Za lustraciju nije kasno

Građanska Inicijativa EU 1481, nazvana po rezoluciji Parlamentarne skupštine Vijeća Europe broj 1481 iz 2006. o osudi komunističkih zločina, predstavljena je u Matici hrvatskoj 21. svibnja. Na konferenciji su sudjelovali Jure Vujić, pročelnik odjela za politologiju MH u sklopu kojega inicijativa djeluje, Matičin glavni tajnik povjesničar Zorislav Lukić te povjesničari Ivan Bulić i Mario Jareb. Temeljni je cilj inicijative priređivanjem okruglih stolova i drugih znanstvenih programa senzibilizirati javnost za suočavanje s totalitarnom komunističkom prošlošću i potaknuti mjerodavne institucije da donesu hrvatskim prilikama odgovarajući zakon o lustraciji.

Zorislav Lukić, Ivan Bulić, Jure Vujić i Mario Jareb /  Snimio Mirko Cvjetko

Obrazlažući svrhu i smisao inicijative, Mario Jareb ustvrdio je da u Hrvatskoj postoji konsenzus o pitanju osude fašizma i nacizma, dok s komunizmom nije tako. Jure Vujić kazao je da će inicijativa okupljati širi krug hrvatskih intelektualaca i znanstvenika koji će i institucijama Europske Unije nastojati ukazati na poteškoće, opstrukcije i propuste u osudi komunističke prošlosti u Hrvatskoj. Osvrnuvši se na povijesni kontekst takve inicijative, Ivan Bulić istaknuo je negativne posljedice prešućivanja komunističkih zločina u Hrvatskoj, za što je odgovoran „ostatak totalitarnog uma i prakse u hrvatskim javnim institucijama“. Mario Jareb naglasio je nužnost uspostave hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra komunističkih i ostalih totalitarnih zločina u Hrvatskoj i Jugoslaviji, čije bi djelovanje bilo usmjereno dokumentiranju i istraživanju te održavanju sjećanja na postupke totalitarnih i autoritarnih režima na hrvatskom narodnom i državnom području od razdoblja postojanja prve Jugoslavije do sloma komunističkoga režima 1990.

Zorislav Lukić kazao je da će se Inicijativa baviti znanstvenim radom, pri čemu će u javnost ići samo s tvrdnjama i činjenicama koje se mogu dokazati. Kao primjer budućega djelovanja Inicijative prema hrvatskim pravosudnim tijelima naveo je slučaj Budimira Lončara, prema njegovim riječima paradigme nekažnjenih jugoslavenskih komunističkih zločina, kojim bi se mogao baviti i budući zakon o lustraciji. Javnost je upoznao sa službenim dokumentom tadašnje OZNA-e s područja Zadra iz lipnja 1945, koji je potpisao tadašnji načelnik Budimir Lončar, u neovisnoj Hrvatskoj savjetnik predsjednika Mesića i Josipovića. Lončar u njemu na eksplicitan način šalje upute Okružnom narodnom sudu Zadra da optuženiku, kojega je proglasio neprijateljem naroda, presudi najstrožu, smrtnu kaznu. Lukić je podsjetio i na Lončarov govor na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a u rujnu 1991, gdje se kao predstavnik Jugoslavije zalagao za usvajanje rezolucije o embargu na prodaju oružja za područje bivše Jugoslavije – čime je Hrvatska bila izručena srpskom agresoru na pladnju.

Sve postkomunističke zemlje provele su neku vrstu lustracije, dok je u tome Hrvatska zemlja slučaj, naglasili su sudionici konferencije poručivši da primjer Makedonije, koja je zakon o lustraciji donijela 2009, pokazuje da za lustraciju nije kasno. Istaknuto je da lustracija ne smije biti lov na vještice, ni oblik političkog ili ideološkog revanšizma, već s hrvatskim društvenim, političkim i pravnim prilikama usklađen demokratski proces koji će u konačnici potaknuti i gospodarski rast.