Šimić i danas nadahnjuje

Ovogodišnji Šimićevi susreti, jedna od najvažnijih i najdugovječnijih kulturnih manifestacija u Bosni i Hercegovini, održani su od 2. do 8. svibnja, uz program u Drinovcima, Grudama, Širokom Brijegu i Mostaru. Kao i svake godine i ovogodišnja manifestacija, koje su glavni organizatori Ogranak Matice hrvatske u Grudama i Općina Grude, pokušala je uključiti mjesta i gradove važne za velikoga Antuna Branka Šimića, njegov put, obrazovanje i razvoj. Susreti su svečano otvoreni u Šimićevim rodnim Drinovcima, a otvorila ih je županijska ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i športa Ružica Mikulić. Uz svečanost otvaranja predstavljana je knjiga Drinovci su čuđenje u svijetu lokalnog autora Petra Majića. Putopisni je to esej, prema autorovim riječima pokušaj lirskog prikaza svega dostupnog što nam je Bog dao na ovom malom prostoru, a upravo su Drinovci preslika tog prostor. Autor, poput Šimića, moglo se čuti na predstavljanju, ostavlja u sebi dio za čuđenje, te kroz ljepotu prirode traži veličinu Boga.

Predsjednik Matice hrvatske Stjepan Damjanović govorio je o Matičinim izdanjima djela A. B. Šimića

Idućih dana kulturna zbivanja su se preselila u Grude, pa su tako 4. svibnja svečano otvoreni Kulturni dom Antun Branko Šimić i gradska knjižnica. Tom je prigodom predstavljena i knjiga Šimićevih pjesama na francuskom jeziku Au bord du monde prevoditeljice i književnice Martine Kramer. Na susretima je gostovala i glumačka družina Histrioni iz Zagreba koja je izvela predstavu Muke po Iveku. U ponovnom spajanju za Šimića bitnih mjesta, vinkovačka Galerija Slavko Kopač otvara u Franjevačkoj galeriji u Širokom Brijegu izložbu vinkovačkih umjetnika Josip Juraj Strossmayer 1815–2015. – kistom – dlijetom – perom.

Posljednjeg dana manifestacije, već tradicionalno, književnici se susreću s učenicima u osnovnim i srednjim školama, a manifestacija svoj vrhunac doživljava svečanom akademijom i svetom misom u čast Antuna Branka i Stanislava Šimića. Na svečanoj akademiji dodijeljene su nagrade mladim pjesnicima, kao i glavna nagrada Antun Branko Šimić Društva Hrvatskih književnika Herceg-Bosne, koja je pripala književniku Anti Zirdumu za roman Učiteljica modnog krojenja u Sarajevu 1914.

Svečanost zatvaranja ovogodišnjih Šimićevih susreta svojom je nazočnošću uveličao predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović koji je održao predavanje na temu A. B. Šimića. Akademik Damjanović osvrnuo se na Matičina izdanja Šimićevih djela kroz povijest. Matica hrvatska je još 1933. kao svoje izvanredno izdanje ponudila Šimićeve Izabrane pjesme, a Matičin niz Stoljeća hrvatske književnosti prije tri godine pod istim je naslovom izdao dvije Šimićeve knjige. Između ta dva izdanja bilo ih je s Matičinim znakom još nekoliko, rekao je akademik. Najopsežnije Matičino predstavljanje Šimićeva djela dogodilo se u sarajevskom ogranku MH, koji u svom ciklusu Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga nudi opsežan izbor Šimićevih djela – u jednoj knjizi stihova i dvije knjige proze. „Iz ovoga vidimo da je Matica poklanjala prikladnu pažnju pjesniku za kojega se uvijek ističe da je među najboljim u ukupnom trajanju hrvatske pjesničke riječi“, zaključio je akademik Damjanović.

U dijelu programa Pjesnici su čuđenje u svijetu svoje pjesme čitali su pjesnici Marina Kljajo Radić, Miljenka Koštro, Tomislav Žigmanov, Miroslav Mićanović i Dragan Marijanović. In memoriram profesoru Krešimiru Šegi, nedavno umrlom hercegovačkom pjesniku, izrekao je književnik Miro Petrović. Posljednju zahvalu svima sudionicima, organizatorima i posjetiteljima ovogodišnjih, iznimno posjećenih Susreta izrekao je predsjednik Organizacijskog odbora Šimićevih susreta i načelnik Općine Grude Ljubo Grizelj.

Šimićevi susreti ustanovljeni su 1964, uz 39. obljetnicu smrti Antuna Branka Šimića. Šezdesetih godina prošlog stoljeća Šimić ulazi u nastavne planove pa i mlada Općina Grude uviđa da je potrebno učiniti nešto na afirmaciji hercegovačkog pjesnika. Manifestacija Šimićevi susreti uvela je Hercegovinu i male Šimićeve Drinovce na kulturnu kartu BiH, Hrvatske i cijelo područje bivše države.

U svom polustoljetnom hodu Susretima u čast braće Šimić, prošlo je mnoštvo umjetnika, pjesnika, književnika, glumaca, slikara, glazbenika u čijem je izražaju uživala mnogobrojna publika, od Drinovaca pa do Zagreba. Povijest održavanja Susreta nije uvijek išla glatko i mijenjala se s političkim i društvenim promjenama, ali je prvobitna ideja ostala ista, kao i snaga Šimićeve pisane riječi, koja nas i danas nadahnjuje i tjera na čuđenje.