Kirill Petrenko u prijestolnici glazbe

U trenucima kad je prethodni broj Vijenca bio u tisku, Berlinska je filharmonija izabrala novog šefa dirigenta, tek četvrtog u povijesti orkestra, nakon Austrijanca rumunjskih korijena Herberta von Karajana, Talijana Claudia Abbada i Britanca Sir Simona Rattlea. Premda je u svibnju najavljeno da će izbor biti odgođen za iduću sezonu, prilike koje vladaju u zapadnjačkom svijetu glazbe, a koje zahtijevaju da se angažmani precizno planiraju barem tri godine unaprijed, prisilile su Berlinčane da prije odlaska na godišnji odmor promisle još jednom, jer ugovor njihova sadašnjega šefa dirigenta istječe u kolovozu 2018. Prvo je vijećanje, bez rezultata, priređeno 11. svibnja, potrajalo gotovo cijeli dan (11 sati rasprave!). Iako se svih 124 stalno zaposlenih glazbenika zavjetovalo na šutnju, u javnosti su se spominjala poneka imena o kojima se navodno raspravljalo. Najveći su favoriti bili su Nijemac Christian Thielemann (55 godina), argentinski Izraelac Daniel Barenboim (72), Venezuelac Gustavo Dudamel (34) i Letonac Andris Nelsons (36), svi česti gosti Berlinske filharmonije. Podijeljenost i neodlučnost ansambla na dulje vrijeme očigledno bi po mišljenju njegovih članova naštetile ugledu tog, jednog od dva najslavnija orkestra na svijetu (drugi orkestar su Bečki filharmoničari, koji prema statutu nemaju šefa dirigenta), tako da su se ipak požurili.

Mjesec i pol poslije, točnije na Svjetski dan glazbe i prvi dan ljeta, 21. lipnja, u nedjelju, dan kada orkestar ujutro nema probe (premda je poslijepodne od 16 sati dio orkestra nastupao u programu za mlade), ponovno je okupljen kompletan njegov sastav za tešku odluku izbora. No čini se da je u međuvremenu mnogo glazbenika još jednom razmotrilo sve dirigente koji su dosad radili s orkestrom i tada je u relativno kratku roku („samo“ tri sata) većinom glasova odluka pala na Rusa židovskih korijena Kirilla Petrenka.

Izbor je iznenadio koliko javnost, toliko i Petrenka, koji je potom telefonski, nakon što je prihvatio izazov, uzbuđeno izjavio kako „nije u trenutku u stanju izreći svoje stavove i razlučiti euforiju i sreću od zabrinutosti i sumnje“ što mu se isprepleću u svijesti, ali da obećava upregnuti svu svoju snagu i umijeće kako bi zadovoljio visoka očekivanja i opravdao veliko povjerenje. Filharmonija je planirala još pričekati s objavom dok ne riješi neke formalne detalje oko pitanja trenutka i načina definitivnog preuzimanja vodstva orkestra, ali glas je procurio u redakciju berlinskoga radija i nakon što je vijest objavljena u javnosti, u ponedjeljak je 22. lipnja na brzinu organizirana i konferencija za novinare na kojoj se i službeno objavilo ime novoga šefa dirigenta. Petrenko, za razliku od spomenutih favorita, nije velika dirigentska zvijezda, već skromni dirigent radnik koji se dosad po Njemačkoj dokazivao kao uspješni voditelj opernih kuća. Orkestar ga je izabrao nakon samo tri koncerta što je imao s njime (2006, 2009. i 2012), što je očigledno bilo dovoljno da im se u sjećanje usadi uspomena na kvalitetan rad. Kad to usporedimo s nedavnim izborima šefova dirigenata naših dvaju najvećih orkestara u Zagrebu, čini se da „ljubav na prvi pogled“ u takvim slučajevima odlučuje (Zagrebačka je filharmonija Austrijanca Davida Danzmayra izabrala također nakon samo dva gostovanja, dok se Simfonijski orkestar HRT-a odlučio za Talijana Enrica Dinda nakon samo jednog koncerta s njime!). Berlinski su filharmoničari bili prisiljeni na novi izbor nakon što im je Rattle obznanio da nakon šesnaest godina šefdirigentskoga mandata ne misli nastaviti ugovor i kako je već dogovorio preuzimanje vodstva Londonskoga simfonijskog orkestra (od rujna 2017) još i prije isteka ugovora u Berlinu.

Tko je Kirill Petrenko? Njegovi znanci tvrde da je „ozbiljan, skroman, posvećen i fascinantan glazbenik“ (dirigent Daniel Harding), „jedan od najvećih dirigenata našeg doba“ (umirovljeni intendant Sir Peter Jonas) te „najsuvisliji dirigent, čovjek posvećen glazbi, dobar kolega koji nimalo ne mari za osobnu slavu i uspjeh, već samo za umjetnički integritet“ (dirigent Fabio Luisi). Rođen je 1972. u Omsku u jugozapadnom dijelu Sibira, u mladosti je učio klavir, a s punih je osamnaest godina zajedno s obitelji emigrirao u Austriju, gdje mu je otac postao violinist u orkestru najzapadnije austrijske pokrajine Vorarlberg. Nakon što je maturirao klavir na konzervatoriju tamošnjega grada Feldkircha, Petrenko odlazi u Beč studirati dirigiranje u klasu nama dobro poznata Slovenca Uroša Lajovica (koji je i u Zagrebu donedavno predavao dirigiranje). Tijekom studija u usavršavanju dirigentskog umijeća pomagali su mu Myung-Whun Chung, Edward Downes, Péter Eötvös i Semyon Bychkov.

Uspinje se polako, ali sigurno, uglavnom dostignućima u opernim kućama: 1995. debitira u kazalištu u Vorarlbergu Brittenovim scenskim projektom Stvaramo operu, potom je dvije godine prvi dirigent bečke Volksopere, a tri godine glazbeni ravnatelj kazališta u manjem njemačkom gradu Meiningenu (veličine naših Križevaca, njemačka pokrajina Thuringia), gdje prvi put radi Wagnerove opere i uspješno polaže taj neslužbeni prijamni ispit za ulazak na velika vrata na njemačko operno tržište. Prvi skok u karijeri doživljava 2002, kada potpisuje petogodišnji ugovor kao glazbeni ravnatelj berlinske Komische Oper u ključnom trenutku kada se od pitanja smisla da u istočnom dijelu Berlina jedna do druge i dalje egzistiraju dvije opere, od kojih jedna samo na njemačkom jeziku, došlo do toga da je ta ista operna kuća po mišljenju svjetskih opernih kritičara koje je okupio časopis Opernwelt 2007. proglašena operom godine, a Petrenko dirigentom godine. Bio je to povod da Petrenko privuče širu pozornost te 2013. zamijeni Kenta Nagana na mjestu glavnoga glazbenog ravnatelja Bavarske opere u Münchenu, gdje mu ugovor vrijedi do 2020. Kako će to regulirati i hoće li moći dva istaknuta posla raditi istodobno od kolovoza 2018, kada preuzima vodstvo Berlinske filharmonije, maestro još nije otkrio. Zasad nema čak ni planiranih gostovanja pred pultom budućega matičnog orkestra, no iz direkcije Berlinske filharmonije javljaju da se intenzivno radi na tome.