Čitluk

Roman prvijenac Medaljon Anite Martinac premijerno je predstavljen 29. ožujka u čitlučkom hotelu Brotnjo. O romanu su pred brojnom publikom govorili urednik romana Dragan Marijanović, Ivan Sivrić, predsjednik DHK HB, Andrija Stojić, predsjednik OMH u Čitluku, i sama autorica, dok je u glazbenom dijelu večeri nastupio Perica Grujić. Radnja romana obrađuje fenomen škripara koji se veže uz ljude u Hercegovini koji su 1945. odbijali priznati novu vlast i nastavili se boriti posebnim gerilskim načinom otpora do sredine pedesetih godina stvarajući ozbiljne probleme tadašnjoj komunističkoj vlasti. Njihova prebivališta i skrovišta bila su u kamenjaru, u takozvanim škripinama, po čemu su dobili ime. (G. G.)

Jastrebarsko

U prepunoj dvorani Centra za kulturu 20. ožujka predstavljena je knjiga Andrije Hebranga Zločini nad civilima u srpsko-crnogorskoj agresiji na Republiku Hrvatsku, u izdanju Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca i OMH u Zadru. Predstavljanje je održano u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom i Općine Pisarovina. O knjizi su govorili potpredsjednik Hrvatskog sabora, akademik Željko Reiner, novinar i publicist Tihomir Dujmović, Stjepan Bačić i autor Andrija Hebrang, ratni ministar zdravstva i predsjednik Glavnog stožera saniteta Republike Hrvatske te počasni građanin Pisarovine. (G. G.)

Klanjec

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Klanjec i Kulturnog centra Klanjec predstavljen je pretisak Hrvatskog pravopisa Ivana Broza, koji su prošle godine objavili Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Nacionalna i sveučilišna knjižnica. O značenju Brozova pravopisa u vrijeme nastanka i primjene te osobito o njegovu utjecaju na sve buduće hrvatske pravopise govorio je Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje te glavni urednik pretiska. Predavanje o klanječkoj obitelji Broz s posebnim osvrtom na životopis i jezikoslovni rad dr. Ivana Broza održala je članica Ogranka i zaposlenica Marina Krpan Smiljanec. Posebno emotivan bio je susret Klanjčana s gospođom Zdenkom Manucci, praunukom Ivana Broza.

U povodu obilježavanja 150. obljetnice rođenja Klanjčana Ćirila Metoda Ivekovića, na zanimljiv i intrigantan životopis arhitekta, konzervatora i fotografa, Brozova rođaka i starijega brata slikara Otona Ivekovića, sudionike skupa podsjetila je Snježana Horvatin, ravnateljica Kulturnog centra. Prisutni su po promotivnim cijenama mogli nabaviti pretisak Brozova pravopisa i monografiju Ćiril Metod Iveković arhitekt i konzervator autorice Slavice Marković. Prihod od prodaje monografije autorica je donirala najbrojnijoj klanječkoj obitelji. (G. G.)

Lipovljani

Ogranak MH u Lipovljanima 18. ožujka predstavio je pjesničku zbirka Lipovljanske lutalice. Na 150 stranica prvi put tiskana su lirska ostvarenja članova Ogranka Blaženke Horvat, Štefice Štiks, Ljubice Stublija i Slavka Blažekovića. Likovnim motivima bliskim onima u stihovima zbirku su obogatili također članovi OMH: Zdenka Grgurić, Vlatka Vidiček-Dam, Slavko Blažeković i Dubravko Kraljevac. Knjigu je uredila i grafički oblikovala Melita Lenička, predsjednica lipovljanskog OMH. Svečanom predstavljanju pridonijeli su članovi Pjevačkog zbora Lira iz Lipovljana i Pjevačke skupine Plave oči iz Lipika. Čestitke na tiskanju zbirke, predstavljanje koje je priređeno uz Dan Župe i Općine, uputio je i Tomislav Lukšić, zamjenik načelnika Općine Lipovljani. (Dragutin Pasarić)

Marija Bistrica

Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici organizirao je 20. ožujka predavanje i radionicu Djelomična pomrčina Sunca – tko je ugasio Sunce? Voditelj je bio Julio Car, student astrofizike, koji je dan prije održao predavanje u Domu kulture. Car je objasnio osnovne pojmove o pomrčinama Sunca i Mjeseca i najavio onu djelomičnu koja je iz naših krajeva bila vidljiva toga dana. Tom je prigodom na 12. postaji bistričke kalvarije organizirana i radionica. Posjetiteljima je omogućeno sigurno gledanje pomrčine, s pomoću filtra i projekcije. Sljedeća pomrčina Sunca koja će se vidjeti iz Hrvatske najavljena je za 2081. (G. G.)

