Beč

U Hrvatskom centru u Beču 26. ožujka predstavljena je knjiga akademika Emilija Marina Moji rimski papiri. Razgovor je vodila ministrica savjetnica u Veleposlanstvu RH u Beču Zdenka Weber.

Emilio Marin u Matici hrvatskoj

Predsjednica Ogranka Željka Caparin pozdravila je brojne prisutne ugledne Hrvate, osvrnuvši se na profesionalnu karijeru akademika Marina. Istaknula je da je Marin dobitnik mnogih nagrada, a papa Benedikt XVI. imenovao je 2012. članom papinskoga povjerenstva koje upravlja rimskim katakombama i drugim starokršćanskim arheološkim lokalitetima. U bogatoj karijeri djelovao je kao arheolog, sveučilišni profesor i diplomat, a od 2012. prorektor je za međunarodnu suradnju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Predsjednica Ogranka dodala je da su Moji rimski papiri nastali u razdoblju obavljanja dužnosti veleposlanika RH pri Svetoj Stolici i pri Suverenom viteškom malteškom redu.

U zanimljivu razgovoru dvoje diplomata najviše se govorilo o razdoblju kad je Marin kao zaposlenik, a poslije i ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu radio kao voditelj velikih arheoloških istraživanja u Saloni i, osobito, u Naroni. Ta istraživanja urodila su iznimnim znanstvenim otkrićima za rimsku (Augusteum na forumu), starokršćansku (krstionica u Sv. Vidu) i srednjovjekovnu arheologiju (crkva u Erešovim barama). Marin je ukazao i na pitanja koja stoljećima povezuju Rim i Vatikan s hrvatskim zemljama. (Zvonimr Vučur)

Belišće

Ogranak Matice hrvatske u Belišću i Centar za kulturu Sigmund Romberg Belišće 10. travnja u vijećnici gradske uprave Belišće organizirali su promociju sedme knjige poezije Frane Budića Novo ruho. U ime gradske uprave skup je pozdravio gospodin Domagoj Varžić, zamjenik gradonačelnika Belišća, a u ime izdavača Zdenko Glasovac, predsjednik Ogranka OMH u Belišću. O knjizi su govorili Milorad Nikčević, sveučilišni profesor u miru, Mirko Ćurić, predsjednik slavonsko-baranjsko-srijemskoga ogranka DHK-a i kroatistica Livija Reškovac. Program je vodila Silvija Kifer, ravnateljica Centra za kulturu Sigmund Romberg Belišće, a u glazbenom dijelu nastupio je gitaristički dvojac Senio Lešnjaković i Ante Miličević. Frano Budić (1946) autor je sedam pjesničkih zbirki i osnivač dvaju književnih društava. Hrvatski sabor kulture dodijelio mu je priznanja za književno djelovanje u više navrata. (G. G.)

Bizovac

Početkom travnja u izdanju Ogranka Matice hrvatske Bizovac iz tiska je izašla zbirka poezije mladoga bizovačkog pjesnika Ivana Erića pod naslovom Kad jednom ispružiš ruke.

Predstavljanje zbirke poezije Ivana Erića

Ova zbirka objavljena je kao sedmi u nizu naslova biblioteke Klen. Kao svoj prinos obilježavanju Dana općine Bizovac bizovački ogranak Matice hrvatske organizirao je predstavljanje spomenute knjige koje je održano u 11. travnja u prostorijama Osnovne škole Bratoljuba Klaića u Bizovcu. U prepunim prostorijama škole pozdravnu riječ uputio je načelnik općine Bizovac Srećko Vuković. Uz autora, knjigu su predstavili lektorica knjige Tajana Domanovac, autor predgovora Željko Erić te urednik Vjekoslav Đaniš. U glazbenom dijelu programa nastupili su mladi glazbenici: Karlo Pančić na bisernici i Filip Kranjčević na gitari. (G. G.)

