Naklade ozbiljnih novina rastu

Prva tribina novoga programa Medijski susreti u Matici hrvatskoj 25. ožujka okupila je pedesetak novinara, urednika, komunikologa i studenata. O temi Jesu li ubili novine – sudbina tiskanih medija u Matici je izlagao novi glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, dok su se u dvosatnu raspravu uključili mnogi stručnjaci: Ante Gavranović, ekspert za tiskane medije, bivši direktor Večernjeg lista Branko Lovrić, glavni tajnik MH Zorislav Lukić i drugi. U publici su bili i ugledni komunikolozi Danijel Labaš, Nada Zgrabljić Rotar i Zdeslav Milas.

Branko Lovrić i Dražen Klarić / Snimio Julien Duval

U ime organizatora – Odjela za medije MH – govorio je pročelnik Odjela Branko Lovrić, koji je novi projekt nazvao nadogradnjom dosadašnjih aktivnosti Odjela, prije svega Matičine Komunikološke škole. Moderator Goran Galić kazao je da su Medijski susreti zamišljeni kao stručni forum za argumentiranu raspravu o masovnim medijima. „Cilj je večerašnje tribine utvrditi tko je odgovoran za trenutni položaj novina koje je londonski The Economist još 2006. proglasio mrtvim. Jesu li to tehnologija i novi mediji, vlasnici ili nevjerodostojni novinari i urednici? I ključno pitanje: jesu li novine uopće mrtve?“

„Tisak doživljava velike promjene, ali neće izumrijeti“, kazao je Klarić i dodao da usprkos višestruko nižim nakladama tiskanog izdanja u odnosu na prethodna desetljeća Večernjak ima veći doseg nego ikad. „Riječ je o 280.000 čitatelja tiskanog izdanja dnevno te 450.000 čitatelja web-izdanja. Za dobre novine i dalje je najvažniji sadržaj, ali važno je znati ga upakirati kroz različite platforme.“ Klarić je ukazao na važnost specijaliziranih novinara i magazina, ocijenivši da je hrvatskim medijima nužna šira lista komentatora. Osvrnuo se na svoje uredničke planove u Večernjem listu kazavši da će „novine zaštititi od pojedinačnih interesa, bilo gospodarskih, bilo političkih, ili bilo kojih drugih skupina“.

Ante Gavranović također je ocijenio da novine nisu mrtve: „Usprkos manjim nakladama pojedinih novina, ukupne tiraže u svijetu rastu. Prije svega naklade kvalitetnih novina poput Financial Timesa, Wall Street Journala, Die Zeita, Guardiana i sl. Novine koje uspiju ponuditi kvalitetan sadržaj ne samo da preživljavaju nego doživljavaju novu renesansu.“

Lovrić je kazao da je u Večernjaku u njegovo vrijeme radilo pet puta više novinara, na što je Klarić odgovorio da se kvantiteta danas nadomješta kvalitetom. Politolog Jure Vujić govorio je o „deficitu demokracije u medijima, krizi identiteta i krizi povjerenja“, dok je Antun Babić ustvrdio da hrvatske novine moraju štititi nacionalne interese. Najšira rasprava povela se o pitanju budućnosti novinarske profesije i obrazovanja novinara.