iskustva, a raznoliki umjetnički izričaji bili dostupni građanima širom domovine. (Lada Lokmer)

Široki Brijeg

Ogranak MH u Širokom Brijegu bio je domaćin tamburaškom orkestru Misericordia iz Šurmanaca na koncertu Večernji zvon 2015. Koncert je održan 2. srpnja u suradnji s Franjevačkim samostanom Široki Brijeg u ambijentu ispred kamene crkve Uznesenja BDM. Nakon pozdrava gvardijana fra Tomislava Puljića, orkestar je izveo 15 pjesama, a kao solisti nastupili su Monija Jarak, mezzosopran, Karlo Miličević, bariton, Marija Čolak, i klapa Latitia. Orkestrom je dirigirao Davor Markota, a voditelji programa bili su novinari Sanja Pehar i Dragan Soldo. (G. G.)

Zadar

„Ne bojte se, otvorite vrata Kristu!“, riječi su kojima se sveti Ivan Pavao II. 16. listopada 1978. na Trgu sv. Petra prvi put obratio vjernicima kao novoizabrani, prvi papa netalijan od 1522. i najmlađi papa 20. stoljeća. Tu papinu duhovnu poruku, kao i ostale iz njegova dugoga pontifikata, u knjizi Duhovne misli sv. Ivana Pavla II. okupio je fra Ante Kekez, član samostana sv. Duje na otoku Pašmanu koji je 1993. obranio magistarski rad na temu Svijet tehnike i nova evagelizacija. Iz pogovora knjige koju je objavio OMH u Zadru saznajemo da je fra Ante u zadarsko sjemenište Zmajević ušao kao dječak u rujnu 1978, mjesec prije izbora Karola Woytile za 264. poglavara Katoličke Crkve, što ga je trajno vezalo uz papin lik i djelo. Izabrane duhovne misli sv. Ivana Pavla II. u ovoj knjizi svjedoče da je autor pomno pratio papine enciklike, kateheze, dokumente, knjige, nagovore i dr. koji su snažno utjecali na suvremeno društvo. Biografija autora svjedoči da je papin nauk – u čijem su središtu obitelj i mladi – provodio i u praksi, kroz rad u zadarskoj udruzi Pro vita, zahvaljujući kojem je od pobačaja spašeno tisuću djece, i u udruzi Cenacolo gdje je radio s mladima koji su podlegli drogi, prema papinim riječima, „kugi današnjice“. (G. G.)