Bugojno

Ogranak MH u Bugojnu i ove je godine prepoznao marljivost i upornost mladih članova društva i tradicionalno organizirao nagrađivanje najboljih učenika iz Bugojna.

Predsjednik Ogranka Antonio Džolan
s nagrađenom učenicom

Nagradu i prigodan dar dobili su učenici od petog do osmog razreda Prve osnovne škole Jaklić i bugojanske podružnice Gimnazije Uskoplje koji su na kraju školske godine ostvarili prosjek ocjena čistu peticu. Nagradu su dobili: Monika Galić, Katarina Turalija, Barbara Ivoš, Barbara Jakmirović, Ivana Jezidžić, Ana Šuta, Ružica Miličević, Ivan Lovrić, Tea Franjić, Sara Lukić, Klara Okadar, Bruna Tomas, Lovro Lovrić, Krešimir Škaro, Hrvoje Kelava, Mia Bagarić, Mia Branka Arsenijević, Magdalena Dugandžić, Branko Đorđević Udiljak, Marija Ivić, Ruža Jurič, Anabela Marina, Magdalena Mišura, Leonarda Nenadić, Luka Šarić, Matea Udiljak, Fran Herceg, Doris Dadić i Ana Barišić, Jelena Udiljak i Luka Marijanović. Program je upotpunjen glazbenim nastupima učenica Prve OŠ Jaklić Brune Tomas i Ane Šuta izvedbama Betthovenih skladbi na klaviru i Luke Mostarca, također učenika, koji je izveo Mađarski ples na harmonici. Inspirativne literarne radove na svečanosti pročitali su: Sara Lukić, Tea Franjić, Mia Branka Arsenijević, Ivana Jezidžić i Mia Bagarić.  (G. G.)

Dubrovnik

Šezdeset godina od smrti književnika, pravnika, književnika i kolekcionara Ernesta Katića mlađeg navršilo se 10. lipnja.

Ernest Katić mlađi

Tim je povodom Kazalište Marina Držića, čiji je bio dugogodišnji pravni savjetnik u razdoblju između dva svjetska rata, položilo vijence na njegov grob na gradskom groblju Sv. Križa na Boninovu. Vijenac su položili i članovi dubrovačkog ogranka MH čiji je Katić bio osnivač i od 1937. predsjednik. Katić se književnošću počeo baviti vrlo rano, a prvi je veliki uspjeh doživio 1914. uprizorenjem drame Jakobinka u zagrebačkom HNK-u. Većina je njegovih ostalih dramskih djela izvedena u dubrovačkom kazalištu. Iako je u povijesti hrvatske književnosti upamćen ponajprije kao dramski pisac, Katićev je književni opus raznorodan i sastoji se od poezije, novela, pripovijetki, eseja i novinskih članaka, a često je objavljivao pod pseudonimom Lukša s Orsana. Nakon smrti Katićevo djelo postupno je palo u zaborav te je upravo dubrovačko Kazalište Marina Držića potaknulo njegovo ponovno otkrivanje i dostojno vrednovanje postavivši 2010. njegove jednočinke Imbarak i Ljubav na Prijekome. Katić je bio aktivan član tadašnjega dubrovačkog javnog života i poticatelj brojnih akcija. Njegova rukopisna ostavština čuva se u Državnom arhivu u Dubrovniku. (G. G.)

Karlovac

U organizaciji karlovačkog OMH u Gradskoj knjižnici Ivana Gorana Kovačića 28. svibnja predstavljen je novi roman Jom Kipur Ivane Šojat. U prvom dijelu razgovora predstavljena je autorica kao književnica bogate biografije.

