Beč

U Hrvatskom centru u Beču 28. svibnja predstavljena je zbirka pjesama Božja ofčica Mirne Weber. Kao gošća u predstavljanju je sudjelovala urednica zbirke i pjesnikinja Božica Jelušić. Prisutne je u ime Ogranka MH u Beču predstavio dopredsjednik Miroslav Cvar.

S predstavljanja zbirke Mirne Weber

Rad Mirne Weber u nastavku je predstavila Božica Jelušić koja je kazala da se Mirna Weber poezijom intenzivnije bavi zadnjih pet godina. Božica Jelušić osvrnula se i na stanje poezije u Hrvatskoj te posebno na pjesnike koji pišu na kajkavskom jeziku, jer je i sama kao pjesnikinja zastupljena u svim relevantnim antologijama hrvatske poezije u protekla tri desetljeća. Mirna Weber tijekom predstavljanja pročitala je nekoliko pjesama iz svoje zbirke pokušavši Hrvatima u Beču približiti ljepotu kajkavskog jezika. Pjesme Roža autorice Laura Mjeda Čuperjani i Varaždin nas zible autora Elvisa Međerala izvele su mezzosopranistica Sandra Hrašćanec i pijanistica Željka Caparin, koje su spojile kajkavsku riječ i glazbu. (Zvonimir Vučur)

Čakovec

Knjiga Krešimira Pavlica Ispiranje zlata u Međimurju u OMH u Čakovcu predstavljena je 26. svibnja. „Knjiga je čitka, pisana popularno-znanstvenim stilom, dok na mah čak podsjeća na romantičarsko-realističke opise Turgenjeva“, kazao je Ivan Pranjić, predsjednik Ogranka. Recenzent, Feletar, opisao je knjigu kao „spomenar malih zlatara s Drave“. Uz fotografije Dalibora Striškovića, Vanje Štebiha i autora, na više od 140 stranica čitatelji imaju prilike vidjeti dokumente, povijesne zapise te ispovijedi majstora i ispirača zlata – atraktivan i vrijedan spomenik međimurskoj baštini. Promocija je bila posebna i po svjedočenju 93-godišnjeg Matije Horvata Jadanova, ispirača zlata iz Donjeg Vidovca. Autor je rekao da se ideja za knjigu rodila jednog dana 2011. kad je shvatio koliko se Drava isušila te da bi za pedesetak godina mogla u potpunosti promijeniti svoje ruho. Program su obogatile Ljubica Kopasić i Ivana Štefić Pavlic pjevajući tradicionalne međimurske pjesme, među kojima se našla i ona posvećena ispiračima zlata. (Andreja Rambrot)

Čitluk

U sklopu programa obilježavanja Dana Općine Čitluk od 21. svibnja do 21. lipnja u Galeriji Kluba Matice hrvatske postavljena je izložba Minijature grafičkog umjetnika Zorana Zelenike. Kao dio proslave 21. svibnja predstavljen je i roman Svijetla strana sunca autora Mate Grbavca, umirovljenog učitelja koji je prosvjetnim radom zadužio brotnjanski kraj. Čitlučki OMH nedavno je objavio roman Medaljon, prozni prvijenac mostarske književnice Anite Marinac. Knjiga je predstavljena pred prepunom dvoranom Hrvatskog slova u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 28. svibnja te u Splitu 3. lipnja u Dominikanskom samostanu, u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt. U Zagrebu knjigu su predstavili Miroslav Međimorec, Benjamin Tolić i Mate Kovačević, a u Splitu fra Miljenko Stojić, povjesničar Tomislav Đonlić te novinar i publicist Joško Čelan. Roman obrađuje fenomen škripara, ljudi iz Hercegovine koji su 1945. odbijali priznati novu vlast i nastavili se boriti gerilskim načinom otpora. (G. G.)

