Tridesete godine – zlatno doba Ivanine popularnosti

Kako na zanimljiv način predstaviti knjigu koja je bibliografija djela Ivane Brlić-Mažuranić i popis literature o njezinu životu i opusu?

Izd. OMH u Slavonskom Brodu, 2014.

Treba reći da bibliografski podaci pružaju višestruk pogled na Ivanu Brlić i njezino stvaralaštvo, odnosno pretraživanje bibliografije djela i literature po više ključeva: žanrovskom, kronološkom, uredničkom, jezičnom.

Kao zanimljivost treba istaknuti impresivan broj prijevoda Šegrta Hlapića na strane jezike (ukupno 24): češki (1930), slovački, slovenski, njemački, gradišćanskohrvatski, makedonski, engleski (1971), albanski, ukrajinski, bugarski, mađarski, rumunjski, retoromanski, kineski, španjolski, francuski, esperanto, japanski, perzijski, bengalski, vijetnamski, srpski, ruski i korejski. Također, u bibliografiju su uvrštena i izdanja romana na brajici, audio- i filmski zapisi Hlapića na hrvatskom i na engleskom, animirane inačice, digitalizirano prvo izdanje, nekoliko e-izdanja, strip-izdanje koje je 1992. izlazilo u časopisu Radost, slikovnica iz 2001. te jedno slavonskobrodsko izdanje iz 1996. ilustrirano dječjim crtežima...

Literaturu otvara Matošev osvrt Lirika iz Hrvatskog kola iz 1912. O Ivani Brlić-Mažuranić Matoš je napisao još dva rada, od kojih je posljednji, Klasična knjiga, vjerojatno najcitiraniji kritički osvrt na Šegrta Hlapića, ali i na neko djelo hrvatske dječje književnosti uopće. Književnim povjesničarima bit će indikativan podatak da je taj isti članak, kako vidimo iz literature, pretiskan još tridesetak puta kao predgovor ili pogovor raznim izdanjima spomenutoga romana. Ostaje pitanje je li uzrok tomu njegova nedvojbena važnost ili jednostavno nemar i nedostatak uredničke ili priređivačke kreativnosti? Važan je i podatak da se 1924. nakon objavljivanja engleskog prijevoda Priča iz davnine u Londonu i New Yorku u engleskoj i američkoj štampi pojavilo tridesetak članaka o tom događaju.

Obradom i analizom podataka izrađen je i grafikon na kojemu se može pratiti ritam, odnosno intenzitet objavljivanja izdanja po žanrovima te literature o autorici. Iz njega se vidi da su tridesete godine prošloga stoljeća vrhunac njezine karijere, ali i recepcije njezinih djela, dok je najstabilnije razdoblje njezine visoke popularnosti bila druga polovica 20. stoljeća. Različiti uvidi do kojih je moguće doći iščitavanjem podataka iz Bibliografije svjedoče o važnosti i stalnom mjestu spisateljice u hrvatskoj kulturi, ali i o njezinoj ulozi u promociji hrvatske dječje književnosti u nas i u svijetu.