Beč

U organizaciji Hrvatskog centra i Ogranka Matice hrvatske u Beču u Hrvatskom centru u Beču 26. lipnja održano je predavanje Jembriha Mihanovićeva Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku (Beč, 1815.) u povodu 200. obljetnice prvotiska toga djela.

Petar Tyran, glavni urednik Hrvatskih novina i kurator Hrvatskog centra u Beču, pozdravio je prisutne i predstavio predavača koji je na Sveučilištu u Beču 1977. doktorirao iz slavenske filologije, a od 2005. predaje na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Autor je petnaestak knjiga, dvjesto znanstvenih radova, velikim dijelom vezanih uz gradišćanskohrvatsku tematiku, urednik nekoliko zbornika znanstvenih radova te priređivač i autor pogovora tridesetak pretisaka rijetkih hrvatskih knjiga.

Jembrih je kazao da je Antun Mihanović bio jedna od važnijih ličnosti ilirskoga pokreta čije su ideje iznesene 1815. u brošuri Reč domovini poslije preuzeli ilirci. U Gajevoj je Danici 14. ožujka 1835. Mihanović objavio pjesmu Horvatsku domovinu, koja je poslije postala hrvatskom himnom. Jembrih je posebno naglasio potrebu obnove dvorca u Novim Dvorima, gdje je Mihanović preminuo. (Zvonimir Vučur)

Buje

U sklopu kazališnoga festivala Zlatni lav u atriju Kazališne dvorane pri POU Umag 27. lipnja otvorena je izložba kazališnoga plakata koji prikazuje djelovanje profesionalnog kazališta Otokar Keršovani, koje je djelovalo u Bujama od 1954–57. Izložbu je postavio Ogranak Matice hrvatske u Bujama, i posvetio je svim neumornim pregaocima kazališta koje je djelovalo na Bujštini. Izložba je tim važnija jer svjedoči o kazališnom kontinuitetu koji traje do danas u obliku festivala Zlatni lav. U sklopu Zlatnog lava izložba će posjetiti i gradove Novigrad i Buje, u kojima se održava ovaj festival. (Zlatan Varelija)

Čitluk

Roman Medaljon Anite Martinac, objavljen u nakladi OMH u Čitluk, predstavljen je 4. srpnja u sklopu Kulturnoga ljeta župe Goranci pred dupkom popunjenom učionicom OŠ u Gorancima, premalenoj da primi sve zainteresirane posjetitelje. Prozni prvijenac plodonosne mostarske pjesnikinje, ujedno prvi roman koji obrađuje temu škripara, objavljen je prije tri mjeseca, a već je izazvao veliko zanimanje javnosti. Nakon vrlo uspješnih promocija u Čitluku, Mostaru, Širokom Brijegu, Zagrebu, Splitu i Zadru, došao je red i na Gorance, rodno mjesto glavnog junaka i mjesto radnje mnogih događanja iz romana. Knjigu su predstavili Dragan Marijanović i Ivan Baković, dok je u glazbenom dijelu nastupio Perica Grujić na gitari. (G. G.)

Garešnica

Ogranak MH u Garešnici i Zmajski stol Družbe Braća hrvatskoga zmaja Bjelovarsko-bilogorske županije organizirali su 3. srpnja u komornoj dvorani Hrvatskog doma u Garešnici poetsko-glazbenu večer Stihotvorje s moslavačkih izvora. U prepunoj dvorani svoju poeziju kazivalo je šest zavičajnih pjesnika istočne Moslavine: Stjepan Benčak, Mara Borovac, Dubravka Jelčić, Senka Slivar, Anđelka Šoški i Željko Stubičan. Proslove su održali predsjednik Ogranka MH u Garešnici Zvonko Farago, a u ime Zmajskog stola Bjelovarsko-bilogorske županije Ilija Pejić. U glazbenom dijelu programa nastupili su učenici Glazbene škole iz Garešnice pod vodstvom Ivane Gereci, a prema osmišljenoj režiji Stjepana Banasa kroz cjelovečernju svetkovinu poetske riječi nadahnuto je vodila Gordana Ščrbačić. (G. G.)

Imotski

Pjesničko-fotografska monografija Nostalgija čuvar baštinjenog mi objavljena u izdanju imotskog OMH predstavljena je 30. lipnja u galeriji Vinko Draganja u Dominikanskom samostanu u Splitu. To je druga knjiga autorice Mercedes Cede Marinković, iz Bola na Braču, koja u stihovima govori o svom imotskom zavičaju, s etnografskim naglascima života početkom sedamdesetih prošlog stoljeća. U luksuznom su izdanju knjige velikoga formata i 24 fotografije u boji imotskih prirodnih ljepota koje je snimio Boško Ćosić.

