Buje

U povodu Međunarodnog dana materinskog jezika 21. veljače Ogranak Matice hrvatske u Bujama gostovao je u Osnovnoj školi Mate Balote, gdje su predstavili svu ljepotu i raznovrsnost dijalekata Bujštine. Anita i Dante Marušić otpjevali su nekoliko pjesama na dijalektu okolice Marušića, Nadia Disiot predstavila se sa svojim pjesmama na dijalektu iz okolice Oprtlja, a Valentin Jakac ispričao je nekoliko anegdota govorom naselja Gamboci i okolice. Tako su učenici imali priliku čuti sve bogatstvo čakavske, cakavske i čakavsko-kajkavske riječi s velikim utjecajem romansko-venetskoga i slovenskog dijalekta. Susret s gotovo zaboravljenim riječima, kojima se još koristi vrlo mali broj lokalnih govornika, bio je poseban doživljaj za sve učenike škole čakavskoga barda Mate Balote. (Zlatan Varelija)

Delnice

Predavanje riječkoga znanstvenika Delničana Svena Maričića Primjena 3D-printera u kirurgiji održano je 17. veljače u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Delnicama. Maričić je uz nekoliko suradnika uspio 3D-printerom napraviti model lubanje na kojem liječnici mogu vježbati zahtjevne endoskopske zahvate, a kojem je preciznost prikaza bitno veća od bilo kojega postojećeg modela u svijetu.

Sven Maričić na festivalu Republika u Rijeci

Maričić je publici opisao kako je došlo do toga otkrića i predstavio mogućnosti njegove primjene. Maričić je predstavio i svoja iskustva s radionice RiScience, koja je za cilj imala edukaciju i povezivanje stručnjaka iz područja 3D-modeliranja i printanja iz različitih djelova Europe s domaćim studentima i djelatnicima. Sudjelovao je i u organizaciji nedavno uspješno ostvarene Noći istraživača, a slično predavanje kao i u delničkom OMH, održao je i na festivalu Republika u Rijeci koji je 2013. okupio napredne mislioce sa svih strana svijeta.  (Nives Marjanović).

Imotski

Ogranak Matice hrvatske u Imotskom suorganizirao je Jutro muzeja u Etnografskom muzeju u Slivnu. Za Dan materinskoga jezika o čuvanju zavičajnog idioma hrvatskog jezika govorili su profesori hrvatskog jezika Ivica Šušić i Ilija Protuđer, a vlasnik te male zaštićene etnografske Anđelko Mrkonjić čitao je stare riječi i lokalizme iz triju svezaka svoje humorističke knjige Strikanove buleskerije netijaku, u kojoj je zapisao i time otrgnuo od zaborava dvjestotinjak riječi koje su naše djedovi govorili u seoskom životu.

Ilija Protuđer

Imotski ogranak veoma je plodan i u nakladničkoj djelatnosti pa je u proteklih dvanaestak mjeseci objavio osam zanimljivih publicističkih i povjesničarskih naslova. U maloj ili bibliofilskoj nakladi najviše ih je priredio i svojim pogovorima popratio splitski odvjetnik i povjesničar Ivan Mužić. Ogranak je nedavno objavio i knjigu Loza Šimuna Grabovca autora Viktora Vite Grabovca, njegovu osmu knjigu u kojoj je obradio povijest svoje obitelji, od dolaska Šimuna Grabovca u Proložac Donji po oslobođenju od Turaka 1717, prateći deset naraštaja te velike obitelji. Objavljena je i četvrta knjiga profesora hrvatskog jezika Mate Bilića-Prcića Dani djetinjstva, dani sreće, u kojoj je zapisao pedesetak pričica i šaljivih zgode iz djetinjstva, doba neraskidive povezanosti s družinom trinaestero sumještana. (G. G.)

Jastrebarsko

Prigodnim programom u Klanjcu i Jastrebarskom 14. ožujka obilježena je 180. godišnjica od prvog objavljivanja stihova pjesme Horvatska domovina Antuna Mihanovića, koja je 1891. na glazbu Josipa Runjanina postala hrvatskom himnom. Uvod u veliku obljetnicu dao je Ogranak Matice hrvatske u Jastrebarskom objavljivanjem kalendara Jaskanski kraj u slici i riječi 2015, u kojem je na posebnoj stranici otisnuta preslika prvog izdanja Mihanovićeve pjesme, objavljene 14. ožujka 1835, u desetom broju Danicze horvatzke, slavonzke y dalmatinzke. Antun Mihanović, autor Horvatske domovine, u Jastrebarskom ima svoju ulicu, a uz Grad Jastrebarsko, glavnog organizatora obilježavanja 180. godišnjice himne, te Grad Klanjec, u osmišljavanje programa svečanosti uključili su se i članovi jaskanskog OMH.