S predstavljanja romana Ivane Šojat u Karlovcu

Rođena u Osijeku, gradu koji je prisutan u gotovo svim njezinim djelima, završila je gimnaziju, dvije godine studija matematike i fizike na Pedagoškom fakultetu, a osam godina živjela je u Belgiji te tamo diplomirala francuski jezik. Piše vrlo popularne romane, zbirke priča i poezije za koje je, osobito za Unterstadt, koji je adaptiran u uspješnu kazališnu predstavu, dobila brojne nagrade. Osim što piše, prevodi s francuskog i engleskog. O Jom Kipuru govorilo se kao o kompleksnu romanu s tematikom Domovinskog rata, koji donosi intimnu priču o proživljenim ratnim strahotama hrvatskoga branitelja Josipa Matijevića. Autorica ga je pisala godinu dana, vješto izbjegla patetiku, srušila mit o braniteljima kao vječno problematičnim članovima društva, obračunala se, kao kaže, s vlastitim demonima rata i odala počast svima koje je poznavala, a koji više nisu među živima. Svečanost je popraćena glazbenim prilogom mladoga karlovačkog gitarista Roka Bunčića. (Hrvojka Božić)

Pula

U prostorima Ogranka MH u Puli 9. lipnja otvorena je izložba fotografija Pula mojim očima Dominika Wojciechowskog (1993), fotografa iz Poznanja (Poljska) koji trenutno studira hrvatsku filologiju na Sveučilištu Adama Mickiewicza u Poznanju sa svrhom ostvarivanja dokumentarnih projekata na području Balkana.

Dominik Wojciechowski, Autoportret

Projekt je rezultat tromjesečnoga rada za vrijeme programa Erasmus u Puli. Tema grada proteže se većinom fotografija te pokazuje utjecaj grada na nekoga tko nije turist, ali ni stanovnik Pule. Fotografije prikazuju svojevrstan dodir dviju kultura – poljske i hrvatske. Predstavljaju sirovu sliku Pule (Fažane i rta Kamenjak) i pokazuju je onakvom kakva ona jest, bez uljepšavanja ili „ikakve postprodukcijske manipulacije“, kako je rekao Daniel Mikulaco na otvaranju izložbe koja ostaje otvorena do 26. lipnja. Dvanaestoga lipnja održana je večer poezije. To je jedan od niza događaja u ovoj godini kojim se na prigodan način obilježava dvadeseta obljetnica studija hrvatskoga jezika i književnosti na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. Osim vlastitih pjesama, dvadeset sudionika pod mentorstvom potpisnice ovih redaka interpretiralo je klasike moderne i suvremene hrvatske poezije. Predstavili su se autori: M. Glavinić, T. Jakšić, P. Šantl, M. Jakovljević, B. Cindrić, T. Matković, S. Mojzeš, J. Pavić, T. Matković, A. Dunato, A. Cvek, D. Wojciechowski, M. Kolarić, E. Baćac, I. Mošnja, D. Bogdanović, V. Štefančić, J. Balenović, S. Šero i B. Cvenček. (Irena Mikulaco)

Rijeka

U organizaciji Razreda za književnost Ogranka Matice hrvatske u Rijeci u prepunoj Gradskoj vijećnici 10. lipnja predstavljena je pjesnička zbirka Tražio sam svoju ljubav, šesta po redu, uvaženoga autora Danijela Prodana. Knjigu su uz autora predstavili Marica Zrilić, Sanja Štifter i Goran Crnković, predsjednik Ogranka. Uredništvo pjesničke zbirke potpisuje Marija Pavešić, ovitak, ilustracije i grafičku pripremu Laura Varljen Herceg, a obradu teksta Vigor i Ilona Popić. Knjigu je objavio OMH u Rijeci uz potporu Upravnog odjela društvenih djelatnosti Primorsko-goranske županije i Gradskog poduzeća Krk iz Krka. Program večeri klapskom pjesmom uveličao je Trio Kvarner. (Zrinka Tolić Nikolić)

Samobor

Samoborski ogranak Matice hrvatske već desetu godinu objavljuje zbornik u kojemu se osvrće na svoj rad te izučava bogatu prošlost Samobora. Novo izdanje donosi izvješće o hvalevrijednim aktivnostima Ogranka 2012/13, u kojima se ističe izložba stotinjak žanrovski raznolikih nakladničkih izdanja 1990–2012. Neka od tih izdanja povijesnom i znanstvenom težinom nadilaze lokalno značenje. Samobor je nadišao svoje granice ne samo knjigom nego i djelovanjem koje je istražio urednik zbornika Milan Žegarac Peharnik. Približivši čitateljima duh vremena prosvjetiteljstva, istaknuo je ulogu Samobora kao središta tog razdoblja u Hrvatskoj, a osobito važnim smatra djelo Pet kamenova pračke Davidove Jurja Reša. Zbornik slijedi koncepciju knjige Milana Langa Samobor – narodni život i običaji istraživanjem tradicije i novih običaja. Ponajprije je usmjeren otkrivanju nepoznatog ili manje poznatog o Samoboru, pa i u ovome izdanju donosi najstarije samoborske knjige i isprave. Starinu je istražio i Zvonimir Jakobović kulturno-povijesno, mjeriteljski te leksikografski obradivši posude iz kojih se nekad pilo. Uz brojne druge teme u zborniku posebno mjesto zauzimaju stranice posvećene znamenitome kajkavskom piscu Hilarionu Gašparotiju i njegovim djelima. (Ida Hitrec)