Metković

Iz ciklusa Autići Josipa Ivanovića

U galeriji metkovskoga Gradskog kulturnog središta, a u organizaciji OMH u Metkoviću 19. ožujka otvorena je izložba akademskih slikara bračnog para Nade Zec Ivanović i Josipa Ivanovića. Nazočne je na početku prigodnoga programa pozdravio Božidar Lovrić, predsjednik metkovskog OMH. Nada Zec publici se predstavila ciklusom Prijateljstvo, koji je kontinuirano nastajao od 2008. kao umjetnički odgovor na prijateljstvo s irskim književnikom Lorcanom Rocheom. Izložene slike obiluju asocijacijama na osobne uspomene o karakteru draga joj prijatelja, odišu nesputanošću, izravnošću u izlaganju motiva te ludizmom, humorom i optimizmom kojim su prožete. Josip Ivanović predstavio se ciklusom Autići koji prema riječima kritičara Milana Bešlića problematizira tu intrigantnu temu isključivo likovnim jezikom. Izložbu je otvorila Marija Vučković, dožupanica Dubrovačko-neretvanske županije, a program je uveličala i klapa Žveljarin. (Božidar Lovrić)

Nova Gradiška

Predsjednik Matice hrvatske Stjepan Damjanović

Ogranak Matice hrvatske u Novoj Gradiški 18. ožujka organizirao je predstavljanje knjige predsjednika Matice hrvatske, akademika Stjepana Damjanovića, Novi filološki prinosi, koja je proglašena knjigom godine na 20. danima Josipa i Ivana Kozarca u Vinkovcima. Taj vrijedni kulturni događaj na najbolji je način produžio Dane hrvatskog jezika u Novoj Gradiški koje Ogranak redovito obilježava od 1991. Na svim dosadašnjim manifestacijama jedan od najčešćih i najdražih gostiju, akademik Stjepan Damjanović, prvi put u ulozi predsjednika Matice hrvatske, oduševio je brojne Novogradiščane i predstavnike medija u Gradskoj vijećnici govoreći o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Matice hrvatske. Nagrađenu knjigu Novi filološki prinosi stručno je predstavila recenzentica Tanja Kuštović, docentica na Odsjeku za kroatistiku pri Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U glazbenom dijelu programa nastupila je HPS Slavča izvodeći domoljubne pjesme. (Josip Ostić)

Samobor

Pedeseta godišnjica književnog i novinarskog stvaralaštva te 70. života Josipa Prudeusa Jože proslavljena je u suorganizaciji samoborskog OMH 21. ožujka u Galeriji Prica. Josip Prudeus, samoborski učitelj i pjesnik, u svojem je stvaralačkom opusu zaslužan za promicanje kulture i ljudskih vrijednosti. Vjerojatno je jedan od najstarijih živućih ministranata na svijetu, za što je dobio povelju pape Benedikta XVI. za šezdeset godina ministriranja. O Jožinu prijateljevanju sa svećenicima govorio je gvardijan samoborskog samostana fra Nikola Vukoja. O 33-godišnjem sudjelovanju s darovitim učenicima u Školi dječjeg stvaralaštva u Novalji i Novigradu, u koju je doveo i brojne Samoborce, govorio je Tomislav Jozić, a slavljeniku se obratio i akademski slikar Branimir Dorotić. Svestranost Josipa Prudeusa nagrađena je 2004. Nagradom za životno djelo Grada Samobora i 2009. Državnom nagradom za životno djelo Ivan Filipović.