Milenijska fotografija Lijepa naša Šime Strikomana

Program je započeo polaganjem vijenaca na grobu Antuna Mihanovića u Klanjcu, a nastavio se u Gradskom muzeju Jastrebarsko, gdje je otvorena izložba Lijepa naša domovino. Najsvečanije je bilo na Strossmayerovu trgu u središtu Jaske, gdje su točno u podne svi orkestri, pjevački zborovi i kulturno-umjetnička društva jaskanskoga kraja, pod ravnanjem maestra Dragutina Fabijanića, izveli hrvatsku himnu, u nazočnosti predsjednika Društva hrvatskih književnika Božidara Petrača, potpredsjednika Matice hrvatske Stjepana Sučića, župana Krapinsko-zagorske županije Željka Kolara, gradonačelnika Jastrebarskog Zvonimira Novosela, gradonačelnika Klanjca Zlatka Brleka, ravnateljice Kulturnog centra Klanjec Snježane Ricijaš te velikog broja Jaskanki i Jaskanaca. Cijeli tekst Horvatske domovine izgovorio je prvak Dramskog studija Jaska Antonio Agostini, a nakon svečane intepretacije himne, u kojoj je sudjelovalo tristo pjevača i svirača, svi prisutni uputili su se u obližnji perivoj dvorca Erdödy, gdje je fotograf Šime Strikoman snimio milenijsku fotografiju. U godini kad jaskansko Gradsko pjevačko društvo Javor proslavlja 140 godina postojanja, a slavi se i 200 godina od rođenja Josipa Jurja Strossmayera, čije ime nosi jaskanski glavni trg, proslava u čast Antuna Mihanovića i njegove Horvatske domovine na pravi se način uklopila u prisjećanje na davna vremena, kada su naši preci cijenili i slavili domovinu, svoj narod, kulturu i baštinu te su i budućim naraštajima ostavili trajan uzor i neprolazno nadahnuće. (Klementina Škrabe)

Makarska

U prepunoj dvorani makarske župe Kraljice mira 1. ožujka predstavljeno je drugo ovogodišnje izdanje Ogranka Matice hrvatske u Makarskoj. Riječ je o romanu Sjene, autorice Mile s. Bernadine Crnogorac, članice Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga. Sestra Bernardina dosad je objavila više zbirki poezije, igrokaza te napisala i uglazbila više duhovnih pjesama. Roman Sjene njezino je prvo beletrističko djelo. Roman je to koji sadržajno i nadahnuto glasom glavne junakinje – učiteljice Košute – govori o sukobu osobe kršćanskoga svjetonazora s nepravednim sustavom. Dakle, tema koja nije nepoznata u književnosti, ali uvijek dobrodošla, jer otvara mogućnosti propitivanja osobnih vrijednosti svakoga tko roman pročita. Predstavljači su bili fra Miljenko Stojić – član hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Marijina i Ivan Ivanda – predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Makarskoj. Odabrane su ulomke iz romana pred prepunom župnom dvoranom čitali Željan Tamburović i Marta Crnogorac. U glazbenom dijelu programa nastupili su Dječji i Župni zbor Kraljice mira, kojima inače ravna sestra Bernardina. (Josip Karamatić)

Samobor

Plodovi pete likovne kolonije Hrvatskog učiteljskog društva, održane prošle godine u Područnoj školi u Mirnovcu, predstavljeni su 3. ožujka u Gradskoj knjižnici Samobor. Ondje je otvorena izložba petnaestak radova petnaestero učitelja, uglavnom članova Likovnog odjela Ogranka Matice hrvatske u Samoboru. O platnima, mahom pejzažima, govorio je voditelj likovnog odjela Željko Nemec, dok je izložbu otvorila predsjednica Hrvatskog učiteljskog društva Samobora i Svete Nedelje Kristina Halužan. Okupljene je pozdravila i ravnateljica Gradske knjižnice Mirjana Dimnjaković, a dvjema pjesmama svečanost otvaranja obogatila je počasna predsjednica samoborskog Ogranka Matice hrvatske Ranka Novosel. (G. G.)

