Svečana sjednica uz 115. rođendan DHK-a
Na svečanoj sjednici u povodu 115. obljetnice osnutka Društva hrvatskih književnika i Dana hrvatske knjige, pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leke, 22. travnja DHK se prisjetio važnih odrednica hrvatskoga nacionalnog identiteta: jezika i književnosti pisane na hrvatskome jeziku. Sjednicu je otvorio predsjednik Društva Božidar Petrač pozdravivši sve prisutne te počasne goste: Valtera Boljunčića, izaslanika predsjednika Hrvatskoga sabora, akademika Stjepana Damjanovića, predsjednika Matice hrvatske, Tedija Lušetića, izaslanika zagrebačkoga gradonačelnika, Darinka Kosora, predsjednika zagrebačke Gradske skupštine, Tihomila Maštrovića i Daniela Miščina.
O potrebi očuvanja smisla knjige koji zbog tehnologije blijedi govorio je Valter Boljunčić. Naglasio je da tehnologija, slika bez dubljeg sadržaja, ne može pružiti ono što pružaju knjiga i književnici. Zbog toga se, bez obzira na tehnološki napredak, građani vraćaju knjizi. Hrvatska je mala zemlja, ali s mnogo poznatih književnika i književnih djela, zaključio je. Tedi Lušetić je Društvu hrvatskih književnika zahvalio na očuvanju kulturne baštine, zbog čega će, rekao je, Grad uvijek podupirati književne večeri, manifestacije i izdavačku djelatnost DHK. Darinko Kosor istaknuo je ulogu Matice hrvatske i DHK-a kao čuvara hrvatske riječi. Budući da je jezik temeljna odrednica nacionalnog identiteta, u uvodnoj je riječi Tihomil Maštrović govorio o važnosti međunarodnoga priznanja hrvatskoga jezika dodjeljivanjem koda 2008, čime je osnaženo prepoznavanje hrvatske nacionalne književnosti i potvrđen njezin ravnopravan prinos svjetskoj riznici znanja. Maštrović se osvrnuo na razlog određivanja 22. travnja kao datuma na koji se obilježava Dan hrvatske knjige. Toga se dana sjećamo epa Judita, kojim je Marko Marulić nastojao približiti starozavjetnu priču i onima koji ne znaju latinski jezik, tumačeći je hrvatskim jezikom i složivši je u „verse naše“.
O Marulićevoj slavi i neospornoj ulozi Judite još 15. prosinca 1901. govorio je Silvije Strahimir Kranjčević, čiju je veličinu, na 150. obljetnicu njegova rođenja, proslavio Daniel Miščin, najbolji poznavatelj Kranjčevićeva genija u Hrvatskoj. Kao glasnogovornika Kranjčevićeve poezije Miščin je citirao Kamova: „Kranjčević nas boli i zanosi.“ Njegovu bol i zanos osjećamo, osim u pjesmama, i u korespodenciji sa suprugom Elom koju su kazivali Robert Kurbaša i Jelena Perčin, zaključivši sjednicu iznadvremenskom uzvišenošću riječi bezvremenskoga pjesnika.
Klikni za povratak