Buje

Izložba Kazalište na kotačima svečano je otvorena 8. travnja u Istarskom narodnom kazalištu – Gradskom kazalištu Pula u organizaciji Ogranka MH u Bujama. Izložba progovara o počecima kazališnog i kulturnog života u vremenima koji prethode Kotaru Buje u sklopu Zone B kao i samom vremenu u Zoni B od 1950. do 1956. te istražuje povijest Bujštine i kulturno-umjetničkih udruga na tim prostorima. Plakatom, slikom i riječju oživljena je pustolovina profesionalnog kazališta Otokar Keršovani iz Buja poznata pod imenom Kazalište na kotačima te niz amaterskih dramskih kazališta, kako talijanske nacionalne zajednice tako i hrvatskih kulturno-prosvjetnih društava. Plakati koji se redaju pred posjetiteljima nastali su u razdoblju vladavine socijalističkog realizma, što je razvidno i u stilu njihova dizajna. Plakatom se u to doba oglašavalo gotovo sve, radne akcije, cijepljenja, žetve, sportski sletovi pa i kazališne predstave. Posjetitelj s plakata na ovoj izložbi može pročitati i mnoga velika imena kazališnoga života predratne Jugoslavije, kao i glumaca koji su započeli kazališnu karijeru baš na daskama bujskih pozornica, poput Dujma Biluša, Veljka Maričića, Ive Bibala, Ive Šebelića, Zvonka Lepetića i dr. Izložba ostaje otvorena do 18. travnja. (G. G.)

Pag

U sklopu obilježavanja Dana grada Paga paški OMH predstavio je dva nova izdanja: knjigu Josipa Celića Pag kroz rukopis Gjure Szabe, vrijedan prinos poznavanju kulturne povijesti grada i otoka i knjigu Časopis Zora (1917–1918): paška perjanica Hrvatskoga katoličkog pokreta Igora Radeke. U knjizi Josipa Celića sadržani su autorovi rezultati kritički obrađena Szabova rukopisa Otok i mjesto Pag. Autor je u knjizi sistematizirao, podacima dopunio i tematski posložio Szabove fotografije iz 1933.

S predstavljanja knjiga

Druga knjiga u prvom dijelu daje kratak povijesni osvrt na hrvatske pedagoške časopise s naglaskom na one u Zadru do završetka Prvoga svjetskog rata, nakon čega slijedi pregled djelovanja katoličkoga pokreta u hrvatskim zemljama od kraja 19. stoljeća do završetka Prvoga svjetskog rata. Najveće zasluge što su ta izdanja ugledala svjetlo dana pripadaju izdavaču, Ogranku Matice hrvatske u Pagu na čelu s predsjednikom Jurom Maržićem i Uredničkim odborom u kojem su se istaknuli članovi Miroslav Granić i Josip Celić. Na predstavljanju je posebna zahvala upućena inicijatoru projekta pok. Stjepanu Kaurlotu, bez čije svesrdne pomoći projekta ne bi bilo. Na predstavljanju je u ime Središnjice bio Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske. (Vesna Karavanić)

Split

U Muzeju grada Splita splitski OMH organizirao je 1. travnja Susret s pjesnikom Lukom Paljetkom uz promociju njegove nove zbirka Tisuću šiba preko usta, koju je izdalo nedavno ustanovljeno Društvo dubrovačkih pisaca. Knjigu je uz autora predstavio akademik Jakša Fiamengo, kazavši da je Paljetak zaslužio počasno mjesto u hrvatskoj poeziji.

Izd. Društvo dubrovačkih pisaca, 2015.

Paljetak je krasnoslovio dvadesetak pjesama iz nove zbirke koju čini sto pjesama, a svaka se sastoji od deset stihova, što je ukupno tisuću stihova, podijeljenih u pet distiha koje određuje paralelna rima u prvom i posljednjem distihu. Tri uglazbljene Paljetkove pjesme – Ljubičaste kiše, Dum Marin Darsa i premijerno iz ove nove zbirke Pjesmu s kraja ljubavi – otpjevao je splitski šansonjer Darko Matičević, a izabrane Paljetkove pjesme kazivao je dramski prvak splitskoga HNK-a i predsjednik OMH Trpimir Jurkić. Jurkić je na koncu večeri Ususret Uskrsu pročitao i Paljetkovu pjesmu Posljednja večera, još jednom posvjedočivši kako se u njegovoj poeziji sjedinjuju ljepota, čarolija i duhovitost.                                         (Ivica Luetić)