Senj

U organizaciji Grada Senja, Osnovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića i Ogranka Matice hrvatske u pjesnikovu rodnom Senju održana je Svečana akademija u povodu obilježavanja 150. obljetnice rođenja Silvija Strahimira Kranjčevića. Akademija je održana 16. veljače, dan uoči rođendana najvažnijega pjesnika hrvatskoga realizma. O Kranjčeviću je stručno i nadahnuto govorio Daniel Mišćin, predavač na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove Sveučilišta u Zagrebu, a stihove pjesama dojmljivo je interpretirala Rosanda Tometić, spikerica Hrvatskog radija. U glazbenom djelu programa nastupila je ženska klapa Senjkinje uz klavirsku pratnju pijanistice Ivone Šojat. Svečana akademija, kojoj je prethodio cjelodnevni program prigodnih događanja, održana je u posve ispunjenu Pučkom otvorenom učilištu Milutina Cihlara Nehajeva, a posjetitelji su sudionike ispratili dugotrajnim zasluženim pljeskom i komentarima oduševljenja. (G. G.)

Sisak

Sisački Ogranak Matice hrvatske organizirao je 21. veljače novu Stihovnicu Siska. Kao posebnoga gosta večeri moderator i voditelj Stihovnice Siniša Matasović predstavio je uvaženoga hrvatskog pjesnika Frana Vlatkovića, dugogodišnjeg člana Matice hrvatske te člana Društva hrvatskih književnika. Frano je publiku počastio odabranim stihovima iz svojega bogatoga opusa od ukupno 18 objavljenih knjiga, koje zrače Dalmacijom i pjesnikovim rodnim Orebićem. Okupljanje je nazočnošću uveličao i mladi pjesnik Goran Gatalica. (G. G.)

Split

U prigodi obilježavanja 150. rođendana Silvija Strahimira Kranjčevića Ogranak Matice hrvatske u Splitu organizirao je 19. veljače u samostanu sv. Dominika u Splitu večer posvećenu najvažnijem pjesniku hrvatskoga realizma. Govoreći o Kranjčeviću Srećko Listeš kazao je kako još tijekom kratkog studija u Zagrebu družeći se sa Augustom Harambašićem piše neke svoje važne pjesme i uspostavlja suradnju s uredništvom Vienca. Kranjčevićev početak pisanja poezije obilježile su uglavnom domoljubne i pjesme ljubavne tematike, da bi, kako je sazrijevao i kao čovjek i kao pjesnik, sve više prelazio na područje humanizma i kozmičkih vizionarskih trenutaka. „Od Zavjeta 1883. do Hristove slike u Savremeniku 1908, njegovo stvaralaštvo teći će crtom koju definiraju tri uporišne tačke: Domovina – Čovjek – Svemir. Dosljedan toj trojci, Kranjčević se nije mijenjao nego rastao i sazrijevao“, kazao je Listeš.

Silvije Strahimir Kranjčević

Govoreći o Kranjčeviću kao iseljeniku, Listeš je kazao kako je Kranjčević pjesmom Iseljenik postavio emigranta kao nositelja nacionalnih, kulturnih i gospodarskih problema. Kranjčević je duboko pesimističan, on snažno izražava tragiku iseljenika koji mora napustiti domovinu u potrazi za zaradom, a domovine zapravo nema jer njome upravljaju stranci, Zanimljivo je, kaže Listeš, on se ne bavi uzročno-posljedičnim vezama i pitanjima, ne zanima ga zašto se nešto dogodilo, već kako se događa ostavljajući otvorena mjesta za odgovore kako se nešto događa i kako nešto mora završiti. Učenici OŠ Skalice pod vodstvom Marine Čapalija izveli su recital Kranjčevićevih stihova, a na kraju večeri Trpimir Jurkić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Splitu, kazao je kako je, po uzoru na Kranjčevića, potrebno pretvoriti sumnje, strah i apatiju u idole koji će pratiti kulturnu sredinu, unatoč činjenici da je u današnje vrijeme teško baviti se kulturom.