Izložba Details Željka Nemeca

Ogranak MH u Samoboru tijekom ožujka priredio je još nekoliko vrijednih programa: dva predavanja i fotoizložbu voditelja Likovnog odjela Ogranka akademskog slikara Željka Nemeca. Priređene su i Samoborske pjesničke večeri na kojim se uz domaće pjesnike zbirkom Popotnik predstavio slovenski pjesnik Miroslav Tičar iz Velikog Mraševa, a održana je i izborno-izvještajna skupština. Skupštini je u ime Središnjice prisustvovao potpredsjednik MH Damir Barbarić. (Lada Lokmer)

Sisak

Izborna skupština Ogranka MH u Sisku održana je 27. ožujka u prostorijama Ogranka. Na skupštini je bio i potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, a na početku večeri otvorena je izložba slika Milana Jurina iz Ivanić Grada. Na skupštini su prihvaćena sva izvješća i jednoglasno su izabrani: dosadašnja predsjednica Đurđica Vuković za predsjednicu, Jelena Folnović za dopredsjednicu, Tomislav Dovranić za tajnika, a za članove predsjedništva Valentina Badanjak Pintarić, Nataša Nježić, Sanja Mijoković i Siniša Matasović. U nadzorni odbor izabrani su Ankica Rupčić, Nevenka Klasić i Branko Skrbin. „Matica hrvatska uvijek je imala uporište u Sisku i pristaše među Siščanima, otkako je ustrojena 1874. Najpoznatiji njezini članovi bili su dr. Antun Radić, Franjo Lovrić – gradonačelnik Siska, Adela i Andrija Milčinović – književnici, Alberto Weber – gradski vijećnik, Milan Šenoa – kotarski predstojnik, dr. Franjo Gutschy, Ante Kovačević – književnik, Dragutin Seljan – zemljopisac“, kazala je Đurđica Vuković dodavši da je Ogranak danas jedan od najvažnijih kulturnih punktova u gradu biskupa Kvirina. (Fanika Pojer)

Slatina

Članovi Matičinih ogranaka iz Orahovice, Slatine i Virovitice okupili su se 24. ožujka u Zavičajnom muzeju grada Slatine, s brojnim slatinačkim učenicima i građanima. Muzej već godinama vodi članica MH Dragica Šuvak zaslugom koje je organizirana znanstvena tribina o botaničkom turizmu Sanje Kovačić koju je organizacijski podupro i predsjednik slatinskog OMH Dragan Klement. Lijepi kadrovi dvjestotinjak slika hrvatskih biljnih vrsta s posebnim naglaskom na endemične oduševili su publiku bojama i oblicima u predstavljanju Hrvatskoga krša i njegova biljnog bogatstva Darka Mihelja, obogativši spoznaje i vidike velikom broju zainteresiranih mladih osnovnoškolaca i srednjoškolaca, sudionika natjecanja u biologiji, koji su pohodili taj do posljednjega mjesta ispunjen događaj, za nazočnost kojih su zaslužne Zorica Varga i Denis Vujanović, također članice OMH u Slatini. Kao poseban i rado viđen gost toga botaničkog uprizorenja i ovoga kraja bio je potpredsjednik MH Stjepan Sučić. Sučić je nakon predavanja upoznao predstavnike ogranaka iz Orahovice, Slatine i Virovitice s daljim smjernicama sveukupnoga rada i djelovanja Matice na o prostoru Virovitičko-podravske županije. Raspravljalo se o poslovnim izazovima i o budućoj međusobnoj suradnji triju ogranaka, koji su za početak jeseni najavili zajednički program obilježavanja Dana Matice hrvatske. (Dražen Bunjevac)

Sveta Nedelja

U okviru ovogodišnjeg obilježavanja Dana hrvatskoga jezika, OMH u Svetoj Nedelji organizirao je 11. ožujka predavanje Hrvatski jezik i procesi nacionalne, društvene i političke integracije Hrvata s kraja 18. i u prvoj polovini 19. stoljeća akademika Josipa Bratulića. Druženje sa Svetonedeljčanima profesor Bratulić započeo je dojmovima o ljepotama samoborsko-svetonedeljskog kraja u kojem je često boravio. Spomenuo je putovanja vlakom Samoborčekom i posjete Ivici Sudniku te velikane hrvatske književnosti koji su isto tako rado dolazili u taj kraj da se „napiju zraka, ugode i prijateljstva, a ne samo dobra vina“. Bratulić je u predavanju govorio o ulozi jezika u izgradnji nacionalne svijesti istaknuvši da je upravo jezik odlučujući čimbenik koji je Hrvate odredio. „Jezik je bio i ostao jedan od najvažnijih segmenata našeg integriteta, koji nas je uspio očuvati i odrediti da jesmo ono što jesmo.“ Osim jezika bila je presudna uloga pisane kulture, običaja, ali i vjere, dodao je. „Sve materijalno možete metnuti u muzej, a s jezikom morate živjeti. Važno je znati govoriti svoj jezik, ali znati ga i pisati jer on je i više od svih drugih konstitutivni element svakog naroda, ali i pojedinca.“ (Petrunjela Krajačić)

Valpovo

Izd. OMH u Valpovu, 2014.

Predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović i Luka Šeput, književni tajnik Matice hrvatske i glavni urednik Vijenca, 27. ožujka posjetili su Matičin Ogranak u Valpovu. Domaćin susreta u Centru kulture Matija Petar Katančić bio je predsjednik valpovačkog OMH Ivan Tonković, koji je govorio o nakladničkoj djelatnosti Ogranka u kojoj se ističe Valpovački godišnjak. Tonković je rekao da Godišnjak obrađuje brojne teme vezane u povijest i kulturu Valpovštine, a dosad je objavljeno devetnaest svezaka. Luka Šeput predstavio je Maticu hrvatsku kao jednog od najvažnijih nakladnika u Hrvatskoj, istaknuvši tri njezina velika nova projekta: Enciklopediju Matice hrvatske, Povijest Hrvata u sedam knjiga te biblioteku suvremene hrvatske književne proze koju je Matica pokrenula ove godine. Ujedno je valpovačku publiku podsjetio na tri Matičine periodičke publikacije – Vijenac, Kolo i Hrvatsku reviju – koje i danas imaju svoje čitateljstvo u hrvatskom društvu te s kojima surađuju najuglednija imena hrvatske književnosti i znanosti. Posebno je apostrofirao Maticu hrvatsku kao „nacionalnu instituciju koja je podjednako okrenuta čuvanju i istraživanju hrvatske kulturne povijesti kao i poticanju suvremenoga, živog i kreativnog intelektualnog stvaralaštva“. (G. G.)

Velika Gorica

OMH u Velikoj Gorici objavio je rezultate 6. Matičina književnog natječaja za kratku priču Turopoljska poculica. Na natječaj je prispjelo dvadeset radova, šest na kajkavskom i četrnaest na standardu. Prosudbeno povjerenstvo u sastavu: Bernardina Petrović, predsjednica, i članovi Đurđa Parać i Božidar Prosenjak odabralo je po jedan najbolji rad na kajkavskom odnosno standardnom hrvatskom jeziku te izabralo još četiri rada (dva na kajkavskom i dva na standardu) koji su ušli u uži izbor. Nagrađeni su radovi Med buožjemi ciegari Željka Cvetkovića iz Male Mlake i Tabakera Stjepe Martinovića iz Zagreba, dok su u uži izbor ušli Katarina Brkić, Barica Tomašić, Mirjana Pejak i Miroslav Pelikan. (G. G.)

Viškovo

U zaseoku Ronjgi Općine Viškovo 20. ožujka okupili su se ljubitelji haikua. Povod je bio predstavljanje knjige Dvije obale – dva kraja, šeste po redu zbirke pjesama nagrađivane autorice Vere Primorac, jedinstvene po tome što su prvi put njezini haikui prevedeni i objavljeni na čakavskom narječju. U glazbenom dijelu programa nastupila je Ženska vokalna skupina Tamaris. Dvorana Spomen-doma Ronjgi bila je ispunjena do posljednjega mjesta, a za organizaciju cijeloga događaja zaslužni su Ogranak Matice hrvatske u Viškovu i Ustanova Ivan Matetić Ronjgov. (Marina Frlan-Jugo)

Zabok

Ogranak Matice hrvatske u Zaboku 21. ožujka, na prvi proljetni dan, obilježio je Svjetski dan poezije. Voditeljica programa Sandra Babnik Lončar napomenula je da je na taj dan rođen i hrvatski pjesnik Ivan Goran Kovačić. U programu večeri poezije i glazbe naslovljenu Polje jaglaca sudjelovali su pjesnikinja Gordana Tkalec, ženska vokalna skupina Dora iz kulturno-prosvjetnog društva Zlatarjeve iz Zlatara, s tradicijskim međimurskim pjesmama, Boris Brežnjak, voditelj orkestra glazbene sekcije tog društva i Nikola Šrajbek, učenik gitare 2. razreda Srednje glazbene škole u Varaždinu. U prepunoj dvorani Polje jaglaca postiglo je svoju svrhu – gosti su dobili svoj jaglac poezije – dar i obvezu da poezija postane i ostane dio našeg života. (Gordana Dugorepec)