U čast Andriću

Na dan 40. obljetnice smrti Ive Andrića u Napretkovoj zgradi u Zagrebu, djelu Stjepana Planića, otvorena je spomen-soba, Kutak nobelovca Ive Andrića. Na početku svečanosti reproduciran je tonski snimak s dodjele Nobelove nagrade 1961, nakon čega je dopredsjednik Napretkove glavne podružnice u Zagrebu glumac Vinko Kraljević pročitao Andrićev govor s te svečanosti.

Ivo Andrić

Veza Andrića s Napretkom jest činjenica da je književnik bio Napretkov stipendist i da je zahvaljujući toj stipendiji upisao 1912. studij na Zagrebačkom sveučilištu.

Predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva Napredak monsinjor Franjo Topić u govoru na otvaranju Andrićeve sobe apostrofirao je Andrićevu veličinu: „Kao maturant 1912. Ivo Andrić iz Višegrada, gdje je živio kod tetke, tražio je Napretkovu stipendiju te piše prijatelju Durbešiću ‘Ako me još Napredak odbije, ni sam ne znam šta ću’. Napredak ga je podržao tada kao što ga je podržavao i u nemila vremena pa i danas, darujući mu ovaj zasluženi kutak, koji će biti susretište ljubitelja i poštovatelja Andrićeva lika i djela.“ Napretkov fond za stipendiranje studija zove se po dvojici nobelovaca, bivših Napretkovih stipendista, Ivi Andriću i Vladimiru Prelogu.

Voditeljica Andrićeve sobe Julijana Matanović predstavila je program i cijeli projekt: „Andrićev kutak zamišljen je kao projekt niza kulturnih sadržaja i manifestacija koji se na neki način odnose na Andrića. Priređivat ćemo različita predavanja, organizirati simpozije, predstavljati književnike kojih se poetika naslanja na Andrića. Jasno, radit ćemo na prikupljanu građe o Andriću. Posebno zahvaljujem Franji Mariću, koji je prikupio Andrićeve naslove, među kojima su i neka jako rijetka izdanja, a koje danas možete vidjeti u izloženoj biblioteci.“ U biblioteci Andrićeva kutka nalaze se neka prva i rijetka izdanja njegovih djela: Ex Ponto, Nemiri, Na Drini ćuprija, Prokleta avlija, Znakovi pored puta.

Na kraju svečanosti otvaranja u Napretku Jadranka Brnčić predstavila je kao urednica nedavno tiskan zbornik radova s znanstvenog skupa održana u Zagrebu 2005.

Spomen na Andrića nažalost sasvim sigurno danas nije samo spomen na genijalnog književnika, već i spomen na politički realitet prostora i vremena. Tako je 2007. na sarajevskom sudu počeo proces u kojem beogradska Zadužbina Ive Andrića tuži Maticu hrvatsku u Sarajevu zbog činjenice da je ona u ediciji Hrvatska književnost u BiH u 100 knjiga objavila Andrića kao hrvatskoga pisca. Proces, koji se vodi kao spor oko dokazivanja autorskih prava, nesumnjivo ima i političku dimenziju jer srpska strana ne priznaje Andrićevu pripadnost (i) hrvatskoj književnosti. U tom smislu Napretkov projekt važan je prilog protiv mijenjanja povijesti.