Splitski OMH u povodu Dana hrvatskog jezika 13. ožujka u Gradskoj knjižnici priredio je tribinu Hrvati loše govore standardnim jezikom, a gost je bio Ilija Protuđer, jezikoslovac i član predsjedništva Ogranka. Na tribini je utemeljeno upozorio na čest nepravilan govor hrvatskih političara, novinara, službenika, javnih osoba i drugih govornika, koji u svojim nastupima pokazuju nisku govornu razinu pa time i nikakvu želju da nauče pravilan hrvatski standardni jezik. (Ivica Luetić)

Ston

Ogranak Matice hrvatske u Stonu 11. ožujka predstavio je svoj rad i nakladničku djelatnost u dubrovačkoj Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad u povodu 20. obljetnice obnovljenog rada. Predsjednik Ogranka Joso Stepić pozdravio je sve nazočne, a Dalia Ficović Franušić predstavila je dosadašnji rad kao i planirane projekte. Nakon toga u svom se izlaganju Petar Palić posebno osvrnuo na ulogu svećenika u očuvanju i promicanju kulturne baštine. Vinicije B. Lupis, vrstan poznavatelj stonskih kulturno-povijesnih prilika, govorio je o svojoj dugogodišnjoj uspješnoj suradnji s Ogrankom te sa stručnog stajališta predstavio svoja djela i ostale projekte u kojima je sudjelovao. To je ujedno bila prigoda da se dubrovačkoj publici najave neki novi zajednički projekti. (Sandra Vuletić)

Velika Gorica

Dvanaestog ožujka u Ogranku Matice hrvatske u Velikoj Gorici gostovale su Sanja Perić Gavrančić i Ivana Lovrić Jović s Instituta za jezik i jezikoslovlje predstavivši Odjel za povijest hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju IHJJ-a. U Muzeju Turopolja izložile su temeljna istraživanja povijesti hrvatskog jezika, neka izdanja na temelju kojih se doznaje kako se nekada govorilo u Dubrovniku. Objasnile su zašto je prva gramatika hrvatskoga jezika napisana latinskim jezikom te kako su izgledali prvi hrvatski rječnici. „Mi istražujemo i objavljujemo tekstove starih razdoblja hrvatske pismenosti iz kojih saznajemo kako se nekada govorilo i pisalo na hrvatskom jeziku. Naša se istraživanja provode na tekstovima iz raznih žanrova“, objasnila je Sanja Perić Gavrančić. Na Odjelu za povijest hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju istražuje se povijest hrvatskoga jezika, pismenosti i jezikoslovlja. Na temelju pisanih tragova istražuje se fonologija, gramatika i leksik hrvatskoga jezika, opisuju se hrvatski povijesni književni idiomi, čakavski, štokavski, kajkavski, hibridni, i hrvatska tropismenost, glagoljična, ćirilična i latinična sastavnica te jezikoslovna baština, odnosno različiti priručnici u kojima se nalaze opisi hrvatskoga jezika.

Dan prije, 11. ožujka, predstavljen je Zbornik izabranih radova s dosadašnjih književnih natječaja Ogranka Turopoljska poculica koji nije uključio samo nagrađene radove proteklih pet godina nego i one koje je Prosudbeno povjerenstvo odabralo u uži krug. Zbornik su predstavili Marija Ivanović, Anastazija Komljenović i predsjednik goričkog OMH-a Stjepan Rendulić. U Zborniku su obuhvaćeni radovi 43 autora, 23 na kajkavskom, 38 na standardu, a šest radova napisano je kombinacijom kajkavskog i standardnog. (Ana Peternac)

Zadar

Dvorana Ogranka Matice hrvatske u Zadru 5. ožujka bila je odveć tijesna da primi sve zainteresirane za predavanje Od Londona do Rapalla (o Zadru u Prvom svjetskom ratu i nakon njega) profesora s Odjela za povijest Zadarskoga sveučilišta Ante Bralića. Predavač Ante Bralić težište izlaganja stavio je ponajviše na prilike u gradu u čijoj je političko-društvenoj javnosti Austrija snažno podupirala talijanaštvo. Veliko zanimanje zadarske javnosti razumljivo je s obzirom na to je predavanje najviše povezano sa sudbinom Zadra, odnosno njegovim položajem i budućnosti u tajnim pregovorima velikih sila i Italije. Predavanje Ante Bralića dio je ciklusa o Prvom svjetskom ratu, koji realizira zadarski Ogranak Matice hrvatske o stotoj obljetnici Velikoga rata. (Anica Serdarević).