Sveta Nedelja

Uskršnjim koncertom Pjevat ću o čudima Gospodina našega Isusa Krista 12. travnja otvoren je 2. ciklus koncerata klasične glazbe po svetonedeljskim crkvama i kapelicama. U župnoj crkvi bl. Alojzija Stepinca (Bestovje–Novaki–Rakitje) nastupili su Tanja Rupnik (sopran), Martina Menegoni (mezzosopran), Matija Meić (bariton) i Darijan Ivezić (glasovir). Koncert je ponudio najpoznatija sakralna djela skladatelja klasične glazbe (Bacha, Händela, Vivaldija, Jelića…), a program je karakterom i tematikom skladbi prilagođen uskršnjem razdoblju.
Događaj pod pokroviteljstvom Grada Svete Nedelje, Turističke zajednice i Zagrebačke županije organizirali Ogranak Matice hrvatske u Svetoj Nedelji i Župa bl. Alojzija Stepinca G. G.)

Velika Gorica

Na Matičinu četvrtku 9. travnja o kulturi i povijesti grada Pakraca govorili su ravnateljica Gradske knjižnice Pakrac Monika Lucić-Fider, ravnateljica Muzeja grada Pakraca Jelena Hihlik i pjesnik i zavičajni slikar Siniša Starek, ispričavši priču o gradiću u zapadnoj Slavoniji, prepunu povijesnih slojeva. 

Matičin četvrtak 9. travnja.

Na susretu se moglo čuti da se Grad Pakrac kao grad razvija još u srednjem vijeku. Zahvaljujući križarskom redu ivanovaca bilježi se i postojanje prve hrvatske kovnice novca u Pakracu, gdje se kovao poznati slavonski banovac, a neko vrijeme Pakrac je bio i središte turskoga sandžaka. S pakračkoga vlastelinstva u 18. stoljeću barun Franjo Trenk unovačio je velik broj svojih pandura, a cijelo stoljeće, koliko je bio u vlasništvu obitelji Jankovića Daruvarskih, Pakrac doživljava napredak te konačan procvat na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Pakrac je jedan od prvih gradova u Hrvatskoj s električnom centralom, a tu je sagrađena i jedna od prvih modernih javnih zemaljskih bolnica. Grad je najveće razaranje u povijesti doživio tijekom Domovinskog rata, najviše stradao nakon Vukovara.

Monika Lucić-Fider rekla je da je pakračka knjižnica bila među rijetkima koje su najveći dio svoga knjižnog fonda uspjele spasiti, preseljenjem u bjelovarsku knjižnicu. „Već 1992. fond je vraćen u knjižnicu i nastavilo se s radom.“ Jelena Hihlik dodala je kako je Muzej grada Pakraca jedan od najmlađih muzeja u Hrvatskoj, a djeluje u dijelu vlastelinstva Janković iz 18. stoljeća (Ana Peternac)

Vinkovci

Projekciju dokumentarno-igranih filmova Bijeli konj, crni kruh i Bosut Bicycle Man autora i redatelja Rusmira Agačevića organizirao je 10. travnja Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima. Filmovi snimljeni u Vinkovcima bez riječi teksta pričaju emotivne i neobične priče, koje svjedoče o ljepoti i čestitosti ljudi što se korijenjem svojim za Slavoniju drže.
Posebnost je obaju filmova što su svi glumci, svi suradnici i organizatori – iz Vinkovaca.

Rusmir Agačević

Filmovi su prikazana na festivalima u Izmiru, Tirani, Linzu te na projekcijama u BiH, Danskoj, Kanadi. Rusmir Agačević (1952) književnik je rođen u Travniku. Autor je jedanaest drama i član Društva hrvatskih pisaca. Agačević se bavi i pisanjem edukativnih scenskih igrokaza i bajki za djecu, izvedeno mu je devetnaest predstava, od kojih su tri snimljene za televiziju, a nema relevantnijega festivala dječjega dramskog stvaralaštva na kojemu nisu igrane njegove predstave. Kao scenarist i redatelj snimio je jedanaest autorskih kratkih dokumentarno-igranih filmova, prikazanih na europskim i svjetskim festivalima i smotrama.
Autor je knjiga dramskih tekstova Četiri teatarska komada i zbirki pripovijetki Snovopriče o Sefardima i Aškenazima travničkim. Od 2000. živi i radi u Hrvatskoj, kao utemeljitelj i voditelj iznimno uspješna Malog kazališta bajki SOS Dječjeg sela Lekenik. (G. G.)

