Novi broj časopisa za kulturu, znanost i društvena pitanja

Časopis Ogranka Matice hrvatske u Mostaru Motrišta na svojim stranicama već osamnaest godina progovara o kulturi, znanosti i društvenim pitanjima te u središte zanimanja postavlja suvremena književno-znanstvena pitanja, ali zadire i u rekonstrukciju povijesnih tema pa takvim interdisciplinarnim pristupom i pomnim motrenjem svakodnevice uspješno odgaja pogled i čitateljsko kritičko razmišljanje.

Izd. Ogranak Matice hrvatske u Mostaru, 2014.

Kad bi trebalo u što kraćem obliku opisati pjesništvo osamdesetogodišnjeg pjesnika iz Radišića pokraj Ljubuškog, onda bi to bilo upravo stihovima iz pjesme Dok sprema se noć: „Sve lišće, / svu travu / na Zemlji / dao bih / za jednu vlat s nebesa“. Poetiku Veselka Koromana, za čije pjesništvo hvalospjeve nižu ugledni kritičari, a potvrđuju ih i mnoge antologije u koje je uvršten, karakterizira autoreferencijalnost i refleksivnost protkana vječnim temama religije, mita, metafizike, egzistencijalizma kojima je taj „blagi samac“, kako ga je u novom 80. broju Motrišta (za studeni–prosinac 2014) nazvao Miljenko Jergović, posebnom jezičnom istančanošću tkao svoj opus. Koroman je osluškivao glasove u sebi i oko sebe, istaknuo je akademik Tonko Maroević, njegovao je šutnju i obraćao se drugom i drugima, apostrofirao bliske pojave i zatomljene zvukove da bi u dosluhu sa svjetlošću bio izvan sebe, ali nastanjen u svemu, stoga ne čudi što njegova poezija priželjkuje senzibilne i strpljive čitatelje i čitateljice. Bez nakane da daju odgovore na postavljena pitanja, njegove pjesme u jezičnim kristalizacijama, podsjeća Miroslav Palameta, zasnivaju svoju svježinu i lakoću, suvremenost i svevremenost, konačno humanizam i ustrajnost.

Mozaičkom sadržaju broja časopisa pridonosi članak Šimuna Muse o izabranim djelima Matije Petra Katančića iz edicije Stoljeća hrvatske književnosti iscrpnom anali­zom Katančićeva leksikografsko-književnog opu­sa sa željom da se njegov rad na sustavan način, kritički i znanstveno utemeljeno, približi suvremenomu čitatelju. Zanimljiv je opis slučaja austrijskoga pisca Petera Handkea i njegova kontroverznog eseja Die Tablas von Daimiel o sudskom procesu protiv Slobodana Miloševića. Mile Lasić podsjeća kako je taj austrijski pisac posjetio bivšega jugoslavenskoga predsjednika u zatvoru, ali se odlučio za svjedočenje u drugoj, njemu kao književniku primjerenijoj formi, u obliku velika eseja, napola putopisnoj pripovijesti, napola kritici medija i procesa. Ikbal Cogo donosi priču o vrsnoj povjesničarki i arheologinji Snježani Vasilj i položaju humanističkih znanosti u Bosni i Hercegovini, a na tu se temu nadovezuje i članak Martine Planinić o utjecaju medija na proces pristupanja Bosne i Hercegovine Sjevernoatlantskom savezu. U analizi medijske scene uočena je ključna uloga medija u kreiranju javnoga mišljenja, uvjeravanja javnosti upravo određenim načinom prezentacije informacija. Autorica ističe kako je stanovništvo Bosne i Hercegovine slabo upućeno o NATO-u i slabo razumije dobrobiti njegovu pristupanju. U rubrici Ljetopis Šimun Musa prisjeća se života i djela pjesnika Krešimira Šega, čije je poetsko djelo postavljeno na ontološkoj punoći, semantičkom zgusnuću i estetskoj cjelovitosti vodoravnice koju određuje zemlja, kuća, majka, narod, zavičaj i stećak, a Anto Kajinić donosi pregled života i djela fra Joze Pejića, ravnatelja Franjevačke galerije i Akademije likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu.

Časopis donosi znanstvenu poslasticu: radove istaknutih znanstvenika u području neuropsihijatrije koji su obrađeni na jedanaestoj mostarskoj psihijatrijskoj suboti. Glavna tema simpozija bilo je propitkivanje placeba i noceba iz perspektive rituala, religije i medicine. Termin nocebo u uporabi je od 1961, kad ga je Walter Kennedy odabrao kako bi označio negativni ekvivalent placebo-fenomena i kako bi se lakše razlikovalo poželjne i nepoželjne učinke placeba. Nocebo je pojava negativnih simptoma nakon uporabe nedjelotvorne tvari, a javljaju se zbog ispitanikovih negativnih očekivanja. Što je kemijski učinak lijekova koji se propisuju, što čini psihogena komponenta u glavi korisnika lijeka, koji su etički aspekti primjene placeba u kliničkoj praksi, je li molitva placebo ili lijek i sl. samo su neka pitanja kojima se suvremena znanost bavi, a koji se u ovom broju časopisa detaljno problematiziraju.

Upravo će bogata tematska raznolikost novoga broja časopisa Motrišta biti dobar mamac za čitanje, a čitateljima djelotvoran lijek protiv jednolične časopisne produkcije.