Ston

  U Moskvi, u kulturnom centru Pokrovskije vorota, 14. lipnja predstavljena je knjiga Armenija – domovina svetoga Vlaha, ruskoga kroatista Artura Bagdasarova i hrvatskoga povjesničara Vinicija Lupisa, u organizaciji glasila armenske zajednice u Moskvi ŽAM. Knjigu je u travnju u Dubrovniku objavio stonski Ogranak MH sa svrhom približavanja armenskoga naroda i njegove etnokulturne baštine hrvatskoj javnosti. Knjigu i autore predstavila je Anna Givargizjan, glavna urednica časopisa ŽAM, koja je istaknula povijesnu bliskost i sličnost sudbina Armenije i Hrvatske. Bagdasarov je istaknuo da je u suvremenim rusko-hrvatskim i armensko-hrvatskim odnosima knjiga Matice hrvatske, najstarije hrvatske kulturne udruge, prvi put predstavljena u glavnom gradu Rusije. Lupis je posebno istaknuo vezu Dubrovnika i Armenije, odnosno štovanje gradskoga patrona sv. Vlaha iz armenske Sebaste. Podsjetio i na tragične stranice armenske povijesti te na stotu obljetnicu genocida nad Armencima koju je provodilo Osmanlijsko Carstvo. Na predstavljanju su prikazane i neke ekskluzivne fotografije sadanje i povijesne Armenije i njezine kulturne i crkvene baštine, a također i pojedine slike iz Državnoga arhiva u Dubrovniku, arhiva Dubrovačke i Korčulanske biskupije. Predstavljanju knjige Armenija – domovina svetoga Vlaha prisustvovali su predstavnici armenske, hrvatske i ruske javnosti uz sudjelovanje televizije. (Nenad Piskač)

Sveta Nedelja

Proslava Dana grada Svete Nedelje započela je u četvrtak 28. svibnja, svečanim otvaranjem izložbe Svetonedeljske vedute. Radove su izložili članovi ogranaka Matice hrvatske iz Samobora, Svete Nedelje i Zaprešića, a pridružile su im se i članice Društva žena Novi milenij iz Svete Nedelje.

Iz postava izložbe Svetonedeljske vedute

Željko Nemec, voditelj likovnog odjela Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, istaknuo je kako na izložbi imamo prilike vidjeti šaroliki presjek recentnoga stvaralaštva. Izložbu je nazvao „kaleidoskopom talenata, marljivosti i velikog pregnuća, što treba nagraditi jer uvelike pridonosi kulturnim životima triju prijateljskih gradova“. Predsjednik Ogranka u Svetoj Nedelji Ervin Škacan zahvalio je prisutnima na velikom odazivu i potpori svim dosadašnjim projektima Ogranka koji je lučonoša kulture u najmlađem hrvatskom gradu. Izložbu je svečano otvorio gradonačelnik Svete Nedelje Drago Prahin.
Izložba će se početkom lipnja preseliti u Zaprešić, a zatim i u Samobor, u Galeriju Prica. (Petrunjela Krajačić)

