Marka kao legitimacija

Prigodne marke Hrvatske pošte iz serije Znameniti Hrvati, posvećene Josipu Jurju Strossmayeru, Ivanu Supeku i Luki Sorkočeviću, predstavljene su u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti 21. travnja. O trojici hrvatskih velikana čije su obljetnice rođenja proslavljene 2014. i 2015. govorili su akademici Nikša Stančić i Ksenofont Ilakovac te muzikologinja Vjera Katalinić, a marke su predstavile predsjednica državnog povjerenstva za izbor motiva poštanskih maraka Željka Čorak i Stela Prislan Fujs iz Hrvatske pošte. Prisutnima se obratio i predsjednik Akademije Zvonko Kusić kazavši da je izdavanje poštanskih maraka s likovima hrvatskih velikana doprinos očuvanju i promicanju nacionalnog identiteta.

„Marke su obilježje državnosti i komunikacijsko sredstvo koje obilazi cijeli globus“, rekla je Željka Čorak ustvrdivši da su tri marke dizajnerice Dubravke Zglavnik-Horvat dobar primjer onoga što sve marka može i što sve marka jest: „oblik legitimacije koji antologizira zemlju: krasan, sažet, pun mogućnosti“. Dodala je da je Hrvatska u području izdavanja maraka „prava mala velesila“, što potvrđuju najviša međunarodna priznanja.

O Strossmayeru kao utemeljitelju Akademije, modernoga Zagrebačkog sveučilišta i galerije starih majstora govorio je akademik Nikša Stančić, kazavši da se biskup zalagao za sjedinjenje hrvatskih zemalja. Apostrofirao je i Strossmayerovo zalaganje za reforme u Katoličkoj crkvi, čime je anticipirao procese koji su se dogodili tek u 20. stoljeću.

O akademiku Ivanu Supeku, osnivaču modernoga hrvatskog prirodoslovlja, uz stogodišnjicu njegova rođenja, govorio je akademik Ksenofont Ilakovac koji je kao mladi asistent bio Supekov suradnik. Ilakovac je posebno istaknuo Supekove zasluge za izgradnju Instituta Ruđer Bošković. „Bio je borac za mir u svijetu i protivnik nuklearnog naoružanja čak i prije nego je ono bilo razvijeno i s time je nastavio do kraja života zalažući se za razumijevanje među narodima, pravdu i druge humane vrijednosti.“

Izlažući o najistaknutijem hrvatskom predstavniku glazbene pretklasike, Dubrovčaninu Luki Sorkočeviću, čija je 280. godišnjica rođenja obilježena prošle godine, Vjera Katalinić predstavila ga je kao prvoga hrvatskog simfoničara. Govorila je o njegovu diplomatskom boravku u Beču 1781, kad se družio sa slavnim skladateljima Josephom Haydnom i Chistophom Willibaldom Gluckom, o kojima je ostavio zanimljive dnevničke zapise.

Željka Čorak apostrofirala je da svu trojicu velikana povezuje to što su na određeni način plaćali cijenu svoga života, koji su živjeli između znanosti i umjetnosti, u vlastitom prostoru slobode.