Delnice

Profesori i studenti kroatistike sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta pod vodstvom Marije Malnar Jurišić boravili su u Delnicama 6. lipnja, nakon boravka u Čabru. Cilj i želja putovanja kroz Gorski kotar bilo je istraživanje goranskih govora. Susret je održan u gradskoj vijećnici, gdje je predavanje o radu i djelovanju etnoudruge Prepelin ‘c’ izložio njezin predsjednik Davor Grgurić. Skupu je prisustvovala i pjesnikinja Zlata Bujan Kovačević, koja je govorila svoje pjesme i pjesme goranskih autora. Skup je u ime domaćina pozdravila predsjednica Ogranka MH u Delnicama Nives Marijanović, koja je predstavila dva značajna pjesnika Delničana: Jakova Majnarića, kojemu će se 2016. posvetiti goransko dijalektalno sijelo učenika škola Gorskog kotara Govor mog zavičaja, i u povodu 100. obljetnice smrti Antona Majnarića, pučkog pjesnika koji je pisao na delničkom. Fakultetskoj knjižnici darovane su knjige izdanja Ogranka tiskane u protekle 23 godine. (G. G.)

Dubrovnik

Mnogi biografski podaci rodonačelnika hrvatskoga pejzažnog slikarstva Mata Celestina Medovića (1857–1920) dosad su, zbog nedostatka građe, bili nepoznati. To bi se uskoro moglo promijeniti, a prvi je korak u tom smjeru predstavljanje Medovićeva novootkrivenog dnevnika i neobjavljene monografije don Nedjeljka Subotića Sabatinija o velikom hrvatskom slikaru, napisane prije osamdeset godina.

Mate Celestin Medović

Predstavljanje je održano 14. svibnja u Dvorani pape Ivana Pavla II, u organizaciji dubrovačkog OMH i KUD-a Mato Celestin Medović – Kuna Pelješka. „Često mislimo da se o Medoviću više nema što reći, ali s pomoću ovih zapisa iz prve ruke saznajemo što stoji iza lika i djela ovoga hrvatskog slikara“, rekao je Antun Karaman. „Zahvaljujući benevolentnosti nećakinje don Nedjeljka Subotića, Darinke Fischer, dnevnik nam je postao dostupan. Potrebna je samo volja i financijska sredstva kako bi se on mogao transkribirati i tiskati“, kazao je Paljetak. (G. G.)

Jastrebarsko

Predstavu nastalu prema tekstu Nine Škrabea Striček Vilček ili Kako je Shakespeare postao Špeksir u izvedbi Dramskog studija Jaska u tjedan dana u Jastrebarskom vidjelo je više od tisuću gledatelja. Svečane premijerne izvedbe odigrane su 29. i 30. svibnja, već uigranu ekipu, zaslužnu za kazališne komade Knjiga o džungli, Kako je Tvrtko otkrio Božić, Pustolovine Huckleberryja Finna i Mary Poppins, predvodi redateljica Klementina Škrabe, dok je asistentica redateljice Martina Barundich.

S premijere nove predstave Nine Škrabea

Pedesetak glumica i glumaca pripremali su Špeksira veći dio kazališne sezone, a u posljednjih mjesec dana uz uobičajene probe na sceni mladi kazalištarci imali su posebnu radionicu oslikavanja kulisa pod vodstvom scenografkinje Ivane Strmečki Vučina, plesne probe koje su vodile koreografkinje Ines Jerčinović i Marta Brkljačić, dok je scene mačevanja osmislio dramski umjetnik Anđelko Petric. Predstava je nastala u sklopu djelovanja udruge Kreativni studio Zvrk i pod okriljem Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom te uz potporu niza pokrovitelja (G. G.)

Kastav

U sklopu obilježavanja Dana grada 5. lipnja u organizaciji Ogranka MH u Kastvu održan je 5. znanstveni pogovor o kastavskim učiteljima, s predstavljanjem kalendara Istran za 1869. i 1870. U toj prigodi predstavljan je i srebrni kalež Vjekoslava Spinčića iz 1887. (G. G.)

Koprivnica

Muzej grada Koprivnice priprema izložbu Koprivničke postrojbe u VRO Oluja, koja će biti prigodno otvorena 3. kolovoza. Glavni koncept izložbe jest prikupiti i na izložbi predstaviti javnosti donacije sudionika iz triju podravskih postrojbi koje su sudjelovale u operaciji Oluja, a sa svrhom obogaćivanja fundusa Muzeja. Iz Muzeja i Ogranka upućen je poziv zainteresiranim sudionicima da dostave priloge. Prikuplja se raznolika građa od fotografija, videozapisa, karata, plakata, novina i novinskih isječaka, amblema, novčanica do uporabnih vojničkih predmeta – uniformi, čizama, kaciga, beretki, cigareta, upaljača, opasača, a po metodologiji Hrvatskoga povijesnog muzeja. Također, u muzeju će se kamerom snimati sjećanja sudionika u operaciji Oluja. Izložba je financirana sredstvima Ministarstva kulture RH i grada Koprivnice, a suradnici izložbe su i Hrvatski povijesni muzej i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata iz Zagreba. (G. G.)