Vukovar

Spomen-dan žrtvama komunističkog terora u Vukovaru 12. travnja 1945. obilježen je prigodnim programom 12. travnja u Vukovaru. Program je započeo pred križem ispred crkve sv. Filipa i Jakova, nakon čega je uslijedila sveta misa. Euharistiju je predvodio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, čiji je otac također jedna od vukovarskih žrtava komunističkog terora iz 1945. Nakon mise održano je predstavljanje knjige Svjedočanstva o stradanjima Hrvata autora fra Mate Tadića i Želimira Crnogorca o kojoj su uz autore govorili Dražen Živić, Miljenko Brekalo, Zlata Živaković Kerže i Ivica Šola.

Prema riječima povjesničara Dražena Živića procjenjuje se da je oko 400 Vukovaraca 1945. bilo žrtvama komunističkoga terora. Prema njegovu svjedočenju, nakon partizanskog ulaska u srijemska naselja mnogi su se povukli prema Bleiburgu. Preostalo nesrpsko stanovništvo nalazilo se na udaru narodnooslobodilačkih odbora i divljanja partizanskih postrojbi. Živić je podsjetio da se među četiristo vukovarskih žrtava komunizma iz 1945. nalaze i oni koji su likvidirani bez suđenja te Vukovarci koji su poslije sudski procesuirani pa ubijeni, ili likvidirani na Križnom putu. „Od toga tko je likvidaciju izvršio mnogo je važnije pitanje tko je likvidaciju zapovjedio. Prema dokumentima koji postoje, evidentno je da su za ubojstva u Vukovaru uvjeti nastali već pri formiranju tadašnjega vukovarskog narodnog odbora“, govori Živić i dodaje kako je na području grada Vukovara zabilježeno sedam mjesta na kojima su obavljene likvidacije 1945. Program su organizirali OMH u Vukovaru, Franjevački samostan u Vukovaru, udruge Austrijanaca i Nijemaca u Vukovaru i Područni centar Instituta Pilar u Vukovaru. (G. G.)

Zaprešić

Knjiga Doprinos dr. Ive Pilara građevinskoj izgradnji Zagreba povjesničarke Mire Kolar-Dimitrijević predstavljena je 1. travnja u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Knjigu objavljenu u nakladi Ogranka MH u Zaprešiću uz autoricu predstavili su recenzenti Dragutin Feletar, Hrvoje Petrić i Ivica Šute te urednik izdanja Stjepan Laljak.

Moderator Željko Holjevac, pročelnik Odjela za povijest MH, rekao je da je u knjizi osvijetljen Pilarov prinos građevinskoj izgradnji Zagreba. „Uz historiografske studije o Pilarovim aktivnostima na kućama 20-ih i 30-ih godina prošlog stoljeća djelo sadrži i bogate priloge, niz originalnih dokumenata i članak vezanih uz rad dr. Pilara.“ Autorica je rekla da je monografija plod njezina polustoljetnoga interesa za Zagreb u razdoblju od Prvoga do Drugoga svjetskog rata. U njoj je, među ostalim, predstavljena Pilarova akcija privlačenja građevinskoga kapitala za izgradnju Zagreba, koji se tako razvijao usporedno s Beogradom iako nije bio ni političko ni upravno središte monarhističke Jugoslavije. Knjiga Mire Kolar-Dimitrijević pokazuje kako je Zagreb upravo Pilarovom zaslugom dobio izgled europskoga grada. (G. G.)

 *********

Ispravak – U Vijencu broj 550 od 2. travnja 2015. u tekstu Andrije Tunjića Nepoznati Jesenjin pogreškom je navedeno da ulogu Marije u predstavi Noćna igra s Jesenjinom u HNK-u Šibenik igra Franka Perković. Ulogu u predstavi igra Franka Klarić. Ispričavamo se Franki Klarić i Franki Perković.

Uredništvo