Izd. OMH u Imotskom, 2015.

Predgovor knjizi napisali su Braco Ćosić i Maja Gudelj-Kadijević, koji su uz autora ovih redaka i predstavili knjigu, dok stihove je kazivala Gordana Rako. OMH u Imotskom u sunakladi sa Zavičajnom udrugom sv. Ivan Ričice iz Zagreba nedavno je objavio i petu knjigu zagrebačkoga publicista Vinka Pavića (1958), monografiju Ričička škrinja uspomena koja na 540 stranica donosi povijesno-zemljopisni pregled župa Ričice i Podbila, koje su se smjestile u slikovitu krajoliku uz akumulacijsko Ričičko (Zeleno) jezero. Knjiga je predstavljena 23. lipnja u župnoj crkvi u Ričicama, u sklopu trodnevne priprave za proslavu blagdana ričičkog patrona sv. Ivana Krstitelja. (Mladen Vuković)

Kutina

Ogranak MH u Kutini datum utemeljenja 26. lipnja 1971. obilježio je posjetom zagrebačkim izložbama. U Muzeju za umjetnost i obrt upoznali su život i djelo graditelja hrvatske metropole Hermana Bolléa. Susret s njegovim stvaralačkim kreacijama počeo je već tijekom polaska iz Kutine. Povjesničar Mladen Mitar podsjetio je izletnike i na Bolléovu vezu s Kutinom. Naime, Gustav Baron (1847–1914), generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije i rektor Sveučilišta u Zagrebu, 1899. darovao je rodnom mjestu kameno raspelo koje je po nacrtu Hermana Bolléa izradio poznati klesar Ignjat Franz. Godine 1956. spomenik iz parka u središtu grada komunističke vlasti premjestile su nasuprot zgradi Župnog ureda. Tijekom vremena izgubio je stabilnost i podvrgnut je sanaciji i restauraciji. Na tu potrebu upravo je ukazao OMH u Kutini. Obvezu zahvata preuzeo je Grad Kutina koordinacijom dogradonačelnika Damira Petravića. Restauracija je povjerena konzervatoru i restauratoru ak. kiparu Ivanu Durakoviću, ovih godina i restauratoru Zagrebačke katedrale, koju je Bollé obnovio. Stoga su Kutinčani posjetili i zagrebačku prvostolnicu. Inače ovih dana u Popovači otkriven je i Durakovićev spomenik blaženiku Alojziju Stepinicu. U projektu je sudjelovala uz Župu sv. Alojzija Gonzage i popovačka podružnica MH. Boravak u Zagrebu završen je posjetom Umjetničkom paviljonu i vrijednoj izložbi Rodin u Meštrovićevu Zagrebu. (Dragutin Pasarić)

Nova Gradiška

Ogranak Matice hrvatske u Novoj Gradiški 26. lipnja u Gradskoj vijećnici organizirao je predstavljanje Godišnjaka br. 15 i svečanu dodjelu knjiga najboljim učenicima osnovnih i srednjih škola Nove Gradiške i okolice. U jubilarnom broju časopisa u devet rubrika tekstove potpisuje trideset autora, od kojih je trećina novih, uglavnom mladih suradnika. Likovni prilozi predstavljeni su u četiri male galerije, a većina tekstova potkrijepljena je dokumentarnim fotografijama. Godišnjak su predstavili glavni urednik Josip Ostić i likovni urednik Miroslav Prpić. U drugom dijelu programa zamjenica gradonačelnika Ljiljana Lukačević, nakon pohvale rada Ogranka i obraćanja učenicima i roditeljima, učenicima je podijelila 57 knjiga. U glazbenom i literarnom dijelu programa sudjelovali su učenici Emanuel Brađašević, Tibor Kovačević i Matko Vojnić te pjevačka skupina Slavča. (G. G.)