Marija Bistrica

U sklopu Antunovih dana u dvorani Sv. Franje u Zagrebu na Svetom Duhu od 30. svibnja do 5. lipnja održan je prvi Festival kršćanskoga kazališta. Organizatori festivala bili su Hrvatska provincija svetog Jeronima franjevaca konventualaca, Veritas – glasnik i Župa svetog Antuna Padovanskog. Povjerenstvo u sastavu Sanja Nikčević, Tanja Popec i Josip Blažević u festivalski je program za izvođenje odabralo sedam predstava, među kojima i predstavu Kinč osebujni Ogranka MH u Mariji Bistrici. Bila je to četvrta izvedba Kinča, možda najuspjelija dosad. Izvedena u prostoru koji je udovoljavao po svim kriterijima zahtjevima tehnike kazališta sjena, tehnički besprijekorna, uigrana, obogaćena novim zvučnim efektima, predstava je prštala životom, razigranošću, velikom pozitivnom energijom mladosti. (Ivančica Tomorad)

Mostar

Koncertom u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače na kojem je izvedena Mozartova Krunidbena misa i Vivaldijeva Gloria, RV 589, spušteni su zastori još jednoga Mostarskog proljeća – XVII. dana Matice hrvatske u Mostaru. Manifestaciju je zatvorio gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, kojemu su tom prigodom uručene i posebne nagrade – Velika povelja Matice hrvatske Mostar i Kristalna Matica maestra Vjekoslava Šuteja, za dugogodišnju potporu i osobit prinos programima Mostarskog proljeća.

Zatvaranje Mostarskog proljeća 2015.

Priznanja su mu uručili rektorica Sveučilišta u Mostaru i predsjednica Ogranka MH u Mostaru Ljerka Ostojić i počasni predsjednik MH akademik Josip Muselimović. Na koncertu kojim su završeni ovogodišnji Matičini Dani u Mostaru, nastupile su solistice Ilijana Korać (sopran) i Monija Jarak (mezzosopran) te solisti Stefano Surian (tenor) i Marijo Krnić (bas), uz Akademski pjevački zbor Sveučilišta u Mostaru i Akademski zbor Pro musica i Simfonijski orkestar Mostar. Izvedbom je dirigirao Igor Tatarević. Ovogodišnje izdanje Mostarskog proljeća ponudilo je mnoštvo vrijednih programa među kojima se ističe velebna izložba Viribus unitis, u Galeriji Aluminij, s 95 umjetnina majstora likovne umjetnosti, između ostalih – Delacroixa i Dalija. (G. G.)

Orahovica

Ogranak Matice hrvatske u Orahovici već tradicionalno, u vremenu Orahovačkog proljeća, postavlja izložbe o nepoznatim i zaboravljenim događajima iz prošlosti grada. U posljednjih nekoliko godina orahovički matičari započeli su predstavljati likovne umjetnike. Godine 2012. priredili su izložbu Franje Molnara, 2013. Jelene Kašić, prošle godine Tomislava Martinčevića, a ove godine izložbu slikarice Žane Erdelji.

S izložbe Žane Erdelji

Osim ove izložbe dva dana poslije, 5. lipnja, otvorena je i tradicionalna izložba, i to 13. po redu, Nepoznata Orahovica Duška Rađenovića. Žana Erdelji priznata je, akademski obrazovana, slikarica rođena u Krivom Rogu u Ukrajini, a od 1997. živi u Hrvatskoj, u Vinkovcima. Mnoga njezina djela krase privatne kolekcije diljem Europe, SAD-a i Kanade. Nepoznata Orahovica povjesničara amatera Duška Rađenovića ove je godine bila posvećena Lageru, tj. vojnoj bolnici koja je u Orahovici postojala od 1914. do 1918. (Damir Najmenik)

Poreč

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske i Gradske knjižnice u Poreču knjiga Trenuci mlade Dore Hrelja, učenice 1. razreda Srednje škole Mate Balote iz Poreča predstavljeno je 9. lipnja u Gradskoj knjižnici. Knjigu su predstavili recenzentica Sonja Buljević, glavni urednik Zlatan Varelija i autorica knjige Dora Hrelja. Knjiga je nekoliko dana prije, 3. lipnja, predstavljena i u Pučkom otvorenom učilištu u Bujama. (G. G.)

