Red poezije, red jazza

Dobra poezija i dobar jazz već su godinama zaštitni znak Kvirinovih poetskih susreta u Sisku. Da je tradicija uspješno nastavljena i 2015, potvrdilo je 19. izdanje te pjesničke manifestacije održano 5. i 6. lipnja u Gradu hrvatskih pobjeda, kako kaže turistički slogan na ulazu u Sisak, sa sudjelovanjem petnaestero nagrađivanih pjesnika. U središtu pozornosti ove je godine bilo troje pjesnika – Osječanin Delimir Rešicki (1960), dobitnik Plakete sv. Kvirina za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu, rad akademskog kipara Zlatka Brkića, pjesnikinja Nataša Nježić iz Siska (1980) čija je druga zbirka poezije Soba 99 proglašena najboljom knjigom pjesama autora do 35 godina te mladi sisački pjesnik Siniša Matasović (1980), autor na Susretima predstavljene debitantske knjige Sisak se uspješno pretvara da spava, upravo objavljene u nakladi Ogranka MH u Sisku. Pjesnike su u gradu biskupa Kvirina i Ljudevita Posavskog ugostili sisački matičari, organizatori pjesničke manifestacije koja se održava uz Dan grada i blagdan biskupa Kvirina. U središnjem dijelu predstavili su se pjesnici i književnici Krešimir Bagić, Lana Derkač, Marija Dejanović, Nikolina Dolfić, Stanislava Nikolić Aras, Nataša Nježić, Siniša Matasović, Želimir Periš, Delimir Rešicki, Davor Šalat, Zrinka Posavec, Luka Tripalo, Darija Žilić i Lada Žigo, a u sklopu popratnog programa otvorena je izložba Deana Zlovolića Tijela.

Na pjesničkom susretu u Sisku predstavilo se petnaestero hrvatskih pjesnika različitih generacija

Rešiciki – važno iskustvo suvremenoga pjesništva

Program Susreta službeno je započeo 5. lipnja uvečer u prostorima sisačkog ogranka Matice hrvatske u Rimskoj ulici pokraj Kupe, tik uz Kožarićeva Matoša na klupi, koji je zajedno s brojnim Siščanima imao priliku čuti probranu suvremenu hrvatsku poeziju. Prisutne su pozdravili u ime Središnjice MH akademik Josip Bratulić i Đurđica Vuković, predsjednica Ogranka MH u Sisku čija tradicija seže u 1836. Đurđica Vuković rekla je da Sisak nije samo grad nafte i čelika, kakav je imidž prije imao, već i grad umjetnika, što imena poput najvećeg sisačkog slikara Milana Steinera, Slave Striegla i Ivana Antolčića, medaljara Želimira Janeša, ali i nekih suvremenih kreativaca, kao što su slavni fotograf Ivan Posavec ili međunarodno poznat surf-rock bend The Bamby Molesters, zasigurno potvrđuju. U središtu prvoga dijela večeri bilo je proglašenje laureata i dodjela nagrada, nakon čega su se pjesnici predstavili svaki dvjema pjesmama.

Davor Šalat kazao je da se hrvatska književna kritika gotovo jednoglasno slaže da je poezija Delimira Rešickog jedno od najvažnijih iskustava našega suvremenog pjesništva, što je već potvrđeno brojnim priznanjima, sada i Plaketom sv. Kvirina. Krešimir Bagić podsjetio je da je Delimir Rešiciki u razdoblju od 1985. do 2005. objavio sedam pjesničkih zbirki u kojima je moguće naći sva obilježja postmodernoga pisma osamdesetih: decentrirani subjekt, slabu misao, govor razlike i intermedijalnu gestualnost. „Pjesničko iskustvo Delimira Rešicokog združuje pankersku izravnost i polemičnost grafita, blještavilo plakata i mrak predgrađa, angažman i melankoliju, subverziju i ljubav, etiku i estetiku. Plaketa sv. Kvirina za ukupan prinos hrvatskom pjesništvu samo je jedna od vanjskih potvrda važnosti tog iskustva za sadašnjost i budućnost naše poezije, samo je vanjski poticaj da se vratimo tom iznimnom lirskom opusu.“

Govoreći o novoj knjizi Nataše Nježić Soba 99 Darija Žilić rekla je da je riječ o sjajnom konceptualnom tekstu koji nastaje u dijalogu s jednim drugim tekstom, s knjigom Soba 66 mladoga pjesnika iz Vinkovaca Franje Nagulova. Autorica pogovora Lada Žigo ustvrdila je da je Nataša Nježić napravila veliki rez u poeziji i stvorila dojmljiv pjesnički apsurd koji neodoljivo podsjeća na Beckettovu dramu Svršetak igre. „Bitna razlika između Beckettove drame i ove pjesničke zbirke jest u jeziku – dramski pisac apsurd izražava ‘kočenjem’ riječi, stankama, tišinom, a Nataša Nježića krizu smisla izražava misaonim zagonetkama, filozofskim igrarijama, dok joj rečenica ostaje tečna, prozaična i prozračna.“

Izd. OMH u Sisku, 2015.