Osijek

Na izbornoj skupštini Ogranka MH u Osijeku Matice hrvatske, održanoj u 4. srpnja u foajeu osječkoga HNK-a, za predsjednika ogranka ponovno je izabran Ivica Završki. U iscrpnom izvješću Završki je istaknuo da ove godine osječki ogranak MH obilježava 25 godina obnove rada, podsjetivši da su osječki matičari dosad objavili tristo književnih naslova, a posebno je apostrofirao izlaženje časopisa Književna revija. Od niza odbora unutar Ogranka, od kojih su neki tek osnovani, istaknuo je najaktivniji – Odbor za hrvatski jezik – i nedavno osnovan Odbor za arhitekturu i kulturu življenja, kao prvi u Hrvatskoj. Posebno je svečano bilo na kraju sjednice, kada su najzaslužnijim dugogodišnjim članovima osječkog ogranka uručene povelje Matice hrvatske, kao i najvažnijim institucijama koje godinama surađuju s osječkim ogrankom MH.

Ivica Završki

Povelje su dobili: Krešimir Janoši, Bogdan Mesinger, Marija Medić, Vera Erl, Ana Pintarić, Vladimir Džanko i Rade Kovačević te osječke knjižare A. G. Matoš i Nova, u kojima se već dvadesetak godina održavaju brojni programi MH. Na skupštini su se okupljenima obratili potpredsjednik Matice hrvatske Stipe Botica, osječki gradonačelnik Ivan Vrkić te predsjednik Šokačke grane Marko Josipović. (G. G.)

Pag

U samu središtu grada Paga upravo je otvorena Narodna čitaonica te prostor za ured Ogranka Matice hrvatske u Pagu. Na otvaranju bio je Dario Grašo, zamjenik gradonačelnika Paga, koji je otvorio novouređene prostorije. Jure Maržić, predsjednik paškog ogranka Matice hrvatske zahvalio je Gradu Pagu na ustupanju prostora i pomoći pri uređenju.

Paški matičari ispred novih prostora Ogranka

Zahvalu je uputio i klesaru Marinku Katuši iz Zadra, koji je darovao dvije kamene ploče s nazivom institucija, Tini Maržić te poduzeću Dunit Građenje d.o.o., koji su se potrudili i u vrlo kratku vremenu uredili prostor. U uređenju prostorija svoj prilog dao je i paški OMH. Tom prigodom predsjednik Ogranka Jure Maržić nazočnim članovima Upravnog odbora Ogranka uručio je dvije tek objavljene knjige: Pag kroz rukopis Gjure Szabe Josipa Celića i Časopis Zora – paška perjanica katoličkog pokreta Igora Radeke. (Vesna Karavanić)

Podstrana

Ogranak Matice hrvatske u programu obilježavanja blagdana sv. Ante i Dana općine Podstrana 16. lipnja priredio je sedmu večer poezije Ča pod Perun u ljetnikovcu vile Cindro u Strožancu. Tu je pjesničku priredbu s nakanom promicanja čakavske poetske riči 2009. pokrenuo Ljubo Stipišić Delmata, i od tada svakoga lipnja pod kultnim brdom Perun okuplja pjesnike sa svih dalmatinskih otoka i obale. Ove su godine čakavske pjesme kazivali Danica Bartulović, Nevenka Kovačević, Maja Tomas, Miki Bratanić, Nađan Dumanić, Marija Kuzmanić Kurta, Tomislav Najev, Tašenka Matulović i Zvjezdana Čagalj. Te su večeri svoje slike izložili članovi Likovne udruge Ante Kaštelančić iz Podstrane, koji ove godine slave 20. rođendan, a prigodni glazbeni program obogatila je ženska klapa Ankora iz Podstrane. (Mladen Vuković)

Posušje

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Posušju u Kovačima kod Posušja okupili se slikari i kipari iz Hercegovine, mladi glazbenici, predstavnici Vijeća mladih općine Posušje, predstavnici Turističke zajednice ŽZH – podružnica Posušje i folkloraši. Skupu su se obratili novinar Ljubo Kovač, fra Mario Knezović, slikar Srećko Slišković i kipar Branko Ivanković Mito. U sklopu programa nastupio je folklorni ansambl OMH iz Tomislavgrada. Skupu su se nakon tradicionalnoga sastanka ogranaka Matice hrvatske iz Hercegovine pridružili predstavnici hercegovačkih ogranaka i Središnjice na čelu s glavnim tajnikom Zorislavom Lukićem. (G. G)