Rijeka

U prostorijama Državnoga arhiva u Rijeci 26. svibnja održan je gitaristički koncert u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Rijeci te riječkog područnog odsjeka Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Bogati i raznorodni program koji su priredili Tomislav Vukšić i Krešimir Bedek izveli su studenti Akademije: Luka Lovreković, Antonio Ivan Šangulin, Paulina Kovačević i Franjo Droždek na oduševljenje riječke publike. Izvrsna izvedba djela J. S. Bacha, J. Turine, I. Padovca, V. Ivanovića, C. Domeniconija popraćena je aplauzima riječke publike.(Zrinka Tolić Nikolić)

Široki Brijeg

U Narodnoj knjižnici Široki Brijeg 22. svibnja u organizaciji širokobriješkog ogranka Matice hrvatske održan je kulturni program pod naslovom Matičine večeri s…, a tema prve večeri bio je Andrija Zeljko – svestrani Širokobriježanin, profesor matematike, pisac i novinar, ali i filmski te kazališni glumac koji je tom večeri ujedno proslavio četrdeset godina karijere. Andrija Zeljko rođen je 1943. u Donjem Crnču, a u mnogomu je bio prvi u Širokom Brijegu, prije svega na polju kulture. O njegovoj karijeri govorili su prijatelji, suradnici i gosti: fra Dane Karačić, Ljubo Mikulić, Blanka Kraljević, Miro Naletilić, Željka Šaravanja, Marko Knezović, Zdravko Kutle, Ana-Marija Prskalo, Sanijela Matković. Posebni gost bio je Andrijin profesor iz Gimnazije na Širokom Brijegu, književnik, novinar i TV-urednik Zdravko Ostojić. Glazbene trenutke večeri uljepšale su klape Diva te klapa Dobrkovići koja je izvela dvije pjesme čiji je autor tekstova Andrija Zeljko. (G. G.)

Velika Gorica

Na tradicionalnom susretu u sklopu Matičina četvrtka 28. svibnja rad u protekloj godini predstavilo je Hrvatsko pjevačko društvo Kučani. Osnovano 2009, Društvo njeguje zborno pjevanje u troglasju i četveroglasju uz repertoar domaćih kajkavskih popevki, obrada narodnih napjeva, pučkih crkvenih, liturgijskih i harmoniziranih pjesama, duhovnih šansona, popularnih pjesama s raznih festivala, dalmatinskih klapskih napjeva. Broji ukupno 35 članova, dirigent je do siječnja ove godine bio maestro Branko Puceković, a sada je palicu preuzeo Siniša Belošević. Društvo je dosad imalo stotinjak javnih nastupa, a djelovanjem godinama obogaćuje kulturni život u mjestu Kuče, gradu Velikoj Gorici, Zagrebačkoj županiji i šire. (G. G.)

Vinkovci

U vinkovačkoj Gimnaziji M. A. Reljkovića, a u organizaciji Ogranka MH u Vinkovcima, predstavljeno je dvojezično, slovensko-hrvatsko izdanje Baščanska ploča, poema autora Mile Pešorde.

Mile Pešorda

Tu knjigu hrvatskoga pjesnika Pešorde, u prijevodu slavistice Ines Cergol na slovenski jezik, objavio je slovenski nakladnik Društvo 2000 iz Ljubljane. Do susreta s hrvatskim pjesnikom i proljećarom Pešordom i predstavljanja slovensko-hrvatskog izdanja njegove knjige Baščanska ploča, poema došlo je na inicijativu predsjednika MH, akademika Stjepana Damjanovića, koji je susret organizirao zajedno s Draženom Švageljom, predsjednikom vinkovačke OMH. Poemu čini 25 pjesama u kojima se prepleću literarne reminiscencije iz svjetske lirike i judeokršćanske tradicije s Baščanskom pločom kao narodnim simbolom, a naišla je na dobru kritiku čitatelja i javnosti, rekao je akademik Stjepan Damjanović. Prema riječima autora Mile Pešorde, poema je nastala u dahu, a pisana je od 1978. u Parizu do 2005. u Zagrebu. Knjiga je dobila književnu nagradu za poeziju Dubravko Horvatić i nagradu Antun Branko Šimić. (G. G.)