Pod svjetlima pozornice

Nakon uručenja priznanja program se preselio u obližnji Siscia jazz klub, smješten u podrumu povijesnoga Malog kaptola, gdje se u neformalnijoj atmosferi održala glazbeno-poetska večer. Na pozornici su se izmjenjivali pjesnici i virtuozna svirka kvarteta Damir Kukuruzović Django Group. Gosti, koji su taj dio programa prepoznali kao specifičnost Kvirinovih susreta, mogli su čuti da se na terasi kluba, zahvaljujući poznatom sisačkom gitaristu Kukuruzoviću, tijekom srpnja održava međunarodni Siscia open jazz & blues festival, koji redovito ugošćuje najveća imena hrvatskog i svjetskog jazza. Ove godine od 4. do 25. srpnja održava se jubilarno 10. izdanje na kojem će nastupiti jedan od najistaknutijih svjetskih gypsy jazz gitarista Robin Nolan, poznati njemački jazz-gitarist Wawau Adler te legenda svjetskog bluesa Wes Mackey.

Izd. Naklada Đuretić, 2015.

Drugoga dana Susreta u prostorima Ogranka prijepodne je predstavljena zbirka Sisak se uspješno pretvara da spava Siniše Matasovića, agilnoga člana sisačkog OMH koji u Ogranku vodi večeri poezije Stihovnica Siska. „Siniša Matasović uz svoju jasnu osebujnost izražava i neke poetičke osobine koje imaju šire generacijsko zračenje“, apostrofirao je urednik izdanja Davor Šalat i dodao da je knjiga naslovljena prema trećem ciklusu u kojem autor sažima sve svoje najvažnije teme. „Besperspektivni život unutar besperspektivnog grada ocrtan je generacijskim druženjima s mahom besciljnim ljudima, sisački gradski i prigradski krajolik zastrt je stalnim industrijskim zagađenjem, a noć i Kupa izvori su mogućega smislenijeg doživljavanja svijeta i života. Sisak se opisuje kao grad koji ima drukčiju stvarnost i vrijeme od, primjerice, Zagreba, kao grad koji u svojem propadanju sve više naginje letargiji s njezinim lošim, ali i ponekim dobrim stranama: Sisak je govno od grada i u Sisku uopće nije loše, / ovisi kako na to gledaš i / koliko je prijatelja sjelo/ s tobom na kavu pa ste naručili pivo. / ‘hoćemo na kavu?’, u Sisku se to samo tako kaže / kao opravdanje da bi se naručilo sve osim kave. / nitko ne misli ozbiljno, promašen smo grad i narod“ (O trigliceridima i frižideru).

 Đurđica Vuković na koncu je najavila novi broj časopisa Riječi te još tri knjige u izdanju Ogranka ove godine: razgovore novinara Andrije Tunjića, studiju o arhitekturi i glazbi Mirne Rudak Lisak te zbirku dječje poezije Antonije Ugarković. Kazala je da će u sklopu jubilarnih dvadesetih Susreta biti predstavljena antologija svih dosadašnjih laureata, među njima i sisačkog pjesnika Slavka Jendrička, koji je upravo nagrađen Nagradom Grada Siska. Pjesnički susret završio je razgledom sisačkih znamenitosti pod vodstvom tajnika Ogranka Tomislava Dovranića. On je grad danas najpoznatiji po korupcijskim aferama i radničkim prosvjedima u Gradskom muzeju pjesnicma predstavio na temelju njegove bogate prošlosti. Od prapovijesti, preko drevne Segestice i rimske Siscije, kada je u gradu bila i kovnica novca, do novijih vremena u kojima se Sisak afirmirao kao važno industrijsko središte. Pjesnici su također mogli saznati manje poznat podatak da je u Sisku osnovan prvi nogometni i hokejaški klub u Hrvatskoj te da je u sisačkoj željezari nekad radilo 14.000 ljudi. Danas ih radi stotinu i dvadeset.