Vinkovci

OMH u Vinkovcima zajedno s vukovarskom podružnicom Hrvatske matice iseljenika organizirali su u dvorani OMH Vinkovci 27. svibnja, u povodu obilježavanja 70. obljetnice stradanja hrvatskog naroda na Bleiburgu, projekciju dokumentarnog filma Bleiburg – naličje pobjede. Scenarij je napravila Lada Džidić, a film je režirao Danko Volaić. U tom filmu Hrvatska radiotelevizija 1991. prvi put javno je progovorila o toj dugo čuvanoj, prešućivanoj, mračnoj tajni. U filmu su prikazana zbivanja od proljeća 1945. do svibnja 1945. i početka povlačenja prema Austriji. Opisana je situacija u kolonama koje se povlače od Zagreba, kroz Sloveniju do Austrije i paralelno politički pregovori i dogovori između Amerikanaca, Engleza, predstavnika NDH, Sovjetskoga Saveza i Titova štaba. Rekonstruirana je predaja u dvorcu iznad Bleiburškoga polja kada engleski časnik Scott izručuje partizanskom komandantu Milanu Basti, uz nazočnost ustaških časnika Danijela Crljena i Ivana Herenčića, razoružane hrvatske vojnike i među njima mnoštvo civila. Potom slijedi najpotresniji dio, tragovi križnih putova kroz Sloveniju i cijelu Jugoslaviju. Dokumentarno, kroz priče svjedoka koji su preživjeli Bleiburg i križne putove, rekonstruirano je potresno svjedočanstvo o tragičnoj sudbini velikog broja ljudi koji su se našli u tom vrtlogu. (Dražen Švagelj)

Vis

„Voljeti otok znači nužno voljeti sve što je vezano za otok: i njegove dubine i njegove visine, i njegova zelena polja i poludjele valove mora“ – tom je rečenicom u novome broju časopisa Hrvatska zora Sanja Nenadov započela tekst naslovljen Zaroniti u zvijezde.

Izd. OMH u Visu, 2015.

Časopis u izdanju OMH u Visu u 68. broju uistinu sadržajno zaranja u zvijezde prisjećajući se prošlosti Visa te slaveći njegovu sadašnjost na Dan sv. Jurja, nebeskog zaštitnika Grada. Važnost prošloga na prvim stranicama, u rubrici Iz znanosti, priziva Vesna Bučić istraživanjem drvenih stolaca u viškom muzeju. Tihih se svjedoka vremena prisjeća i Boris Čargo u radu Nove spoznaje o proizvodnji terakotnih figura u Issi. Najopširnija rubrika u časopisu, Iz života Višana, govori o životnosti otoka koju prikazuje Dobrila Cvitanović izvještajem o brojnim događajima kojima Vis odjekuje i šire, što pokazuje predstavljanje Memorijalne zbirke Ranko Marinković u Splitu popraćeno tekstom Tihane Skerbić. Ljepotu baštine nastoje očuvati i prenijeti i mladi, o čemu govori tekst Zabilježimo i obilježimo svoju baštinu! Taj je poziv poslušao jedan učenik podsjetivši, u rubrici Naši suradnici, na ljepotu jubovi po starinski. Slavljenju ljepote pridružuju se i pisci, istovremeni čuvari staroga i stvaraoci novoga, kojima je dana riječ u posljednjem dijelu časopisa. (Ida Hitrec)

Vukovar

U prigodi obilježavanja Dana grada Vukovara vukovarsko Gradsko vijeće Ogranku Matice hrvatske u Vukovaru dodijelilo je Medalju Grada Vukovara. Medalju je na svečanoj sjednici Gradskog vijeća primila predsjednica Ogranka Lidija Miletić. (G. G.)

Zadar

Nova knjiga germanista i povjesničara Ivana Pederina: Napoleon i europske sile u borbi za Dalmaciju (1797–1813) predstavljena je 14. svibnja u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru. Predstavljena knjiga, rezultat autorove obrade raznovrsne arhivske građe, najnovije je izdanje iz programa bogate nakladničke djelatnosti Ogranka MH u Zadru u 2015. Uvodnu riječ dao je Božidar Šimunić, a knjigu su potom predstavili recenzenti, ugledni profesori Zadarskog sveučilišta: Zaneta Sambunjak i Serđo Dokoza. Prema riječima recenzenata i prikazivača, znanstvena je vrijednost knjige u njezinu kulturološkom aspektu, filološko-povijesnom kontekstu te interdisciplinarnom pristupu, što svakako daje velik prinos dosadašnjim saznanjima o važnosti Dalmacije u europskoj povijesti. (Anica Serdarević)