Požega

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Požegi 19. lipnja u suorganizaciji s Gradskim muzejom otvorena je izložba uglednoga hrvatskog akademika, pjesnika, pisca i prevoditelja, Dubrovčanina Luke Paljetka 1111 minijaturnih kolaža. U izložbu je prijatelje kulture i ljubitelje stvaralaštva Luke Paljetka uvela učenica Glazbene škole Marija Ticl, dok je prisutne pozdravila predsjednica Ogranka Vesna Vlašić. O Paljetkovu likovnom stvaralaštvu prezentiranu na izložbi te o njegovu likovnom jeziku, invenciji koja dotiče ne samo književne nego i likovne oblike, govorio je likovni kritičar Milan Bešlić, autor izložbe i kataloga, čije je tiskanje pomogao zagrebački Požežanin Matej Glasnović. Izložbu je uz iznimno oduševljenje prisutnih, među kojima su bili brojni kulturni djelatnici te predstavnici crkve, a uz prisutnost uglednih predstavnika kulturnih institucija i predstavnika crkve, otvorio zamjenik gradonačelnika Darko Puljašić. (Lidija Ivančević Španiček)

Samobor

Običaj fašnika gotovo je asocijativno povezan uz grad Samobor, u kojemu se održava svake godine u veljači. Za to se vrijeme sve okreće naopačke i dopušteno je ono što u ostalim mjesecima u godini nije. O tom običaju Ranka Novosel napisala je knjigu Srakini spominki u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Samoboru te ovjekovječila sretno razdoblje u svom životu kada je bila Sraka, maskota Fašnika. Spominki nisu samo Srakini memoari nego i odavanje počasti Fašniku i njegovoj ulozi u životima ljudi i grada. Knjiga, koja obuhvaća vrijeme Rankina srakanja od 26 godina, počevši od 1964, svjedočanstvo je proživljena veselja zapisano u autobiografskoj formi koja sadržava i anegdote te stihove, sastavne dijelove Fašnika, nerijetko prenesene izvornim samoborskim dijalektom. Sraka se prisjeća neizostavnih sudionika Fašnika poput Petrice Kerempuha, fašničkih običaja – optužaba i spaljivanja Fašnika i predaje ključeva grada te nas upoznaje s tijekom programa. Sadržaj obogaćuju brojne dokumentarne fotografije koje skupa s Rankom kazuju vrijeme sačuvano i u novinskim člancima koje nalazimo u knjizi. Ispisavši povijest kroz prizmu svojih sjećanja autorica je dala još jedan vrijedan prinos svome gradu. (Ida Hitrec)

Sinj

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Sinju 18. lipnja u Alkarskim dvorima priređeno je predstavljanje knjige admirala Davora Domazete Loše, rodom Sinjanina, Admiralovi zapisi – o pobjedi i ljubavi koje su objavili udruga Hrvatski identitet i prosperitet i Ogranak Matice hrvatske u Sinju.

S predstavljanja nove knjige Davora Domazete Loše

Knjiga je posvećena dvadesetoj obljetnici Oluje te 300. obljetnici slavne pobjede Sinjana nad Osmanlijama po zagovoru Čudotvorne Gospe Sinjske. „Riječ je o knjizi koja pričama o jednom životu govori da se za istinu uvijek treba neumorno boriti, a želja je autora potaknuti druge da o istini govore, za nju se bore i prema njoj teže, unatoč često nepovoljnim prilikama“, stoji u proslovu. Knjigu su uz autora pred brojnim prisutnim Sinjanima predstavili fra Mirko Marić i Velimir Borković. Predstavljanje su uveličali glazbenim nastupom Mješoviti zbor grada Sinja i Dražen Žanko. (G. G.)

Slatina

Nova predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Slatini je Zorica Varga, dok je dopredsjednica Ksenija Vujanović Juras. Tako je odlučeno na izbornoj skupštini Ogranka održanoj 28. lipnja u slatinskom Hrvatskom domu uz nazočnost brojnih javnih i kulturnih djelatnika, među njima i potpredsjednika Matice hrvatske Stjepana Sučića.

Nova predsjednica OMH u
Slatini Zorica Varga

Zahvaljujući u ime novoizabranoga predsjedništva na ukazanu povjerenju, Zorica Varga obećala je da će i dalje slijediti Matičin put čuvarice hrvatske kulturne baštine i hrvatskoga jezika provođenjem aktivnosti koje šire i promiču programske zadaće Matice. Rad Ogranka prema njezinim najavama bit će usmjeren na izdavačku djelatnost Male slatinske biblioteke, koja je i pokrenuta radi afirmacije grada Slatine i slatinskoga kraja. Njezin je zadatak čuvanje slatinskoga građanskog identiteta, jer, kako je rekla nova predsjednica Ogranka, „zapisati znači sačuvati od zaborava“. Nakon izborne skupštine održan je koncert mladih slatinskih glazbenika. (G. G.)