Murali pričaju priče

Interijer Ekonomskog fakulteta u Osijeku nedavno je opremljen novim vizualima. Zidovi Fakulteta postali su platno za ispisivanje poruka na starom hrvatskom pismu glagoljici, a Aula glagoljice Ekonomskog fakulteta u Osijeku, pored Zagrebačke katedrale, najveći je zatvoreni prostor neke institucije koji sadržava glagoljicu. Iz načina na koji su glagoljički znakovi prezentirani vidljivo je da se pozornost studenata kao redovitog auditorija željela usmjeriti na filozofiju i simboliku hrvatskoga tradicijskog pisma. Upravo je studentski auditorij od iznimne važnosti za projekt jer se glagoljičkim muralima kojima je oslikan prostor Ekonomskog fakulteta u Osijeku glagoljičko pismo prenosi s očitom namjerom da ga budući ekonomisti primijene u struci. Murali su istodobno primjer kako se glagoljicom može komunicirati (u prostoru) te potvrda da se glagoljica uspješno može implementirati i u struke koje nisu nužno jezikoslovne te da se takvim inovativnim načinom poučavanja glagoljice putem boravljenja u interijeru dopušta i pretpostavka kako će studenti koristiti glagoljicu da bi stvorili potpuno nove projekte, a možda i discipline.

Aula glagoljice

U svakom slučaju, glagoljica je neizbježna pogledu svake osobe koja uđe u Ekonomski fakultet – bilo u dvorane koje se nalaze u Auli znanosti bilo boravljenjem u Auli glagoljice, koja je u cijelosti ispunjena glagoljičkim (meandriranim) muralima. Može se reći da tu glagoljica služi više kao sredstvo inspiracije upravo zbog njezine sveprisutnosti, njezina postava kao umjetničkog djela. Takav koncept ne dolazi slučajno, a o autorstvu svjedoči mural na kojemu su izloženi znakovi Alkara (glagoljičkog znakovlja dostupnog i za računalnu uporabu te oglašena na mrežnim stranicama Ekonomskog fakulteta u Osijeku). Kako se doznaje, Alkar je znakovlje koje su dizajnirali Jasna Horvat i Jasmin Mišković te, kako autori ističu, riječ je o „meandriranom znakovlju“ koje podsjeća na Kniferove meandre. Za razliku od Alkara na koje je izravno utjecala Kniferova ostavština, murali Ekonomskog fakulteta u Osijeku svjedoče o njihovu nastanku po uzoru na likovnost još jednoga uglednog hrvatskog umjetnika – Ivana Picelja.

Oblikovanjem glagoljičkih murala na geometrijski način glagoljica je približena digitalnom dobu te se u pozadini takva oblikovanja čita namjera privlačenja pozornosti ciljane skupine – studenata Ekonomskog fakulteta u Osijeku. I ne samo to: autorica glagoljičkih murala, Jasna Horvat, biranjem riječi i tema stvara odnos i priče koje su izravni poticaj na dalje proučavanje dijela kulturne baštine svih onih koji se nađu u tome prostoru. Time se glagoljičko pismo približava komunikaciji 21. stoljeća kako bi glagoljaška baština, odnosno glagoljica kao jedinstveno pismo, postala pismo s novom ulogom u današnjoj hrvatskoj kulturi.

Oslik koji podsjeća na Kniferove meandre

Jasno je vidljiva svijest autorice o promicanju i ugrađivanju elemenata hrvatske kulturne baštine u suvremeni kontekst. Glagoljički murali upozoravaju na potrebu povezivanja autohtone hrvatske baštine i njezinih komunikacijskih potencijala, ali istodobno podsjećaju koliko je njegovanje kulturne baštine presudno za njezino buduće prenošenje i ugrađivanje u proizvode, usluge, projekte i cijele institucije. Autorica projektom (meandriranih) glagoljičkih murala pokazuje duboko razumijevanje te problematike.

Sa stajališta likovnosti autorica se ne koristi medijem kao pukim sredstvom ispisivanja već ga aktivno uključuje u komunikaciju glagoljskog pisma. Tako glagoljski znak mislite rabi pri oslikavanju prolaza s dvama stupovima u interijeru fakulteta. Tom prigodom formu znaka koji je istodobno i slovo m i broj 60 i simboličko podsjećanje na riječ mislite prilagođuje arhitektonskim zahtjevima prostora. Jednako tako, mural s meandriranim prikazom ligature vidi i tvrdo autorica prezentira kao riječ vrt ispisanu nad informatičkom učionicom i jednim od kutova Ekonomskog fakulteta, a njegova lomljenja točno na bridu dvaju zidova govore o aktivnom uključivanju arhitekture u komunikaciji poruka mladim ljudima. Dizajn znakova tako konstrukcijom i širinom horizontalnih i vertikalnih pregrada podsjeća na arhitektonsku formu lišenu detalja koji bi inače služili samo kao ukras. Arhitektonski font u arhitektonskom prostoru pokazuje razumijevanje modernog interijera u kojem se proizvod nalazi. Unatoč primjeni Kniferovskih meandara i izražene geometrije asocijativno bliske Picelju, meandriranim se glagoljskim ligaturama prilikom ispisivanja izabranih riječi postiže fluidnost kojom se pokazuje čitatelju da je to riječ, tekst, priča bez kraja.

Projekt bi trebao bi poslužiti i drugima kao primjer kako se sa zagubljenim dijelovima hrvatskog identiteta može napraviti nešto što će zainteresirati širu javnost. Zbog svega navedenog projekt uređivanja interijera Ekonomskog fakulteta u Osijeku glagoljicom treba promatrati s ponosom i oduševljenjem.