Prvo kritičko izdanje Ivanina djela

Objavom posljednjega, petog sveska kritičke redakcije Ivaninih književnih ostvarenja, Bibliografija: izdanja djela i literatura o Ivani Brlić-Mažuranić (1903.-2014.), davna želja naše najpopularnije književnice da dobije svoja sabrana djela napokon je ostvarena. Zaslugom izdavača – Ogranka Matice hrvatske u Slavonskom Brodu i njezina predsjednika Ivana Medveda – te urednika i priređivača Vinka Brešića, koji je okupio vodeće stručnjake akademske zajednice, djela Ivane Brlić-Mažuranić okupljena su prvi put u jednoj ediciji, i to u obliku kako ih je autorica napisala i htjela objaviti.

Vinko Brešić / Snimio Mirko Cvjetko

Posljednji svezak i cjelinu Sabranih djela 23. travnja u Središnjici Matice hrvatske predstavili su urednik Vinko Brešić i suradnici na projektu Berislav Majhut i Ana Batinić, a o ediciji su govorili i predsjednik brodskog OMH Ivan Medved te predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović, koji je kazao da je projekt ostvaren prema najmodernijim filološkim načelima.

„Djelom Ivane Brlić-Mažuranić hrvatska dječja književnost dobila je umjetnički legitimitet“, ustvrdio je Berislav Majhut, ocijenivši da je književnica u bivšoj Jugoslaviji sve do demokratskih promjena bila tolerirana, ali joj nije dano zasluženo mjesto u književnosti. „U sklopu ove edicije prvi put na jednom mjestu okupljene su sve njezine bajke i basne, a čitatelji u njoj imaju priliku upoznati i izvorni Ivanin jezik.“

Ana Batinić pojasnila je da peti svezak obuhvaća bibliografiju svih dosad poznatih izdanja djela Ivane Brlić-Mažuranić i literature o njezinu životu i opusu. „Ovako okupljeni podaci, što do punog izražaja dolaze u internetskoj varijanti, pružaju višestruk pogled na Ivanu Brlić-Mažuranić i njezino stvaralaštvo po više ključeva: žanrovskom, kronološkom, uredničkom…“ Kao zanimljivost istaknula je velik broj prijevoda Šegrta Hlapića na čak 24 strana jezika. Dodala je da je analizom podataka izrađen grafikon na kojem se može pratiti intenzitet objavljivanja izdanja po žanrovima te literature o autorici. Iz njega se vidi da su tridesete godine prošloga stoljeća vrhunac njezine karijere i recepcije.

Vinko Brešić je podsjetio kako je već Majhutova kritička redakcija Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića iz 2010, objavljena u sklopu ovoga projekta, promijenila ključ čitanja najpopularnijega hrvatskog dječjeg romana. Taj je roman napokon objavljen onako kako ga je autorica zamislila i rukopisno fiksirala, a ne kako su ga izdavači krivotvorili. Brešić je naglasio je da je isti redaktorski postupak proveden u cijelome dosad poznatome autoričinu opusu koji čine 46 pjesama, 30 priča, 16 bajki, devet basni, dva romana i 31 članak. Na koncu je najavio i istraživanja autoričine bogate rukopisne ostavštine koja bi već ove godine mogla iznjedriti knjigu Ivanine neobjavljene dnevničko-memoarske proze.